img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Japanska industrija posle cunamija

Cena postaje skuplja

20. april 2011, 18:19 Marija Vidić
Copied

Cunami nije opustošio samo japansku industriju već je i dobrim delom uzdrmao svetsku ekonomiju. Pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, izazvati kratkoročne nestašice nekih proizvoda, ali i zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike

Poznavaoci računarske industrije tvrde da su praktično sve vodeće svetske kompanije koje prave matične ploče u nekom trenutku pokušale da proizvodnju pojedinih delova koji se izrađuju u Japanu – presele u Kinu. Nisu oni izmislili toplu vodu, niti su jedini probali da uštede – u Kini se gotovo sve pravi višestruko brže i mnogostruko jeftinije u odnosu na druge države. To naročito važi za računarsku i, uopšte, tehničku opremu.

foto: reuters

No, ubrzo su se ove kompanije – jedna za drugom – predomislile: kupci su počeli masovno da se žale jer su se na njihovim matičnim pločama za veoma kratko vreme sušili elektroliti u kondenzatorima – tečna jedinjenja čiji je zadatak da provode struju. A kako su se elektroliti sušili, matične ploče su „crkavale“ pre isteka garantnog roka.

Problem čak nije bio ni samo sušenje elektrolita – kondenzatori iz nekih serija lošijeg kvaliteta su procureli, a drugi su uspeli čak i da eksplodiraju. Proizvođači matičnih ploča su tako shvatili da im je jeftinije da prestanu da štede. Ponovo su počeli da koriste isključivo japanske kondenzatore – prosto, tamo se prave mnogo kvalitetniji. Pošto su postepeno vraćale kredibilitet, kompanije su na kondenzatorima zasnovale čak i deo svoje PR strategije: „Naše ploče su kvalitetne – elektroliti su iz Japana“.

Daleko od toga da je ovaj primer usamljen, naročito u industriji takozvane potrošačke elektronike. Zato cunami – kada je zatvorio ogroman broj fabrika u Japanu – nije opustošio samo lokalnu industriju već je dobrim delom uzdrmao i svetsku ekonomiju. Mada se niko još ne usuđuje da sa sigurnošću predviđa kakve će posledice biti, pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike. Moglo bi da dođe i do deficita nekih proizvoda, ali o tome je još rano govoriti.

S druge strane, neke zemlje bi mogle čak da iz čitave situacije izvuku korist. Kineske kompanije koje sklapaju proizvode od komponenti sa raznih strana sveta, sada su se susrele s ovim problemom. Postalo je teško nabaviti japanske komponente (poput pomenutih kondenzatora), pa su se proizvođači potrošačke elektronike okrenuli alternativnom rešenju, odnosno drugim državama – ponajviše Južnoj Koreji. Pojedini analitičari tvrde da je to ipak samo privremeno rešenje. Problem je, po njima, već očigledan jer su maloprodajne cene pojedinih proizvoda počele da rastu, umesto da padaju.

Proizvođači LCD-ova takođe su imali problema. Panasonik i Tošiba prijavili su manje kvarove u fabrikama, ali su najavili i brz oporavak. Zbog problema u njihovim postrojenjima posebno strahuju proizvođači pametnih mobilnih telefona, čije je poslovanje sada na vrhuncu.

Slično se dešava i u auto-industriji. Japansko udruženje proizvođača automobila procenilo je da je od 11. marta, kada su zemlju zadesili zemljotres i cunami, do danas auto-industrija proizvela oko 500.000 automobila manje nego što je planirano.

Pored toga što su neke fabrike razrušene, najveći problem je doći do delova. Kompanija Tojota objavila je u ponedeljak 18. aprila da je konačno nastavila proizvodnju u svim pogonima. Od ukupno 18 linija za sklapanje automobila, samo tri su za ovo vreme radile, a sve ostale pokrenute su u ponedeljak. „Proizvodnja u fabrikama umanjena je za 50 odsto usled nedostatka auto-delova“, saopštili su predstavnici Tojote.

U Hondi prognoziraju da će se stanje pogoršavati jer je potrebno još neko vreme da se obnove uništene fabrike auto-delova. I Nisan je privremeno zaustavio proizvodnju u nekim fabrikama.

Međutim, kada se podvuče crta, izgleda da stvar neće biti toliko crna. Iako se uglavnom suzdržavaju od pominjanja brojki, neki analitičari predviđaju da auto-industrija u 2011. godini neće porasti 12 procenata, koliko je prvobitno najavljivano, već šest.

Ostali samo kažu da će biti još gore, pre nego što bude bolje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zaštita od poplava

18.mart 2026. M. L. J.

„Berlinski zid“ u Vlasotincu: Šta radi vlast, a šta traže studenti i opozicija

Više od 2.000 građana Vlasotinca potpisalo je peticiju protiv betoniranja obale Vlasine. Studenti su pokušali da spreče radove, ali ih je policija udaljila

Na licu mesta

18.mart 2026. Katarina Stevanović

„Ajde bre“ u Talinu: Srpska kafana bez srpskih sastojaka u digitalnoj Estoniji

U Talinu, prestonici jedne od tehnološki najnaprednijih država Evrope, otvoren je restoran sa srpskom hranom, muzikom i enterijerom. Pomalo paradoksalno, iza njega stoji ruski preduzetnik, recepti stižu iz Zemuna, a sastojci iz Evropske unije od koje se Srbija sve više udaljava

Psi lutalice

Reportaža

18.mart 2026. Milica Srejić

Mitrovica: Kako Srbi i Albanci igraju ping-pong psima

Severna Mitrovica vrvi od pasa lutalica. Kao i u drugim gradovima, ovde ima ljudi koji napuštaju pse ili koji ih truju… ali ovde postoji još nešto – Albanci izbacuju nesretne pse u srpski deo grada, i obratno

Oskar 2026

16.mart 2026. M. L. J.

Holivud protiv Trampa: Ko su ovogodišnji dobitnici Oskara

Najprestižnije filmske nagrade prošle su u znaku politike, američke policijske države i kritika Donalda Trampa i autokratije. Ko su dobitnici Oskara

Dva crvena bolida Formule 1

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. A.I.

Otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji

Zašto su otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji koje su bile zakazane za april

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure