img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Moj muški život

Brak – svojta

23. maj 2012, 20:40 Miloš Vasić
Copied

Samom činjenicom venčanja mladoženja stiče i svojtu, koja se inače u kolokvijalnom jeziku zove tazbina. Jonkeov rečnik lepo razlikuje rodbinu (krvno srodstvo) od svojte (relacije iz venčanja); Piroćanci, na primer, kažu: „Ako je zet rod, onda je i magarac stoka.“ Drugde se kaže „tuđa kost“. U dinarskim krajevima to se vidi odmah na svadbenom piru: s ove strane trpeze sede naši; s one strane njihovi; gledaju se popreko, svako malo neko potegne pištolj i opali u vazduh, a oni drugi moraju da prate; dobacuju se aluzije, sitne provokacije, i ako ne padne krv – dobro smo i prošli. Obe strane, naime, smatraju da se mogla naći i bolja prilika, ali će se s vremenom pomiriti sa tužnom stvarnošću.

Svojta se sastoji od: tašte (najvažnije), tasta, svastike (jedne ili – bolje – više), šur(j)aka (bolje manje) i ostalih, kao što su šurnjaje i pašenozi (bosanski: badža). O svekrovima, svekrvama, jetrvama, snajkama, zaovama itd. nećemo; to je s naše strane. Postoji i zet; u beogradskom uličnom žargonu, to je sadašnji muž moje bivše žene (engl: husband in law).

Najvažnija ličnost u svojti, tazbini, naravno je tašta. Ideal beogradskih ćoškara i kafanskih šereta, tašta nerotkinja, ne postoji; to je urbana legenda. Tašta ima bar jednu ćerku, koja je – eto – dopala kandži tog dripca, „moralno sumnjivog“ (i „politički kvarljivog“; hvala, Ljiljo!) nikogovića, koji niti je kućić, niti odžaković, nego je, eto tako, gulanfer; još i razveden!; još ima i neku decu! (često).

Tašte u prvo vreme pate i gunđaju, ali se kasnije kao pomire sa gorkom sudbinom, mada uvek ostaju na oprezu, pa se ne treba pouzdati u naglu finoću: zet uvek ostaje zet. Roditelji mladenaca (prijatelji i prije) mogu donekle da smire situaciju; naročito unakrst (prije prijateljima), ali ona ostaje visokorizična. Kad se rode dečica – stvar se polako smiruje, mada ne i obavezno. Doveka ostaje na snazi čuveno pitanje: možda je mogla i nekog boljeg da nađe? Naime, prosečnoj tašti (a ni prosečnoj supruzi, uostalom) zet nikada nije dovoljno dobar: tašta uvek može da zamisli boljeg; supruzi muž, sve i da je spasao domovinu, dobio Nobelovu nagradu, proslavio se širom sveta – ostaje uvek obična budala; zna ga ona…

Ima i za taštu leka, ali to je suptilna taktika. Kad sam bio tinejdžer, početkom šezdesetih, kod nas na Zvezdari važilo je pravilo: prvo muvaš majku, a onda ćerku; obučeš se, udidiš se i doneseš cveće gospođi mami, pa ćaskaš i trepćeš. Slično, iz mog iskustva, važi i za tasta: tast se uvek lakše složi sa zetom; valjda su prirodni saveznici. Ako ne ide lepim, ima i drugih načina. Imao sam tako jednu ranu bivšu taštu koja mi je neprestano zvocala: te njena ćerka je lepa i pametna; te zna francuski; te svira klavir itd. (sve je istina osim klavira); mogla je i boljega da nađe, a ne mene dripca (dobro, ne baš tim rečima, ali na to se svodi). To što sam ja tada uredno zaposlen i lepo zarađujem, nema veze. Onda se setim: dok sam je jednom tako autom vozio da vidi unuke, složim ozbiljnu facu i kažem joj: „Gospođo, sve ste u pravu. Ja jesam sumnjiv tip i gulanfer, priznajem. Imam decu iz prethodnog braka, politički sam sumnjiv, a bezbednosno zanimljiv. Vaša kćer je lepa, pametna, zna jezike i mogla je i boljega da nađe. Ali, gospođo, vaša kćer nije bila nevina kad se udala za mene.“ Ućutala je i nikada više nije imala primedbi, svoj svojoj komunističkoj i afežetskoj prošlosti uprkos. Svako je negde perforiran, kako da vam objasnim…

Ne treba imati predrasude: jedna druga rana tašta ostala je sa mnom u naboljim odnosima i kad je saznala s kim sam sada oženjen, rekla mi je: „E, konačno si našao pravu ženu, čestitam.“ Sa poslednjom taštom slagao sam se odlično: gurali smo se oko šporeta i vikali: „Pusti mene, ja to bolje znam!“

Tast je drugi slučaj. Tastu zet obično dođe kao dugo očekivani saveznik; kao olakšanje u okruženju koje ga ugnjetava. Tast se kupuje dugim razgovorima nasamo, uz piće i zajedničke hobije. Tast u zetu vidi sina; onog kojega nema, ili – ako ga ima – boljega. Svega jedan tast u životu nije imao nikakvo zanimanje za mene, ali to je više bilo profesionalno (bezbednjak u nemilosti, Rankovićeva škola). Nikada ga nisam upoznao – a pokušavao sam – i nije mi sada žao. S drugim sam imao blisku i dinamičnu vezu, povremeno dramatičnu jer je bio malo mahnit, ali blisku; bio je zanimljiv lik i voleo sam ga.

Svastike i šuraci manje su značajan deo svojte – osim povremeno svastika: kaže jedan moj drug iz detinjstva da mu se stalno čini da se oženio pogrešnom sestrom (fakat je u pravu), ali da bi mu se tako činilo sve i da se oženio onom drugom (opet je u pravu). Setio sam se pesmice: „Imam ženu i svastiku, s njima radim gimnastiku“. Šuraci su pitomiji (osim kad su mahniti); ostatak svojte zna da bude zanimljiv. Sećam se da sam strašno voleo neke baba-tetke jedne te bivše žene: sve same lafice od po osamdeset godina, sa cigaretom u ustima, kafom u ruci, promukle, mudre i zanimljive do neba.

Treba tu svojtu primiti sa najboljim namerama. Ima tu nečega, taštama uprkos.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

29.mart 2026. Jelena Jorgačević

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Komentar

27.mart 2026. Jovana Gligorijević

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Pregled nedelje

27.mart 2026. Filip Švarm

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Komentar

26.mart 2026. Nemanja Rujević

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

24.mart 2026. Ivan Milenković

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Komentar
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure