Kada čujem da dojučerašnja predsednica Upravnog odbora Politike AD Sonja Liht tvrdi kako „o prodaji udela VAC u Politici zna koliko i drugi građani Srbije“, setim se i drugih njenih neistina o Politici.
Kada me 2008. godine smenjivala sa dužnosti urednice „Politike“, tvrdila je da to ne radi na zahtev Borisa Tadića već – Srđana Janićijevića.
(Čitalac će se setiti da je reč o zlosrećnom generalnom direktoru Politike, koji je odmah demantovao gospođu Liht, da bi zbog te neposlušnosti i sam uskoro bio smenjen.)
Kada joj je taj izgovor propao, navodila je druge: mali tiraž, nisku vrednost deonica, pritiske sindikata. Izricala je neiskrene komplimente mom profesionalizmu radije nego da prizna da se kralju ne sviđa gluma, odnosno moja uređivačka politika.
Naravno da u Srbiji nije vest da se po političkom vrhu mota neko neiskren i neistinoljubiv, dok su nekompetentni ljudi na važnim položajima pre pravilo nego izuzetak. Gospođa Liht se, međutim, razlikovala po tome što je u očima sveta tobož bila nezavisna intelektualka, i što je sa francuskom Legijom časti na reveru za vlast revnosno obavljala neprijatne političke zadatke kojim drugi (poput režisera Gorana Markovića) nisu hteli da prljaju ruke.
U srpskom političkom mulju je radila isto što i mnogi drugi operativci režima, ali je nju krasio „legitimitet“ za koji sada od nje čujem da meni, eto, nedostaje. Kažem da je dragulj u kruni srpskog štampanog novinarstva krišom i preko noći prodat nepoznatom kupcu jer je Sonja Liht kao zastupnik državnog kapitala propustila da iskoristi pravo preče kupovine, a ona na to odgovara da „nemaju legitimitet oni koji su Politiku doveli na ivicu ambisa“.
Stvarno? Kada me gospođa Liht pre četiri godine pod lažnim izgovorima smenjivala, prosečan dnevni tiraž „Politike“ bio je 75.000 primeraka. Kada je gospođa Liht proletos ostavljala „Politiku“, tiraž se već bio srozao na pedesetak hiljada. A ljudi koji prate vrednost deonica na tržištu vele da je vrednost kompanije Politika AD sada deset puta manja nego kada je gospođa Liht pre četiri godine započela svoju nestručnu akciju „spasavanja“ najstarijeg lista na Balkanu.
Sonja Liht priznaje da je za njenog mandata bilo „teških rezova i otpuštanja“, ali dodaje da su bar ljudi odlazili „uz određeni socijalni program“.
Stvarno? „Politika“ je posle mog odlaska brutalno očišćena od novinara koji su mogli smetati novom konceptu, novinara od kojih su neki napravili najbolji antikorupcijski sajt u ovom delu sveta, Pištaljku. Kada je „Politika“ prodata, u njoj nije bilo novinara koji su umeli da otkriju kome je prodata. Sumnjam da je socijalni program gospođe Liht uteha čitaocima koji su gladni nezavisnih informacija i izvora.
Sada bi da me kompromituje aluzijama o velikoj plati, ali ne iznosi konkretne sume. Moja je plata, kada sam postala glavni urednik Politike, bila 160.000 dinara, što je bila dinarska protivrednost 2000 evra. Kada je gospođa Liht stigla u „ambis“ „Politike“, plata glavnog urednika koji je došao posle mene je višestruko uvećana. Može li „kredibilna“ gospođa da objasni tu činjenicu? Ili da je demantuje, ako može?
Sonja Liht je za vlast radila sve ono što nezavisni intelektualac ni za koga, nigde i nikada ne bi smeo da radi. Sada joj se, na njenu i našu sramotu, povodom tajne prodaje „Politike“ mora postaviti ono klasično novinarsko pitanje: šta ste znali, i kada ste to znali?
Autorka je predsednica UNS-a i bivša glavna urednica „Politike“
Plata i bonusi
Sonja Liht (na slici), predsednica Fonda za političku izuzetnost i bivša predsednica Upravnog odbora Politika A.D. je na pitanje, kako reaguje na navode prvog potpredsednika vlade Aleksandra Vučića o prodaji lista kao „političkom kriminalu uz ekonomske zloupotrebe“, kazala da o tome zna koliko i svaki građanin iz medija.
Ona je reagujući na izjavu predsednice UNS-a Ljiljane Smajlović da su ona i bivši premijer Mirko Cvetković bili zaduženi za zaštitu državne imovine – „Politike“, rekla da su rukovodioci u Politici imali visoke plate i bonuse, a da je dug rastao „iz dana u dan“.
„Nemaju legitimitet oni koji su ‘Politiku’ doveli na ivicu ambisa. Mi smo se bavili time kako da spasimo kuću od propadanja. UO je imenovan jula 2008. godine i tada smo zatekli katastrofalnu situaciju u ‘Politici’ i Politici A.D. Zatekli smo milionske dugove“, rekla je Liht.
Ona je dodala da su rukovodstvo firme, „pa i Ljiljana Smajlović dobijali ogromne plate i bonuse, a dug je rastao iz dana u dan“.
„Cela ‘Politika’ je bila pred ambisom. Kada je došlo do promene došlo se do toga da danas ‘Politika’ posluje u pozitivi. To je značilo teške rezove i otpuštanja, ali su bar ljudi otišli uz određeni socijalni program“, istakla je Liht.
„S kim i kako su vođeni pregovori UO i ja nismo znali. Znali smo da je u jednom trenutku VAC ponudio Politici A.D. da otkupi njihov deo, ali je 4,7 miliona evra za nas bila previsoka cifra. Čak smo pokušali da prikupimo sredstva iz kredita Evropske banke namenjena za medije, ali smo saznali da taj kredit ne može da se koristi u te svrhe“, rekla je Liht.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!