img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

»Georgios Papanikolau, pionir medicinskih istraživanja«

24. oktobar 2012, 20:12 Ana Simić
foto: m. milenković
Copied

Ove godine obeležava se 50 godina od smrti Georgiosa Papanikolaua, naučnika koji je sproveo pionirska istraživanja u domenu ranog otkrivanja raka grlića materice i utemeljivača eksfolijativne citologije. U čast velikog naučnika i dobrotvora, čiji je čuveni Papanikolau test spasao živote mnogih žena, Helenski fond za kulturu je 18. oktobra u Beogradu priredio izložbu koja prikazuje život ovog naučnika od njegove rane mladosti, preko studentskih dana i postdiplomskih studija, do blistave naučne karijere, prožete samopožrtvovanjem i asketskom posvećenošću životnom pozivu.

Georgios Papanikolau je rođen 1883. godine u Kimi na ostrvu Eubeji. Osnovno obrazovanje je stekao u Atini, gde je 1898. upisao studije humanistike i muzike. U skladu sa očevim željama posvetio se studijama na Medicinskom fakultetu na Univerzitetu u Atini. Kada je diplomirao, radio je kao hirurški asistent u vojsci do 1906. godine, a potom odlazi u Nemačku da bi se bavio naučnim istraživanjima. Po završetku poslediplomskih studija na Institutu zoologije u Minhenu, Papanikolau prihvata ponudu da nastavi rad u Parizu, a zatim odlazi u Ameriku, gde je najpre radio kao prodavac tepiha. Ubrzo je imenovan za asistenta na odeljenju za patologiju bolnice u Njujorku, nakon čega počinje njegova nova karijera, koja je najpre dovela do teorijske postavke, a zatim i do realizacije čuvenog Papanikolau testa, koji je razvijan gotovo tri decenije a ušao je u upotrebu dve godine pre naučnikove smrti.

Izložbu je otvorio prof. dr Dušan Stanojević, direktor Ginekološko-akušerske klinike „Narodni front“, u društvu ambasadora Grčke u Srbiji Dimostenisa Stoidonisa i Aleksandre Erdoglije, članice izvršnog odbora Alpha Bank. Profesor Stanojević je za „Vreme“ prokomentarisao izmene u pravilniku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, po kojima odrasle žene mogu da obave preventivne ginekološke preglede tek jednom u tri godine. Stanojević smatra kako je ova odluka pogrešno protumačena u javnosti, i da je njen cilj da se žene motivišu da makar jednom u tri godine obave preventivni kolposkopski pregled i Papa-test, ali nije zabranjeno da se pregled uradi i češće, jednom ili dva puta godišnje. „Bilo bi dobro da se svaka žena pregleda jednom godišnje, ali ako ne može jednom godišnje, neka dođe makar jednom u tri godine“, rekao je Stanojević. Profesor Stanojević je podsetio na važnost redovnih ginekoloških pregleda. On je napomenuo da se kod 27.000 od 100.000 žena javljaju pretkancerogena stanja na grliću materice, koja se mogu otkriti redovnim ginekološkim pregledom. To znači da samo u Beogradu trenutno postoji 135 žena sa pretkancerogenim stanjem na grliću materice, koje možda i ne znaju za to. Blagovremeni kolposkopski pregled i Papa-test omogućavaju stoprocentno izlečenje u najranijoj fazi, rekao je profesor Stanojević. Izložba „Georgios Papanikolau, pionir medicinskih istraživanja“ otvorena je u Helenskom fondu za kulturu svakog radnog dana do 16. novembra. Sponzor izložbe je Alpha Bank.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure