
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
"Imamo neobičnu situaciju da Vlada Srbije stalno galami protiv tajkuna, a ovde kod mleka kao da su povezani s velikim kompanijama i njihovim vlasnicima. Zašto bi Vlada brinula da li će Imlek ove godine izgubiti svoje profite u Srbiji kad je na drugoj strani zdravlje građana Srbije"
Pokrajinski sekretar za poljoprivredu Vojvodine Goran Ješić već tri nedelje je u centru famozne „mlečne krize“, zato što je skrenuo pažnju na povećan nivo aflatoksina u mleku koje se prodaje građanima Srbije. Mada su i „holandske analize“ pokazale da je on o tome iznosio validne podatke, mnogi ga proglašavaju za čoveka koji iz opozicionih političkih razloga radi protiv stočara i mlekadžija u Srbiji. O svim dimenzijama ove afere razgovarali smo sa ovim političarem u trenutku kada se još ne vidi rešenje za normalizaciju proizvodnje i potrošnje mleka.
„VREME„: Skoro tri nedelje traje tzv. mlečna afera, a još nije jasno kako će se ona razrešiti. Ona ima zdravstveno–ekonomsku, ali i političku dimenziju. Šta po vašem mišljenju treba dalje činiti u pogledu onoga prioritetnog – zdravlja i saniranja ekonomskih šteta?
GORAN JEŠIĆ: Pre svega, obaveza je države da kontroliše mleko, da se vratimo na evropske standarde i ponudimo kvalitet u tako osetljivom proizvodu kakav je mleko. Mi smo odmah, posle nekoliko dana od izbijanja te „afere“, formirali stručnu radnu grupu koja je počela da rešava problem tamo gde je on i nastao – u domenu loše stočne hrane, pre svega zaraženog kukuruza ove godine.
Jedini način da vratimo poverenje potrošača mleka jeste da pratimo kretanje aflatoksina u mleku i popravimo stočna hraniva, pre svega kod najvećih farmi, pa potom kod malih proizvođača – jer konzumno mleko je ono koje se meša iz hiljade izvora širom Srbije. Bitno je da razdvojite zdravo mleko i ono koje još to nije. Tek tada kada to obezbedite, neka zvanična državna institucija će moći potrošače obavestiti da je mleko bezbedno.
Nažalost, dosad je u ovoj aferi dominirala politika. Tačnije, Ministarstvo poljoprivrede Vlade Srbije je, bežeći od realnog problema, sve prebacilo na teren politike.
Vlada se doista obrukala u ovoj stvari, ciljam najviše na rešavanje problema putem napuštanja evropskog standarda podnošljivosti aflatoksina. Najavljeno je da će se ta mera ukinuti, da ćemo se vratiti na evropsku meru od 0,05 mikrograma aflatoksina u kilogramu mleka. Kako obezbediti pretpostavke za taj limit?
Ključna stvar je osloniti se na stručna mišljenja. Nije slučajno evropski standard toliko strog i nije slučajno da su zemlje koje se nalaze u našoj klimatskoj zoni (Mađarska i Rumunija) potpuno isključile prisustvo aflatoksina u mleku, jer se plesan u našoj zoni često javlja, a ona je veoma opasna i njeno dejstvo u jetri je slično dejstvu teških metala – ne možete da je izbacite iz organizma. Zato je taj toksin toliko rizičan za trudnice i decu do sedam godina. To je zdravstveni aspekt našeg problema.
(…)
Ceo tekst možete pročitati u novom broju nedeljnika Vreme koji je u prodaji od 14. marta 2013. Pretplatnici na internet izdanje nastavak mogu pročitati sa ovog linka. (Pretplatnici: prvo se ulogovati pa onda kliknuti.)

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve