img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festival horora

Ponoć otkucava jezom

07. септембар 2016, 20:10 Saša Rakezić
Copied

Ako vas uzbuđuju strava i užas na filmu, posetite Pančevo. Uživaćete

Jedna od najzanimljivijih manifestacija u Pančevu je Pančevački filmski festival – PAFF. Upravo ovih dana, od 7. do 11. septembra, održava se treći put na nekoliko lokacija u gradu.

Festival je herojski pokušaj da se, nasuprot glavnotokovskoj žudnji za glamurom i sveprisutnoj komercijalizaciji, podrži autorski pristup, obraćajući se istovremeno širokoj publici – sve projekcije su besplatne i, barem je tako bilo dosad, većinom dobro posećene. Naglasak PAFF-a su i programi koji nisu najuže povezani sa filmom, tako da značajan segment čine nastupi bendova i strip izložbe (ove godine svoje radove izložiće Boris Stanić, autor zapaženih knjiga stripova Radosav i Atentat, istinsko osveženje na našoj sceni).

Nakon što je na prošlom izdanju festivala prikazana i selekcija horor filmova „Ponoćna jeza“, prema rečima organizatora, “ jedan od najposećenijih i najzabavnijih programa festivala“, odlučeno je da se sa ovom praksom nastavi i ove godine. Stefan Ivančić, umetnički direktor i selektor PAFF-a, kaže da je većina njihovog „filmskog programa inače usmerena na avangardne i „arthaus“ filmove, koji brišu granice između onoga što se tradicionalno smatra kinematografijom i video-umetnošću, između igranih, dokumentarnih i eksperimentalnih formi. Uvođenjem selekcije horor filmova stvorili smo jedan kontrapunkt u odnosu na ostatak našeg programa, koji je bio veoma bitan, kako bi naš stav da u kinematografiji ne postoje granice bio čitljiviji i jasniji.“

Ognjen Glavonić, direktor i selektor PAFF-a, inače autor dugometražnog dokumentarnog filma Dubina dva, prikazanog na ovogodišnjem Berlinalu, objašnjava da su britanskog reditelja i distributera Džulijana Ričardsa „zamolili da uređuje ovaj program, pošto mi nismo stručnjaci za tu oblast. Sa druge strane, Džulijan, kao distributer, mogao je da nam pomogne uopšte da ostvarimo ovu ideju, koja bi u suprotnom u finansijskim uslovima u kojima naš festival operiše bila nemoguća. Sve ovo može da zvuči banalno, ali kinematografija je uvek usko u vezi sa radnim uslovima i od toga je nemoguće pobeći. Najveći pokreti koji su menjali istoriju filma, kao što su Francuski novi talas, „Direct cinema“ u dokumentarnom filmu i drugi, zapravo su bile promene koje su proizvod stvaranja novih modela u producentskom razmišljanju. U našem slučaju, Milan Todorović je pokrenuo, takođe prošle godine, festival horor filma „Dead Lake“ na Paliću, koji se dešava odmah nakon Pančevo Film Festivala, i poznavao je Džulijana, koji je mogao da se domogne filmova i napravi selekciju – tako Džulijan već drugu godinu zaredom dolazi u Srbiju, sa filmovima u koferu, pusti ih u Pančevu, pa se uputi dalje na Palić, a mi podelimo troškove.“

Filmovi „Ponoćne jeze“ uglavnom nisu visokobudžetne produkcije, „jer za to niti imamo mogućnosti, niti se uklapa u našu stvarnost“, kaže Ognjen Glavonić. „U pitanju su manje, takozvane B-produkcije koje bi lako mogle biti snimljene i kod nas. Mislimo da je to veoma bitno, jer se na taj način uspostavlja komunikacija između naših produkcijskih potencijala i filmova koje prikazujemo. U tom smislu, u ovogodišnjoj selekciji se nalazi i jedan srpski film – Otvorena Momira Miloševića, koji je stvoren u potpuno ograničenim uslovima finansiranja.“

Otkud baš u Pančevu fokus na horor filmove, po Stefanu Ivančiću, ne treba ni pitati. „Iz perspektive Beograđana i drugih građana Srbije, postoji ideja da je Pančevo taj zagađeni, raspali industrijski grad kroz koji teče neka prljava reka – Tamiš. Ta slika se uklapa sa onim što žanr fantastike i horora često obrađuje na filmu, ‘ukleta’ mesta koja pružaju autorima prostor da obrađuju društveno-političke priče u pozadini. Lako bismo mogli da zamislimo horor film koji se dešava u Pančevu – što i jeste slučaj, jer je u Pančevu nedavno sniman zombi film Zona mrtvih (Milan Todorović i Milan Konjević, 2009). U Pančevu ne samo da postoji veliki broj mladih ljudi koji se bave filmom, već među njima postoji i podosta autora koji su se upravo bavili žanrom fantastike – pored pomenutog Milana Todorovića, tu su i mlađe kolege Damir Romanov, Nebojša Nenadić i Aljoša Dakić, na primer. Svi su oni verovatno bili inspirisani svojim okruženjem, ili barem sukobom stereotipa o istom sa ponekad ličnim, magičnim doživljajem sveta u kojem si odrastao. Dopada nam se to poigravanje sa negativnom slikom Pančeva koja postoji spolja, zbog toga nam je i jedna od dve glavne nagrade festivala dimnjak, koji se verovatno lako može javiti kao asocijacija na pomen reči Pančevo, dok je druga potpuna suprotnost – svetionik, koji predstavlja nešto po čemu bi žitelji Pančeva verovatno više voleli da bude prepoznati: dva svetionika na obali Dunava koji su jedini očuvani par svetionika na toj reci.“

Projekcije filmova „Ponoćne jeze“ su u Apolu, ne najvećoj, ali svakako najlepšoj bioskopskoj sali u Pančevu. Apolo je bio prva zgrada u tom gradu konstruisana isključivo za prikazivanje filmova, 1913. godine. Posetioci, koji budu osetili neku čudnu strepnju, možda to mogu da pripišu duhovima koji žude da ponovo promole svoje ektoplazmičke noseve u prostorijama gde su nekad davno i sami bili posmatrači filmskih predstava.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Zdravko Šotra na predstavljanju knjige

In memoriam

08.октобар 2025. B. B.

Zdravko Šotra (1933 – 2025): Građevinski tehničar koji je stvarao filmsku i televizijsku istoriju

Bogati opus Zdravka Šotre čini više od 120 filmova i televizijskih ostvarenja, među kojima su nekada izuzetno popularni televizijski serijal „Obraz uz obraz“ i antologijski filmovi i serije „Braća po materi“, „Lajanje na zvezde“, „Više od igre“ i „Ranjeni orao“

Država i Narodno pozorište

07.октобар 2025. Sonja Ćirić

Narodno pozorište traži alternativne prostore za rad

Uprava Narodnog pozorišta je pristala da ispuni zahtev zaposlenih i nađe alternativne prostore za rad i predstave, ali o glavnim zahtevima, smeni uprave, Dragoslava Bokana i ministra Selakovića – ćuti

Koncert ansambla Sing and Swing

Muzika

06.октобар 2025. B. B.

Kompas: Kako je kompozitor Zelenski „srušio“ Iks 

Studenti Fakulteta muzičkih umetnosti izazvali veliku pažnju u javnosti jer su izvodili kompozicije Vučića i Zelenskog

Narodno pozorište u Beogradu

Narodno pozorište

05.октобар 2025. M.S.

Članica Upravnog odbora Narodnog pozorišta Iva Bojović Petković podnela ostavku

Na mesto članice Upravnog odbora Narodnog pozorišta, direktorka Baletske škole „Lujo Davičo“ Iva Bojović Petković, podnela je ostavku

Solidarnost

04.октобар 2025. Sonja Ćirić

Glumci „Ateljea 212“ pozvali u goste kolege iz Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta, čija je zgrada zatvorena, večeras će publici „Ateljea 212“ preneti svoje zahteve o smeni uprave, Dragoslava Bokana i Nikole Selakovića

Komentar
Beograd, 7. oktobra 2025.- Poslanici Skupštine Srbije počeli su danas prvu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja

Komentar

Skupština Srbije: Učešće opozicije u prividu normalnosti

Učešće opozicionih poslanika u radu zakonodavne vlasti u suprotnosti je sa uličnom pobunom protiv bezakonja, daje legitimitet autokratiji Aleksandra Vučića i doprinosi prividu normalnosti. Korist je, sa druge strane, ograničena

Andrej Ivanji

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure