
Pregled nedelje
Otac, sin i neljudski režim
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Trpeljivost i strpljivost nisu neograničeni resursi čak i kad se vodi planska politika dodvoravanja onima koji su najviše trpeljivi i strpljivi. O Vulinu i pravu na mišljenje
Podela – Siromašni i bogati penzioner
Strah i zazor, neka vrsta neprijatnosti, od siromašnih rođaka je bauk koji oduvek kruži svetom. Ovo pominjanje „bauka“ nije omaž „Komunističkom manifestu“, a povodom 200 godina od rođenja Karla Marksa, već antropološka činjenica starija od Marksa i njegovog shvatanja i tumačenja uloge proleterijata.
Razlike u bogatstvu stvaraju prezir i zavist, u zavisnosti iz kog ugla se gleda na ovu najstariju nejednakost, iz ugla bogatih ili iz ugla sirotinje, a to može da opredeli tok istorije, a kamoli jedne izbore. Tu veliku ulogu igra i zluradost – nema reči kojima se može opisati neki put i neprikriveno zadovoljstvo uživalaca najnižih penzija u Srbiji zato što je „njihov Aca“ udario na, čuj, bogate penzionere.
A onda se pojavio MMF i traži da se privremeni zakon o umanjenju penzija hitno ukine. Suprotno uvreženom mišljenju o MMF-u kao oličenju Baje Patka koji od svih sportova najviše voli da se kupa u bazenu punom para, taj MMF drži i do pravnih načela i ne bi hteo da u svojoj biografiji ima i izrugivanje elementarnim pravima, utoliko pre što njegovog štićenika – srpski budžet i javne finansije – može da zadesi zla kob presude da se privremeno oduzeto odjednom vrati. Pominju se neke milijarde nečega. Pa da je i krompira – mnogo je! I Fiskalni savet, jedna od malobrojnih (još) nezavisnih institucija u Srbiji, upozorava na tu opasnost.
Sugestija MMF-a je da Srbija treba da ukine privremeni zakon o smanjenju penzija iz oktobra 2014. godine, jer je učešće javnih izdataka za penzije smanjeno sa 13,8 na 11 odsto BDP-a, a u republičkom budžetu se, kako se hvale svi zvaničnici, pojavljuje suficit. Na to su odmah negativno reagovali predsednik Vučić i premijerka Ana Brnabić. Vučić je tako rekao da MMF traži da se onima koji imaju penzije veće od 50.000 dinara one „drastično povećaju, a da se ni dinar ne povećaju penzije ljudima koji imaju ispod 25.000 dinara, a to je 61 odsto penzionera, te da se minimalno uveća onima koji imaju penziju 30.000 dinara“. On je izračunao da 75-76 odsto penzionera ne bi dobilo ništa od narednog povećanja, te da je uvek na strani zaštite najsiromašnijih. Premijerka Ana Brnabić je čak izračunala da bi ukidanje „zakona o smanjenju“ smanjilo penzije za čak 81 odsto penzionera.
Svepredsednik Aleksandar Vučić tako se pojavio u ulozi „sirotinjske majke“, a premijerka je dodala začina u taj otužni čorbuljak udvaranja pretežnom biračkom telu.
Dimitrije Boarov to je ovako komentarisao u tekstu u „Novom magazinu“ – „Ispalo je, prema stereotipu, da MMF opet brani bogate i hoće da naškodi siromašnima, to jest da se i na tom polju vodi ‘klasna borba’. Pri svemu tome zapravo se ruši čitav sistem penzionog osiguranja i uspostavlja praksa voluntarnog ‘humanog odnosa’ prema razlikama u penzijama. Stvar je u tome što su male penzije toliko male da se s njima ne može živeti, mada se već tri godine uzima od onih koji navodno imaju velike penzije, ali (takvih) nema dovoljno.“
Jaz – Koliko se gubi svakih četvrt sata leta
Sudeći, međutim, po porukama stiglim iz Azerbejdžana, sve će to pokriti snegovi i šaš jer je svepredsednik Aleksandar Vučić, tokom boravka u Bakuu, izjavio da će od 2018. do 2022. godine biti zlatno doba Srbije, ukoliko ona uspe da sačuva mir i stabilnost.
On je rekao da zbog vrlo komplikovanih odnosa u svetu, vrlo teške situacije u regionu, a posebno zbog odnosa Beograda i Prištine, to nije lak posao.
„Ali verujem da uz pamet, trpeljivost i strpljenje građana Srbije to možemo da učinimo“, dodao je Vučić. O pameti možemo da raspravljamo, sad ja to dodajem, ali trpeljivost i strpljivost nisu neograničeni resursi čak i kad se vodi planska politika dodvoravanja onima koji su najviše trpeljivi i strpljivi.
Ili su važni za već pomenuti mir i stabilnost. Tako je država obećala da će da gradi jevtine stanove (po ceni od 500 evra po kvadratu) za pripadnike službi koji se direktno staraju o miru i bezbednosti, ali, po očekivanju, javila se prosveta, sutra će i zdravstvo, a javiće se sve javne službe sa zahtevom da se i za njih to omogući. Vlast se oglasila replikom iz filma – i ti ćeš to da radiš, samo sutra (ili tako nekako).
Jaz između bogatih i siromašnih neprikriveno izbija u prvi plan i kad je reč o mogućnostima priključenja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Tu se sve više oseća, čuje i razmatra već pominjani zazor od siromašnih rođaka koji bi kaljavim cipelama hodali po uglancanom parketu
Branko Milanović, ekonomista koji se intenzivno bavi temom globalne nejednakosti, piše, između ostalog, u tekstu koji prenosi „Peščanik“ – „Let između Beča i Beograda traje oko sat vremena, ali je razlika u prihodima (ako uzmemo u obzir niže cene u Beogradu) verovatno 4 prema 1. To znači da gubite 30 odsto prihoda na svakih 15 minuta leta na istok“.
Namenska industrija – Vulin i komentari
Da takozvana međunarodna javnost, pa i mediji, malo bolje znaju kolika je specifična težina Aleksandra Vulina u domaćoj javnosti i politici, možda ne bi s toliko pompe propratili Vulinove izjave o razmišljanju da Srbija treba da promeni spoljnopolitičke prioritete.
Ovako je, zbog te bure u čaši vode, primorao i svepredsednika da reaguje. Aleksandar Vučić, opet iz Azerbejdžana, izjavio je da Srbija ostaje na evropskom putu uz uvažavanje Rusije i Kine i da se njena spoljna politika neće menjati željom bilo kog političara.
„Nema straha da će doći do promene spoljne politike Srbije. Ko hoće da je promeni mora prvo da promeni mene i većinu u skupštini“, rekao je Vučić novinarima upitan da prokomentariše izjavu ministra odbrane Aleksandra Vulina da treba razmisliti o promeni spoljne politike ako je za EU ključan samo odnos Srbije prema kosovskom problemu.
Vučič je rekao i da u izjavi šefa delegacije EU Sema Fabricija, posle koje je usledila Vulinova reakcija, kako je Kosovo ključna prepreka na evropskom putu, ne vidi ništa sporno.
„Da li se to nama sviđa ili ne… ali to smo znali… da je Kosovo ključna prepreka na evropskom putu… Nisam video ništa sporno u tome što je on govorio“, dodao je Vučić u izjavi srpskim medijima u Bakuu.
Sad se pomno analizira u domaćoj čaršiji da li je Vulinova izjava proizvod namenske industrije koja radi po principu „ja odvalim, a Vučić se ističe“, ili je Vulin počeo da s mesta ministra odbrane kreira nekakvu politiku. Premijerka tvrdi da svako, pa i Vulin, ima pravo na sopstveno mišljenje, ali je to njegovo drastičnije, znatno drastičnije odstupanje od vladine politike nego što je bila opaska ministra Nenada Popovića o onim slikovnicama o istopolnim brakovima i roditeljstvu. To joj je, rekla je tada premijerka, bio najteži dan u vladi, a ovo s Vulinom – nije.

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve