
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Bio je američki strip scenarista, urednik, izdavač, producent, televizijski voditelj, glumac i predsednik izdavačke kuće Marvel komiks. Stvorio je Spajdermena, Halka, Fantastičnu četvorku, Ajron Mena, Tora, Iks-mene i mnoge druge strip junake
Rođen je kao Stenli Martin Liber. Dok je odrastao u Njujorku kao dete krajnje siromašnih rumunskih Jevreja imigranata, najviše ga je fascinirao Erol Flin u svojim junačkim svetlucavo celuloidnim filmskim avanturama. Kao klinac sastavljao je osmrtnice za novine. Možda je tu razvio svoju stripovsku konciznost u izrazu. Sa 16 godina, zahvaljujući protežiranju svog ujaka, postaje asistent u neuglednom strip odseku Tajmli komiks, lokalnog palp izdavača, budućeg Marvel komiksa. Zaduženja su mu bila da mastilom puni pera crtača, briše gumicom ostatke njihovih skica ispod tuširanih strana i donosi im jelo u pauzi za ručak.
Svoju veliku želju da bude objavljeni pisac ostvario je prvi put 1941. napisavši propratni tekst uz epizodu u trećem broju Kapetana Amerike. I to pod pseudonimom Sten Li, da ne bi kompromitovao svoje pravo prezime Liber u bezvrednom magazinu – čuvajući ga pomno za veće i uzvišenije književne poduhvate. Kasnije će, kad shvati da je svet crtanih junaka još lukrativniji i globalno voljeniji od onog književnog, i legalno promeniti ime u Sten Li. Dva broja kasnije počeo je da piše i scenario za strip. Njegov odlazak u vojsku 1942. takođe je obeležen njegovim talentom: postaje jedan od samo devet američkih vojnika s titulom scenariste. Po povratku iz vojske 1947. ženi se Džoan Klejton i ostaje u braku sa njom 69 godina, sve do njene smrti.
Posao sa stripovima počinje da cveta naročito (uz nadarenog vizuelistu devete umetnosti Džeka Kirbija) od trenutka kad Marvelu konkurentski DC pokrene ediciju arhetipskih junaka udruženih u Ligu pravde. Li to isto, ili čak možda i bolje, počinje da radi sa svojim junacima stvarajući prvo u Fantastičnu četvorku a potom i Osvetnike (Avengers). Svi oni zadržavaju sve standardne ljudske mane s kojima se čitalac lako može identifikovati: Halk je furiozno besan, Tor je navek prek, Spajdermen nesiguran u sebe, Ajron Men tašt, Srebrni Letač melanholičan.
Šezdesetih više nisu samo deca čitala stripove već i odrasli. Veliki italijanski sineasta Federiko Felini dolazio je kod Stena Lija samo da bi pričao s njim o Spajdermenu. Raznolikost čitalačke publike povoljno se odrazila na veću slobodu i kreativnost u daljem oblikovanju strip junaka. Ne da nisu više morali da budu jednodimenzionalni već se njihova šarolikost gotovo podrazumevala. Povezujući razne heroje i njihove priče u celinu, Li je promućurno i isplativo povezao i sve njihove fanove u kompaktniju i prisniju zajednicu, pa su mu se čitaoci najčešće obraćali u pismima redakciji sa „Dragi Sten“. Prateći interesovanja i probleme svoje publike, Sten Li 1971. posvećuje trobroj Spajdermena (Amazing Spiderman 96–98) problemima s drogom koje ima drug Pitera Parkera. Uskoro referira na rat u Vijetnamu i studentske proteste, a okreće se i manjinskim crnačkim pravima pokrećući mejnstrim strip o afričkom kralju kao superheroju u stripu Black Panther.
Početkom osamdesetih seli se u Kaliforniju da bi svojim likovima iz iscrtanih papirnih kvadratića udahnuo život na TV ekranima. Spajdermen i Halk tako dobijaju svoje TV serije, Tor svoj crtani… Li je potom postao i producent svih Marvel filmova koji su dosta nespretno započeli svoj uspon filmovanjem Kapetana Amerike 1990. u predraspaloj Jugoslaviji, da bi danas suvereno postali najuspešniji filmski serijal na svetu, rame uz rame sa Zvezdanim ratovima.
Dvanaestog novembra ove godine tvorac većine voljenih Marvelovih junaka i njihovih čudesnih priča otišao je konačno da upozna i svog tvorca, podlegavši poodmakloj bolesti pluća. Na pitanje da li veruje u Boga odgovorio je svojevremeno sasvim dečije iskreno: „Stvarno ne znam.“
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve