img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Deformisana lica

12. jun 2019, 21:06 Tanja Čanak
Copied

Godina međunarodnih nagrada i izložbi Marka Kusmuka

Smatra se da je „Nord Art“, takozvano severno Venecijansko bijenale, najveća godišnja izložba savremene umetnosti u Evropi. Njeno ovogodišnje izdanje, koje je otvoreno u Renzburgu, a potom i u Berlinu, zanimljivo je ovdašnjoj publici zato što je jedan od izlagača slikar Marko Kusmuk, Sarajlija iz Beograda.

Marko Kusmuk pripada generaciji mlađih slikara, slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti Univerziteta u Sarajevu, a doktorirao u Beogradu. Imao je 14 samostalnih i 80 drugih izložbi u zemlji i inostranstvu, a početkom godine Fondacija Vladimir Veličković mu je dodelila prvu nagradu za crtež.

Sredinom maja Kusmuk je nagrađen na prestižnom međunarodnom festivalu „Venice Lands Art Prize“, u konkurenciji 320 umetnika, za ciklus Surditas.

Ovu najnoviju nagradu Kusmuk smatra dokazom da svoj rad usmerava u dobrom pravcu, odnosno, da priča njegovih deformisanih portreta iz pomenutog ciklusa dopire do publike. Naime, jedna od njih je dobila nagradu u Veneciji, a najveća među njima je, kako kaže Kusmuk, „fascinirala Vladimira Veličkovića. Ta slika ima lazurno-akvarelski savršeno izveden portret, koji, sa jedne strane, ima jasnoću i odlično izgrađen odnos formi, a sa druge strane, jedan potez koji kao da je pola toga obrisao i dao celoj slici slobodu. Ruke ispod su veoma jasne i snažne, i onda šest tih figura stoje jedna pored druge, likovno deformisane i kao takve nose izvesnu svežinu“. Marko Kusmuk objašnjava da se nikada nije držao određene tematike ili filozofije, u smislu da prvo odredi temu određene slike ili ciklusa, već se tema smišlja dok dela nastaju. „Vizuelno mi je uvek bio prioritet, mada trendovi diktiraju da se u startu mora reći čime se baviš i zbog čega. Mislim da se to dešava zbog toga što su kustosi previše uzeli primat i postali ravnopravni stvaraoci savremene umetnosti tako što svoje izložbe i koncepte jednako smatraju umetničkim delom“.

Zašto je ljudsko lice primarni motiv na njegovim slikama? „Koliko god da je ljudsko lice svakodnevica, toliko je i najkompleksniji oblik koji postoji. Da možemo da se stavimo u poziciju da smo bili slepi pa da odjednom progledamo, opet bi se najviše zabavili sa ljudskim likom. Oblik uha, te školjke je najkompleksniji oblik univerzuma. Zatim, napraviti boju lica, to je veliki majstorluk. Portret mi nudi najviše prostora da istražujem i da pokrivam sva polja koja umetnost podrazumeva“, objašnjava Kusmuk svoju opčinjenost ljudskim likom.

Osim po deformisanim portretima, prepoznatljiv je i po boji, koje na njegovim radovima gotovo da nema. Kaže da se koloritom igrao, „ali sada se ispostavilo da je najbolje kada ga ima malo, te sam boju skoro izbacio. Ostala je crno-bela dinamika, pa samo povremeno iz te sivkaste boje zazviždi nekakva tirkizna, koja tek tako postavljena nosi emociju na portretu.“

Beogradska publika je nedavno, povodom desetogodišnjice Div Art ateljea, imala prilike da vidi Kusmukove slike u prostoru u Luci Beograd gde Marko stvara, a nakon izložbi širom Evrope, koju polako osvaja, nagrađene slike će izložiti u decembru u Galeriji Haos.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Izdavaštvo

10.maj 2026. Sonja Ćirić

Mali sajmovi knjiga su otpor vlasti čiji postupci guše izdavače

Od Sajma knjiga do sad, u Beogradu je održano pet malih sajmova knjiga. Cilj im je predstavljanje knjiga, ali i otpor postupcima kojima vlast guši izdavače

Venecijansko bijenale

10.maj 2026. Sonja Ćirić

Zašto ljudi u nepreglednim redovima čekaju da uđu u Austrijski paviljon

Deo performansa zbog kog ljudi u nepreglednim redovima čekaju ispred Austrijskog paviljona na Venecijanskom bijenalu, bila je i profesorka Snežana Arnautović Stjepanović. Ovo su njeni utisci

Evrovizija

10.maj 2026. Zilke Vinš, Dijana Roščić/DW

Evrovizija: Šta sve kvari sreću Eurosonga u Beču

Evrovizija je sve češće i žešće izložena političkim pritiscima pod kojima muzika pada u drugi plan. Ni ovogodišnja u Beču nije izuzetak, naprotiv

Preporuka

09.maj 2026. S. Ć.

Knjige za decu za sva vremena: „Hajduci“, „Dečaci Pavlove ulice“, „Tom Sojer“…

U ediciji „Knjige za sva vremena“ Kreativnog centra objavljeni su i Nušićevi „Hajduci“. Koje su knjige za decu uvrštene kao neprolazne, za sve generacije

Kako to rade drugi

09.maj 2026. S. Ć.

Herceg Novi namerava da mu kultura bude brend

U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure