img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Konferencija »Prava mera medija 2.0«

Imamo li dobar metar za medije

16. oktobar 2019, 19:25 Jovana Georgievski
foto: stefan tomašević
Copied

Koliko poznajemo medijsko tržište Srbije u brojkama? Šta su problemi sa kojima se na domaćem tržištu suočavaju mediji koji nude reklamni prostor, a šta problemi oglašivača, istraživača i agencija za istraživanje tržišta? Postoji li jedinstveno rešenje koje bi svima pomoglo da se konkurentnije snađu? Ovo su samo neke od tema o kojima se razgovaralo na konferenciji "Prava mera medija 2.0", koja je održana prošle srede u organizaciji Asocijacije medija i USAID-a

Medijska merenja kao način da se bolje razume tržište trenutno zaokupljuju veliku pažnju kako agencija za istraživanje tržišta tako i medija i oglašivača. U lovu za najveće parče publike, svima njima potrebno je da se oslanjaju na objektivne podatke o publici i tržištu. Takve podatke, smatraju istraživači, moguće je dobiti samo zahvaljujući jedinstvenom, transparentnom, nepristrasnom i proverljivom sistemu merenja, koji bi u Srbiji tek trebalo uspostaviti.

Učesnici konferencije – predstavnici agencija za istraživanja tržišta i komunikacijsko planiranje poput Ipsos Strategic Marketing, Media House, Direct Media i Nielen Media Measurements, provajdera poput United Media i udruženja kao što je IAB – slažu se da Srbija ide u korak sa vremenom kada je u pitanju ponuda koja je oglašivačima dostupna na domaćem tržištu. Stručnjaci ističu da je jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju taj što u Srbiji trenutno ne raspolažemo podacima koji bi dali jasnu sliku o domaćem tržištu.

Odgovor bi se mogao pojaviti u vidu džika (Joint Industry Committee for Me­dia Measurements – JIC), zajedničkog tela za medijska merenja unutar industrije. Kako pokazuje istraživanje o modelima ovakvih tela u Evropi, koje je sprovela profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Sanja Milić, džikovi su najčešće neprofitne organizacije, koje obuhvataju tri ključne grane medijske industrije – medije, marketinške agencije i oglašivače. Najveći broj džikova u Evropi ima upravo ovakvu, tripartitivnu strukturu, jer predstavlja model koji uključuje sve kojih se medijska merenja tiču. U Srbiji trenutno ne postoji nijedno ovakvo telo, ali volje da se ono osnuje ima, jedan je od zaključaka konferencije.

Baš na ove podatke po ideji bi trebalo da se oslanjaju oglašivači, koji se utrkuju za bolju reklamu koja će prodati baš njihov proizvod. Predrag Lozović, direktor kompanije Nielsen Audience Measurement za Srbiju i Makedoniju, koja se prevashodno bavi TV merenjima, ocenjuje da na domaćem tržištu ne postoje velike razlike kada je u pitanju poslovanje domaćih i stranih oglašivača. „Jedina prednost stranih kompanija je to što zahvaljujući iskustvu iz inostranstva već imaju unapred razrađene načine kako da usmere svoje marketinške aktivnosti“, kaže Lozović. On primećuje da kod domaćih oglašivača postoji manji stepen upoznatosti sa podacima koji su trenutno dostupni na tržištu. „Ovi podaci bitni su i za oglašivače, jer je potrebno da vide analitiku da bi znali kako najefikasnije da se oglašavaju, a u Srbiji još uvek ima domaćih oglašivača koji to ne koriste“, ističe Lozović.

Učesnici stručne konferencije složili su se da je Srbiji potrebno jedno nezavisno telo koje bi pomoglo da se uspostavi jedinstven set standarda medijskog merenja. „Džik neće rešiti problem privlačenja većeg broja oglašivača, ali će nam ponuditi jasnu sliku tržišta“, smatra Vitomir Ognjanović, direktor „Južnih vesti“. On navodi da jedno ovakvo telo ne bi pomoglo da se državni oglašivači okrenu medijima koji nisu u vlasništvu države, ali bi medije koji se u privlačenju oglašivača trenutno oslanjaju isključivo na agencije podstaklo da budu manje pasivni.

S obzirom na to da se evropske zemlje sve više okreću džikovima kao alternativi postojećim sistemima za medijska merenja, preporučljivo je da se u Srbiji u budućnosti uspostavi ovaj model, jedan je od zaključaka istraživanja profesorke Ekonomskog fakulteta Sanje Milić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure