img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Istorija

Kome koriste neistine

06. januar 2020, 18:34 Dejan Ristić, istoričar
Copied

Vest plasirana ovih dana da su Srbi imali kalendar Svetog Save i da su ga izgubili pod pritiskom Beča još je jedna besmislica i dodatno "sluđivanje" već ionako temeljno zbunjenog i identitetski konfuznog ovdašnjeg življa

Fenomen masovnog prisustva pseudonauke na društvenim mrežama, specijalizovanim Jutjub kanalima i portalima, ali i u pojedinim medijima, prerastao je u opasnost. U mnoštvu potpunih besmislica koje nam se bezmalo svakodnevno serviraju, posebno se izdvajaju one o tome da su Srbi najstariji narod na svetu, da je vinčanska kultura poznavala pismenost, da su se naši preci borili protiv egipatskih faraona ili kineskih careva i mnoštvo toga drugog što proističe iz ovih teorija koje su istorijski, naučno i činjenično potpuno neutemeljene, a zdravorazumski krajnje problematične.

I premda stručnjaci u oblasti društveno-humanističkih nauka sve češće i sve glasnije reaguju u javnosti kako bi svoje sugrađane upozorili na štetnost sveprisutnog šarlatanstva, naši velemajstori izmišljanja svega i svačega ne posustaju u hiperprodukciji svojih „teorija“ i iznošenju samo njima znanih „činjenica“. Tako je u ove dane koji prethode Božiću, u javnost plasirana još jedna potpuna besmislica po kojoj su srpska država i njena Crkva 1881. godine, pod pritiskom mrskog Beča i po odredbama tzv. Tajne konvencije, odbacili „kalendar Svetog Save I Srpskog“ i otpočeli da poštuju po nas Srbe štetni Julijanski, a od 1919. godine, avaj, i još gori „papistički“ Gregorijanski.

Naravno da bi jedna ovakva tvrdnja o postojanju „kalendara Svetog Save“ kod svakog sasvim prosečno obrazovanog građanina Srbije izazvala podsmeh, ali kada se zna da je ova „senzacionalna“ vest plasirana na stranicama jednog od čitanijih dnevnih listova u zemlji, onda nema mesta osmehu, već istinskoj zabrinutosti. Posebno što je tu besmislicu plasiralo (penzionisano) svešteno lice.

No, očito je potrebno da se neki od nas iznova podsete koje su sve kalendare Srbi koristili u svojoj povesnici, odnosno koji su sve kalendari korišćeni na teritorijama na kojima (su) žive(li) Srbi.

Najstariji među njima svakako je Julijanski, koji je stupio na snagu 1. januara 45. godine pre naše ere. Hrišćanska crkva je prihvatila Julijanski za svoj zvaničan kalendar na Prvom vaseljenskom saboru održanom u Nikeji 325. godine. Iako danas znatan deo Srba upravo Julijanski kalendar naziva „pravoslavnim“, to nikako ne odgovara istorijskim činjenicama i stvarnosti. Naime, taj kalendar nastao je nekoliko decenija pre pojave Isusa Hrista. Isprva je bio zvaničan kalendar Rimskog carstva, a potom i opštehrišćanski (nakon 325. g. n.e.). Danas se koristi kod nekih, ali ne i svih pomesnih pravoslavnih crkava.

Drugi kalendar koji su koristili i Srbi naziva se istočnoromejski, odnosno vizantijski, koji je bio u zvaničnoj upotrebi u Istočnorimskom (Romejskom tj. Vizantijskom) carstvu, od 988. godine naše ere i vladavine cara Vasilija II Bugaroubice pa sve do pada Carstva 29. maja 1453. godine. Korišćen je u zemljama pod vizantijskim uticajem kao što je to bila i srednjovekovna Srbija. Vizantijski kalendar je bio identičan Julijanskom kalendaru, osim što su nazivi meseca bili transkribovani sa latinskog na grčki jezik. Postojale su carigradska varijanta vizantijskog kalendara, po kojoj je prvi dan godine bio 1. septembar, i aleksandrijska ili antiohijska varijanta, po kojoj je godina počinjala na Blagovesti 25. marta. Izgleda da je tzv. martovsko datiranje postojalo i kod Srba, naročito do vremena vladavine kralja i cara Stefana Uroša IV Dušana Silnog.

Konačno, usled sve većeg zaostajanja za tačnim računanjem vremena, a po savetu nemačkog astronoma Kristofera Klavijusa i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Lilija, papa rimski Grgur XIII obznanio je 24. februara 1582. godine reformu do tada postojećeg Julijanskog kalendara, učinivši to posebnom papskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prve dve reči njenog teksta. Prvi dan godine po Gregorijanskom kalendaru je 1. januar.

Od ova tri kalendara, Srbi su koristili vizantijski do pada Despotovine 1459. godine, napuštajući ga postepeno u korist Julijanskog kalendara, koji je stupio u zvaničnu upotrebu tokom razdoblja Kneževine i Kraljevine Srbije, dakle u 19. veku. Naposletku, nakon formiranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca, Narodna skupština usvojila je 10. januara 1919. godine Zakon o izjednačavanju starog i novog kalendara po kome je određeno da u celoj državi na dan 15. januara 1919. po „starom“ prestaje da važi Julijanski kalendar i da se danom 28. januara 1919. godine uvodi računanje vremena po „novom“, Gregorijanskom kalendaru.

I tu dolazimo do besmislene tvrdnje koju smo citirali na početku ovog teksta, a koja se odnosi na to da je (nepostojeći) „srpski kalendar Svetoga Save I Srpskog, sa simbolima za vreme, bio zvanično kalendar svih srpskih država i SPC sve do 1881. godine“. Nakon detaljnog podsećanja na sve kalendarske sisteme koji su Srbi koristili počev od svog doseljavanja na Balkan, u širem slovenskom korpusu, tokom ranog srednjeg veka jasno je da nikada nisu koristili „kalendar Svetog Save I Srpskog“ pošto tako nešto nije ni postojalo. Posebno je besmisleno da se ova tvrdnja dovodi u vezu sa tzv. Tajnom konvencijom iz 1881. godine između Austrougarskog carstva i Srbije, i nekakvim pritiscima Beča da Srbi odbace svoj identitetski kalendar i prihvate jedan od dva postojeća opštehrišćanska, budući da integralni tekst Tajne konvencije ne sadrži bilo kakve odredbe koje se odnose na upotrebu kalendara.

Plasiranje ovakvih besmislica i dodatno „sluđivanje“ već ionako temeljno zbunjenog i identitetski konfuznog ovdašnjeg življa može samo da izazove nove i dugoročne teškoće i duboke traume. Izmišljanje „kalendara Svetog Save I Srpskog“ i pretvaranje te izuzetne ličnosti (svetitelja, crkvenog poglavara, duhovnika, monaha, osnivača prvih biblioteka, prepisivačkih radionica, bolnica, pribežišta za uboge, graditelja, hagiografa, zakonodavca, državnika i dr.) i u astronoma, prevazilazi svaku meru dobrog ukusa i predstavlja pokušaj javne poruge jednog od istinskih i neprikosnovenih očeva nacije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Bioskop, filmovi

Filmska industrija

08.jun 2026. A. M.

Zemljotres u Holivudu: Reditelji generacije Z s niskobudžetnim hororima ostvarili ogromnu zaradu

Dva niskobudžetna horora mladih režisera generacije Z ostvarila su neočekivan uspeh na blagajnama, a skupi holivudski blokbasteri podbacili. Takav preokret mogao bi da najavi novu eru u Holivudu

Radni svet

08.jun 2026. N. R.

Čak 60 odsto ljudi u Srbiji bi pobeglo sa svog posla

Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje

Fudbaler kolabirao na terenu

Fudbal

08.jun 2026. I.M.

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo kolabirao na terenu

Danski reprezentativac Kristijan Eriksen kolabirao je u 65. minutu prijateljske utakmice protiv Ukrajine, nakon čega je meč prekinut. Fudbalski savez Danske saopštio je da je igrač svestan i da se oseća dobro

Mesec

Osvajanje kosmosa

06.jun 2026. Uroš Mitrović

Naseljavanje Meseca: Novo poglavlje istorije čovečanstva

NASA vidi Mesec kao prvo trajno ljudsko uporište van Zemlje, buduću odskočnu dasku za Mars i jezgro nove svemirske industrije. Projekat naseljavanja se zove „Moon base“ i počinje da se realizuju ove godine

Fudbal

05.jun 2026. Bojan Bednar

Slika i prilika Srbije: Predivni autogol protiv Meksika

Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure