img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Roman

Paprena ajnfort romansa

18. novembar 2020, 21:24 Teofil Pančić
Copied

Vladimir Kopicl: Purpurna dekada; Dereta 2020.

Ako zagazite u osmu deceniju života još orni i spremni duhom i telom, možda je to pravi čas da učinite nešto što još nikada niste: osvojite oba vrha Kilimandžara ili romantični Crveni čot, naučite da spremate jela iz „Klopa, piće, čovek, žena“, pročitate celog Uliksa, postanete basista u grajndkor pank bendu ili čak – napišete roman. „K’o svaki prosečan grandoman?“ Ne, nipošto ne: jeste da je najčešće tako – verujte članu Onog The Žirija, jer se s takvima stalno rve – ali ima i izuzetaka, blagotvornih.

Vladimir Kopicl (1949) odavno je etablirano književno ime: ugledni pesnik, recimo uslovno, neoavangardne poetike, ali i pronicljivi, radoznali i lucidni esejista koji se i u esejima pesnički poigrava beskrajnim kreativnim mogućnostima jedinog pesnikovog alata (moram li crtati koji je to?), te književni prevodilac „teškaš“, opet najistaknutiji po prevodima poezije, dakako angloameričke. Obaška i kulturtreger plemenitog kova – urednik, selektor, priređivač i ostalo Ovo i Ono što neko takođe mora da radi u poslovima književnim, kulturnim, pozorišnim, medijskim, pa kad je već tako, bolje da to radi neko kao Kopicl nego niko kao Kopicl… Oh da, i još nešto je Kopicl: jedan od ne manje od 12 i ne više od 19 ljudi koji su neizostavni individualni kamenčići u svakom relevantnom mozaiku savremene kulture Novog Sada, koji je inače „grad kulture“, osim kad nije.

Kako god, Vladimir je Kopicl još jedanput izašao iz zone komfora, postavši u 71. godini života romansijer-debitant. Dobro, u tim godinama i mnogi što ne pišu propišu, jer im se učini da je njihov život jedna opšta dragocenost kakvu bi nekako valjalo sačuvati među koricama knjige koja će biti herbarijum usput nakupljenih mudrosti, mahom bižuterijske naravi i dometa. Međutim, Kopicl ima izgrađen i prepoznatljiv spisateljski glas, samo što je taj glas do sada bio negde podalje od vaskolike proze, nekmoli od romansijerluka, kao savremene pošasti bez koje ti kanda nema „kanonizacije“, ne barem od one sorte koju će prepoznati čak i Nečitaoci. Pitajte Tišmu Mlađeg ako ne verujete: tek kad se zaromanisao, shvatili su ga ozbiljno. Neki su čak počeli i da ga čitaju! Čak i u Pavlovoj ulici, koju je izmislio, a mi njome i dan-danji prolazimo, kao da je to normalno.

Ali, pažnja: ako je roman i napisao i pečatao, ovo još nipošto ne znači da je Kopicl izašao baš sasvim podaleko iz i od svog dosadašnjeg književnog ajnforta! Naime, Purpurna dekada ogledan je primer kako se sopstveni rukopis proširenjem područja borbe može zapravo savršeno očuvati i unaprediti, ili, da prostite, aplicirati na novi žanr, elegantno preseliti u sasvim drugi kvart zamišljenog književnog grada.

Knjiga od skoro pa okruglih 300 strana podnaslovljena je kao „Gotski herc roman 3D“, što možda nešto znači, a možda i ne; meni više deluje kao parateorijska huncutarija i zavođenje za Goleš-planinu. Mada, opet, da to jeste roman herca, bogme i jeste, utoliko što se radi – dosta je bilo odugovlačenja – o ljubavnom romanu par excellence. Njegovi su protagonisti, ili ljubavni antagonisti, postariji već intelektualac, recimo neodređeni kulturnjak, u već onim godinama kad gospoda imaju više problema s mokrenjem nego s nekim drugim – ionako sve daljim – aktivnostima (ali ovaj jok!), i znatno mlađa žena, devojka takoreći, pri tome „opterećena“ vrlo maloletnim ženskim detetom. Upašće ovo dvoje u vezu koja i nije baš-baš veza, mada ih i te kako vezuje (ili bar njega, hm), više tajnu nego trajnu, mada će ova uzeti da potraje desetak godina, čas idiličnih, čas turbulentnih, a manje-više dosledno nestabilnih. Pojavljivaće se fatalna CD u životu bezimenog naratora i nestajaće, uvek praćena tom curicom Lulom što će polako izrastati u njenu umanjenu kopiju kao moguću metonimiju Večnog Ženskog, a da će njihov odnos stalno varirati od užarene i obilno „konzumirane“ strasti (s čijom uzajamnošću, kao što to već i u „životu“ biva, narator nikad neće biti sasvim načisto) pa do misterioznih „objektivnih prepreka“ koje će CD iznalaziti kao razloge svojim udaljavanjima od sve vreme pigmalionski nastrojenog – a postepeno sve više rastrojenog – ljubavnika. I sve te tzv. uspone i padove, zapravo duševno-telesna meandriranja jedne paprene i grešne, mada ne i pogrešne (osim u meri u kojoj je svaka i svačija ljubavna priča „pogrešna“, pošto stoji na putu nekoj drugoj; ili ne stoji?) ljubavne (i)storije pisac nam predočava sveudilj uzbudljivo, razgovetno, namamljujuće na još i još. Ono što je downside, i što bar iz očiju ovoga čitaoca jeste izvestan višak, i što bih predložio da se „štrihne“ da sam počem bio urednik ove knjige, jeste izvesno prekomerno odlutavanje u simbolički, preartificijelni jezik i (s)likovnu mitologiju, koje nastupa negde u drugoj trećini romana, a bez koje bi ovaj bio prozračniji, bolje bi (o)disao i sebi i čitaocu.

Ali, što kažu u telešopu, ni to nije sve: pored osnovnog narativnog toka, tu je i izuzetno upečatljiva pripovedačka nit naratorovih sećanja na detinjstvo u jednom iščezlom a nezaboravljnom kućnom mikrosvemiru, i u hipersvemiru jedne građanske obitelji i svih onih tajni što se kriju i vriju iza masivnih firangi, potom lapidaran, ali precizan skrozir jednog naizgled mnogo haotičnijeg sveta panonske prigradske „potklase“ iz kojeg dolazi CD, bezbrojne zabavne globalne i lokalne (sup)kulturne reference, napokon i mestimični brzi prosevi savremenog Novog Sada, koji se nemaju čega postideti pred stranicama njegovih okorelih portretista, poput kultnog para Tišama, po jednog Vegela i Blaškovića, Dimovske i Šalgo etc.

Malo li je za početnika? Šalu na stranu, Purpurna dekada je, ponekom nedostatku (ili pre: višku) uprkos, zamamno i izazovno štivo, onako kako već dolikuje ljubavnoj priči, unutar ili izvan korica knjige; jer ako nije zamamna i izazovna, šta je onda uopšte?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Preporuka

09.maj 2026. S. Ć.

Knjige za sva vremena: Hajduci, Dečaci Pavlove ulice, Tom Sojer…

U ediciji „Knjige za sva vremena“ Kreativnog centra objavljeni su i Nušićevi „Hajduci“, u kojoj su već „Tom Sojer“, „Knjiga o džungli“, „Dečaci Pavlove ulice“...

Kako to rade drugi

09.maj 2026. S. Ć.

Herceg Novi namerava da mu kultura bude brend

U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom

Inicijativa gradonačelnika

09.maj 2026. S. Ć.

Šapićev spomenik Draži je nepoštovanje građana i kršenje zakona

Reakcije povodom najave Aleksandra Šapića da sprema iznenađenje Beograđanima za kraj maja, a za koje se pretpostavlja da će biti u obliku spomenika Draži Mihailovića, ne prestaju

Bijenale u Veneciji

08.maj 2026. S. Ć.

Tamara Vučić na Bijenalu: Umetnost je najtrajniji saveznik miru

Dok je trećina učesnika Venecijanskog bijenala štrajkovala zbog podrške Palestini, Nikola Selaković je u društvu Tamare Vučić otvorio Paviljon Srbije

Prestonica kulture

08.maj 2026. S. Ć.

Leskovac: Godina kulture počela skupom akademijom i stonim tenisom

Godina u kojoj je Leskovac Nacionalna prestonica kulture počeo je kulturno-umetničkim programom od 820.000 dinara, i turnirom u stonom tenisu

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure