img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Pohvala grešci

25. avgust 2021, 21:07 Ivan Milenković
Copied

Srđan Prodanović, Predrag Krstić: O čemu govorimo kad govorimo o neznanju; Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 2021.

Navode Prodanović i Krstić sledeću epizodu iz socijalističkog perioda Jugoslavije. Pred najavljenu posetu američke obrazovne delegacije jednoj ovdašnjoj osnovnoj školi, zavladalo je, prema dobrom običaju socijalističkih poredaka, vanredno stanje u čitavoj ustanovi, a pre svega u odeljenju čijem bi času delegacija trebalo da prisustvuje. Smišljeno je, usput, i jedno lukavstvo: kada nastavnik postavi pitanje, sva deca treba da podignu ruku, s tim što desnu ruku dižu oni koji zaista znaju odgovor, dok levu dižu oni koji su tu da zavaraju neprijatelja. I, razume se, pred delegacijom su na sva nastavnička pitanja svi dizali ruke i, dabome, svi prozvani (oni s podignutom desnom rukom) tačno su odgovarali. Socijalistički domaćini bili su prezadovoljni jer su pred ideološkim neprijateljem pokazali superiornost socijalističkog obrazovnog modela, dok su gosti bili, ipak, ponešto zbunjeni. Posle časa članovi delegacije i nastavnici otišli su da se okrepe u zbornici, a kada su se domaćini pohvalili time da su, kao što su uvaženi gosti mogli videti, gotovo iskorenili greške, jedan ljubazni član delegacije, kome se, verovatno, sve smučilo, primetio je da, „znate, deca imaju pravo na grešku“. Posle toga je, kaže priča, usledio neprijatan muk. Sve i da se ova priča nikada nije dogodila u stvarnosti, ona zbog toga nije manje istinita, a njen ulog je, kako sugerišu autori, mnogo veći od jednog časa u nekoj osnovnoj socijalističkoj školi. Ulog ovog primera su, ništa manje, istina i sloboda. Jer – i eto prvog iznenađenja – iako u totalitarnim i autoritarnim režimima caruje organizovana laž, reč je o istinosnim režimima, o režimima u kojima ne samo da nema greške, nego se greška, kada se ipak dogodi, surovo kažnjava. Vođa i partija posednici su istine, oni izgovaraju i prenose istinu svom voljenom narodu – da se voljeni narod ne bi nepotrebno zamarao kojekakvim traganjem, dilemama i pitanjima – te su, samim tim, kao gospodari istine, oni bezgrešni, a sve što nije u skladu s objavom istine – greška je. Posledice takvog pristupa istini i grešci bile su veoma upečatljive u Sovjetskom Savezu i nacističkoj Nemačkoj – greške su se, naime, ispravljale u GULAG-u i sabirnim logorima – a, dodajmo, na pogrešan odgovor ne gleda se s oduševljenjem ni u današnjoj Srbiji. U autoritarnim režimima, dakle, ne postoji pravo na grešku, kako se izrazio onaj ljubazni Amerikanac, jer ako vam je istina već servirana s najvišeg mesta, a jeste, sa samog izvora takoreći, nemate se šta mučiti, pitati i dvojiti, nego istinu zahvalno usvojiti (nećete valjda usvajati laž).

Ovo bi bio jedan od (ironijskih) zaključaka strpljive a sažete rasprave o neznanju koju potpisuju sociolog Srđan Prodanović i filozof Predrag Krstić. Rasprava se otvara s nekoliko slavnih pohvala neznanju – Montenj, Nikola Kuzansi, Erazmo, Dekart, Ruso, kasnije (naravno) i Niče – čime se, po prirodi stvari, pažnja usmerava i na nevolje sa znanjem. Središnji deo knjige otpada na teoriju opovrgljivosti naučnog znanja Karla Popera, pri čemu je, samo da podsetimo, ser Karl Poper ne samo filozof nauke, već i vrhunski politički mislilac. Najzad, treći deo rasprave u igru uvodi savremene koncepcije neznanja, a glavni i, verovatno, najzanimljiviji momenat jesu paradoksi negativnog znanja. Uza sve ovo rasprava se pojavljuje u nekonvencionalnoj ediciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, koja uvek počinje rečima o čemu govorimo kada govorimo o…, a knjiga je i ovaj put bogato i duhovito ilustrovana, što ide na dušu grafičkim urednicama Nadeždi Todorović i Tijani Radovanović.

Greška je, dakle, uvek u odnosu sa istinom, a istina, pak, uvek zavisi od istinosnog modela koji je oblikuje. Istina renesanse, recimo, počivala je na drugačijim pretpostavkama od istine antičkog doba, kao što istinosni model prirodnih nauka nije isti kao istinosni model umetnosti. Utoliko i priroda greške zavisi od konteksta. Najveći deo rasprave posvećen je statusu greške u prirodnim naukama, jer prirodne se nauke legitimišu upravo tvrđim odnosom prema istini, što znači da su greške ne samo ređe, pa time i vidljivije, nego su naročito važne za napredovanje nauka. Kao u serijalu o avionskim nesrećama gde vidimo kako avio-industrija uči na greškama, tako su greške u prirodnim nakama nužan korektiv dostignutih znanja, a ideja Karla Popera o nužnoj opovrgljivosti naučnih istina virtuozna je pohvala grešci. Poperova ideja je koliko jednostavna, toliko i smela. Ako u naučnim zaključcima nema mesta grešci, ako, dakle, naučna istina ne može da se opovrgne – kao što ne može da se opovrgne istina da trougao ima tri ugla – takva je istina nedelotvorna. Taj, pak, doprinos filozofiji nauke Poper prebacuje na tle političke filozofije pa konstatuje da odlika slobodnih društava nije posedovanje istine, kao, na primer, u Platonovoj državi filozofa koji vladaju upravo zato što su (možete misliti) u dosluhu sa istinom, nego neprestano vrenje mnoštva istina i mnoštva grešaka. Slobodna društva, utoliko, nisu istinosni režimi, nego režimi slobodnog javnog prostora (res publica) u kojem svako može da brani sopstvenu zamisao istine i da, za razliku od onog socijalističkog odeljenja, greši.

Ideja negativnog znanja naročito je zanimljiva jer ne kaže šta znanje jeste, već šta znanje nije, te se pojavljuje kao neka vrsta korektiva velikih istinosnih projekata ili odveć vrućih ideja koje se (još uvek) nisu stabilizovale. U osnovi zamisli negativnog znanja nalazi se koristan paradoks: znati šta se ne zna znači znati šta ne treba da se radi.

Izneverili bismo duh ove pametne i korisne rasprave kada bismo, ma koliko to knjiga zaslužila, tekst završili nepokolebljivom pohvalom. Knjiga se, naime, zatvara odveć naglo, u najzanimljivijem momentu, baš kada su autori stvorili pretpostavke za razvijanje pojma greške i kada je bilo gotovo nužno u igru uvesti velikog filozofa greške Žila Deleza. Recimo, razlika kao greška, greška kao pokretač negativnog mišljenja, greška kao jemstvo zajedničkog čula, kao zla kob mišljenja ili kao negativno jemstvo transcendentalnog područja, najzad kao ono što se suprotstavlja gluposti. Autori bi prigovor lako mogli da odbiju pozivajući se na nevelik gabarit knjige, te bi, zbog tog ograničenja, ovu raspravu valjalo razumeti kao svojevrstan uvod u filozofiju i sociologiju greške, kao davanje građanskog prava grešci (umesto da je držimo nekom vrstom parije i nužne smetnje slobodi mišljenja), posle čega sledi rad pojma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

59. Bitef

02.avgust 2026. Sonja Ćirić

Vreme saznaje: Bitef je ostao i bez pete predstave, šta će biti s njim

I predstava "Ubij me" argentinske redfiteljke Marine Otero odlučila je da ne dođe u septembru na Bitef. Da li će Bitef moći da se održi sa samo dve preostale predstave

Festivali u avgustu

02.avgust 2026. S. Ć.

Šta se događa sa Beer festom i Zaječarskom gitarijadom

Još uvek nema najava kompletnog programa i ostalih neophodnih detalja o Beer festu i Zaječarskoj gitarijadi – na primer, da li će ih biti i u kom obliku

Festivali u avgustu

01.avgust 2026. S. Ć.

Guča i Nišvil: Zajednički su im truba i rakija

Posle Dragačevskog sabora trubača u Guči, u avgustu će slediti Nišvil džez festival. Tokom prvog će se piti rakija, a u Nišu će muzičare iz Nju Orleansa učiti kako da je peku

In memoriam: Vlatko Gilić (1935-2026)

01.avgust 2026. Đorđe Bajić

Reditelj dva igrana filma, oba su prikazana u Kanu

Vlatko Gilić je snimio dva dugometražna igrana filma i oba su prikazana u Kanu. Posle sukoba sa tadašnjim sistemom, povukao se iz javnosti

Arheologija

01.avgust 2026. Sonja Ćirić

Šta će Beograd uraditi sa arheološkim ostacima ispod Staklenca

Očekuje se da će rušenje Staklenca na Trgu republike otkriti vredne dokaze o prošlosti Beograda. Solun i Turska su arheološka otkrića uklopili u savremenu gradnju. Šta li će Beograd odlučiti?

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure