Stručnjaci kažu da na nasilničko ponašanje adolescenata najviše utiče okruženje u kome deca odrastaju i da su deca nasilnici po pravilu ona koja nasilje trpe
LICE MESTA: Brankov most
Prošlog četvrtka ujutro policiji je prijavljeno da je grupa mladića, po rečima dvojice očevidaca četvorica Roma starosti između 15 i 20 godina, viđena u trenutku kada je sa sredine mosta iz Brankove u Savu bacila ljudsko telo. Posle dvodnevne policijske istrage slučaj je rasvetljen: četvorica maloletnika, uzrasta između 13 i 15 godina, uhapšeni su zbog sumnje da su bacili sa mosta svog jedanaestogodišnjeg druga koji se zatim udavio u Savi, što su oni u istrazi i priznali. Trojica četrnaestogodišnjaka zadržani su u pritvoru, dok je trinaestogodišnjak, budući da u tom uzrastu ne može biti krivično gonjen, smešten u prihvatilište za decu i omladinu. Za telom ubijenog dečaka još se bezuspešno traga.
Na konferenciji za novinare održanoj ovim povodom načelnik SUP-a Beograda Milorad Simić opisao je kako se ovaj zločin odigrao. Dan pre ubistva ova grupa izvukla je deblji kraj u fizičkom sukobu sa nekim dečakom, takođe skitnicom, za koga se zna da je od njih stariji, ali ne i koliko. Kobnog jutra su ga tražili po centru grada da izravnaju račune. Prethodno su, kako je rekao načelnik, „najverovatnije duvali lepak“. Nisu našli koga su tražili, ali su zato na Zelenom vencu sreli njegovog mlađeg jedanaestogodišnjeg brata, koga su pozvali da pođe s njima preko mosta. Kada su bili na sredini mosta, jedan od njih je predložio da sada već pokojnog dečaka bace sa mosta, što su druga trojica prihvatila. Kada su to i učinili pobegli su, prethodno se uverivši da dečak-žrtva nije isplivao.
UZROCIILIPOSLEDICE: Kao i u svim drugim slučajevima maloletničkog nasilja, povod za ovaj zločin je banalan i može se pripisati emotivnoj nezrelosti i vaspitnoj zapuštenosti, što krug odgovornih za njihov postupak sužava na njihove roditelje. Pitanje je, međutim, da li i društvo snosi deo odgovornosti što na ulicama ima dece bez roditeljskog staranja, a time i za ovaj tragičan događaj. Postoje, naime, specijalizovane službe koje su osnovane da bi se nezbrinutom decom bavile, pre nego što pređu u isključivu nadležnost policije, pravosuđa i vaspitno-popravnih ustanova.
Da su ove službe zakazale, postoji više indicija. Prva je da su ova četvorica uhapšeni u svom „staništu“, šahtu toplovoda ispod Mostarske petlje gde su navodno boravili oko desetak dana. Često su ih viđali, kažu, prolaznici i stanari baraka u okolini. Ovo stanište dece-skitnica poznato je široj javnosti od prošle godine kada ga je „otkrila“ ekipa televizije B92, koja je tadašnje „stanare“ posle kraćeg intervjua odvela u nadležni Centar za socijalni rad. Lako je moguće, mada teško proverivo, da je reč o istim dečacima.
U policijskom izveštaju navodi se da su ubijeni dečak i četvorica njegovih ubica od ranije poznati inspektorima SUP-a, da su „vaspitno veoma zapušteni“ i da su policajci s njima imali problema, uglavnom zbog prosjačenja i lutanja po centru Beograda, ali i zbog krivičnih dela, mahom krađa.
OPOMENE: Ovaj izveštaj neumitno navodi na zaključak da nadležni, od policije do socijalnih radnika, ništa nisu učinili da se ta deca zbrinu iako su za njih znali, već su ih ostavili na ulici prepuštene samima sebi. To što su ih roditelji zapustili jeste za svaku osudu, ali nije opravdanje da to isto učine i oni koji postoje baš da bi se njima bavili.
Maloletničko nasilje nije sporadična, već ustaljena pojava skoro svuda u svetu. Stručnjaci kažu da na nasilničko ponašanje adolescenata najviše utiče okruženje u kome deca odrastaju i da su deca-nasilnici po pravilu ona koja nasilje trpe jer, poznato je, nasilje rađa nasilje. Ovim dečacima nasilje je bilo svakodnevna i uobičajena pojava, počev od porodice od koje su odbegli do policajaca koji zasigurno nisu bili nežni u kontaktu s njima jer su im, kako u izveštaju piše, „pravili probleme“. Kako im je bilo do sada, biće im i ubuduće: ni u maloletničkom zatvoru ni u prihvatilištima za decu i omladinu štićenike ne maze. Naprotiv. Začarani krug u kome su se krivicom odraslih našli, za njih je definitivno zatvoren. Za stotine drugih, njima sličnih, nade možda ima. Ova tragedija je svima, naročito nadležnima, ozbiljna opomena.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedelja iza nas deluje kao uvod u poslednju fazu kuvanja kosovske žabe. Šta se saznalo prethodnih dana? Ima li Srbija “crvene linije”? Gde je napravljena najveća greška? Koliko je kosovske Srbe, u kombinaciji sa proračunatom tišinom vlasti, koštalo busanje predsednika u grudi i hvalisanje da će ih Beograd zaštititi po svaku cenu? Koliko ih je koštala podrška Srpskoj listi i ćutanje na pogrešne poteze srpske države? Ponovo se čuje ono – a šta sad? Problem je što svaki put kada se to pitanje postavi, obično kao reakcija na još jednu akciju kosovskih vlasti usmerenu protiv srpske zajednice, istovremeno mogućih i konstruktivnih odgovora sve je manje. Korak po korak
Šta god da je bila suštinska svrha Vulinove posete Moskvi, ona se po Vučića nije završila onako kako je želeo. Vulinov zadatak je valjda bio da ovom posetom demonstrira daljnju bliskost Srbije i Rusije. Umesto toga, Vučić je kao rezultat sastanka Vulina i ruskog predsednika dobio šamarčinu od Putina, koji ga je pozvao da prisustvuje samitu BRIKS u Kazanju
Istraživanje NSPM
11.septembar 2024.Đorđe Vukadinović i istraživački tim NSPM
Za dva meseca intenzivne režimske kampanje procenat protivnika Rio Tinta je sa 55,5 porastao na skoro 60 odsto. A opao je – doduše, neznatno – i broj pristalica projekta “Jadar” (na ispod 25 procenata od ukupnog broja izjašnjenih). A na pitanje ko će imati najveću korist od eventualnog otvaranja rudnika litijuma, samo 21,7 odsto ispitanika reklo je da su to “građani Srbije”, dok ukupno skoro tri četvrtine smatra da će najveću korist imati Rio Tinto, Nemačka i “sadašnja vlast”
Ko se usudio da nezakonito prisluškuje inspektore za borbu protiv droga koji su otkrili Jovanjicu i uhapsili Koluviju, kao i da takve razgovore iz nezakonitog prisluškivanja poturi među dokaze u postupku protiv njih
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!