Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama
NOVA DELATNOST: Knjigovodstvene usluge van matične kompanije
Prema izveštajima vodećih svetskih finansijskih časopisa, Velika Britanija je u protekloj godini pretekla SAD i postala zemlja sa najvećim autsorsing tržištem na svetu. Autsorsing, odnosno delegiranje pojedinih poslovnih funkcija kompanije spoljnim firmama, poslednjih godina beleži snažan rast. Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama koje poseduju neuporedivo veća ekspertska znanja u datoj oblasti. Primera radi, jedan od najvećih ugovora u prošloj godini je onaj sklopljen između British Telecoma i Reutersa, vredan oko tri milijarde dolara, kojim Reuters poverava održavanje svojih mrežnih servisa BT-u. Zahvaljujući i ovom ugovoru, učešće evropskih kompanija na globalnom autsorsing tržištu je prošle godine iznosilo više od pedeset odsto, što je znatno više od jedne trećine tržišta, koliko su evropske kompanije „posedovale“ 2004. Uprkos milionskim ugovorima koji privlače najveću pažnju i činjenici da na strani ponude autsorsing usluga dominiraju globalne kompanije kao što su Accenture, HP i IBM, sve češća i značajnija pojava su male nezavisne firme koje uspevaju da dobiju manje ili srednje ugovore. Zahvaljujući razvoju interneta i telekomunikacija, male autsorsing firme, pogotovo one iz IT oblasti i knjigovodstva, sada svoje usluge mogu da ponude i kompanijama koje se ne nalaze u njihovoj zemlji. Recimo, knjigovodstvena firma iz Slovačke može delimično ili u potpunosti da vodi knjige bilo koje firme iz Nemačke uz troškove koji su neuporedivo niži od onih koje bi nemačka kompanija imala da zapošljava knjigovođe u matičnoj zemlji.
Za razliku od evropskih i svetskih tendencija, u Srbiji je ova delatnost još u povoju, pa ako se izuzmu strane kompanije koje imaju svoje filijale u našoj zemlji, domaćih autsorsing kompanija skoro i da nema.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!