Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama
NOVA DELATNOST: Knjigovodstvene usluge van matične kompanije
Prema izveštajima vodećih svetskih finansijskih časopisa, Velika Britanija je u protekloj godini pretekla SAD i postala zemlja sa najvećim autsorsing tržištem na svetu. Autsorsing, odnosno delegiranje pojedinih poslovnih funkcija kompanije spoljnim firmama, poslednjih godina beleži snažan rast. Velike multinacionalne kompanije sve češće se odlučuju da upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstvo, čišćenje prostorija ili održavanje kompjuterskih sistema povere specijalizovanim kompanijama koje poseduju neuporedivo veća ekspertska znanja u datoj oblasti. Primera radi, jedan od najvećih ugovora u prošloj godini je onaj sklopljen između British Telecoma i Reutersa, vredan oko tri milijarde dolara, kojim Reuters poverava održavanje svojih mrežnih servisa BT-u. Zahvaljujući i ovom ugovoru, učešće evropskih kompanija na globalnom autsorsing tržištu je prošle godine iznosilo više od pedeset odsto, što je znatno više od jedne trećine tržišta, koliko su evropske kompanije „posedovale“ 2004. Uprkos milionskim ugovorima koji privlače najveću pažnju i činjenici da na strani ponude autsorsing usluga dominiraju globalne kompanije kao što su Accenture, HP i IBM, sve češća i značajnija pojava su male nezavisne firme koje uspevaju da dobiju manje ili srednje ugovore. Zahvaljujući razvoju interneta i telekomunikacija, male autsorsing firme, pogotovo one iz IT oblasti i knjigovodstva, sada svoje usluge mogu da ponude i kompanijama koje se ne nalaze u njihovoj zemlji. Recimo, knjigovodstvena firma iz Slovačke može delimično ili u potpunosti da vodi knjige bilo koje firme iz Nemačke uz troškove koji su neuporedivo niži od onih koje bi nemačka kompanija imala da zapošljava knjigovođe u matičnoj zemlji.
Za razliku od evropskih i svetskih tendencija, u Srbiji je ova delatnost još u povoju, pa ako se izuzmu strane kompanije koje imaju svoje filijale u našoj zemlji, domaćih autsorsing kompanija skoro i da nema.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čak i ako bismo ono što se u Zaječaru i Kosjeriću zbilo u nedelju nazvali pobedom režima i porazom opozicije, odnosno studentsko-građanskog pokreta – neophodno bi bilo tim terminima, radi istinitosti i autentičnosti, dodati atribute. Pre svega, u pitanju je katastrofalna pobeda SNS-a, koja označava da “vučićevci” polako ali sigurno odlaze u ropotarnicu istorije i da uveliko trče počasni krug u kojem nikakve počasti nema, niti će je biti. Koje su još poruke ovih izbora? I šta iz njih možemo da naučimo
U nedelju 8. juna, u Kosjeriću su se sukobile studentska i naprednjačka lista. Odatle sam izveštavala tokom čitavog izbornog dana. Nekoliko minuta posle ponoći nepoznati ljudi, najverovatnije bliski Srpskoj naprednoj stranci, izbušili su gume na mom automobilu i oštetili mi retrovizore. Zato ovo neće biti klasična reportaža
Intervju: Prof. Tanasije Marinković, Pravni fakultet u Beogradu
“Mislim da je pogrešno ignorisati Vučića, praviti se da je već pao i da je izgubio svaku pamet. Kod njega se prepliću racionalno i iracionalno. I jedno i drugo je jako, i zato se svi odgovorni delovi društva moraju ujediniti i organizovati da bi se on smenio na zakonit i demokratski način. Taj pristup nije u suprotnosti s parolom ‘Nisi nadležan’. Ponosan sam na srpske studente koji su imali dovoljno znanja ili, bolje reći, osećaja da shvate koliko njega, malignog narcisa, taj stav pogađa”
Stigla je nova direktiva Vođe – pobunjene studente i građane proglasiti fašistima i nacistima. I esenesovci čine to s puno entuzijazma. Ipak, postoje dva ozbiljna problema. Prvi je što su pobunjeni srpski studenti i građani pojava koja je od fašizma daleko onoliko koliko se to uopšte može biti. Drugi je što upravo SNS u dobroj meri neguje mnoge odlike fašizma
“Ako je arhitektura refleksija vremena i društva u kome nastaje, kada pogledamo oko sebe, po svemu sudeći, predstoji nam ogroman put do ozdravljenja. Ako je uopšte u našem slučaju i moguć, s obzirom na to da smo u civilizacijskom razvoju preskočili i čitave epohe”
Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu
Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu
Hapšenja profesora, kažnjavanje ljudi, otkazi novinarkama… Režim Aleksandra Vučića se sveti i tek će da se sveti. To je dekadentna faza režima, ona pred kraj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!