

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




U ponedeljak će biti 23 godine od kako je ubijen Slavko Ćuruvija. Maratonski sudski proces još uvek nije završen. Ovakav odnos prema ubistvu novinara, potkrepljuje sumnju da je u ceo slučaj umešan tadašnji politički vrh
U ponedeljak 11. aprila novinari i poštovaoci Slavka Ćuruvije zapaliće sveće u Svetogorskoj ulici u Beogradu, na mestu gde je na Uskrs 1999. godine ubijen sa 17 hitaca u leđa.
Udruženje novinara Srbije (UNS) i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), koji su pozvali svoje članove da odaju počast ubijenom uredniku i izdavaču Dnevnog telegrafa i Evropljanina, nadaju se da će Apelacioni sud potvrditi prvostepenu presudu i da će time maratonski sudski proces pokrenut povodom ubistva Ćuruvije, biti okončan.
Predmet je od prošlog meseca u Apelacionom sudu koji, kako navode mediji, čeka izjašnjavanje Tužilaštva za organizovani kriminal, kako bi mogla da se zakaže javna sednica.
UNS i NUNS smatraju da bi potvrda prvostepene presude i njeno izricanje označila simbolički kraj nekažnjivosti zločina počinjenim nad novinarima Srbije.
U decembru prošle godine za ubistvo Slavka Ćuruvije pred Specijalnim sudom osuđena su četvorica pripadnika Državne bezbednosti (DB): Presuda je izrečena tadašnjem šefu Resora državne bezbednosti Radomiru Markoviću (30 godina) za podstrekavanje na teško ubistvo; tadašnjem šefu beogradskog centra DB Milanu Radonjiću (30 godina), pripadniku tog centra Ratku Romiću (20 godina), kao i Miroslavu Kuraku (20 godina) koji je u bekstvu, za teško ubistvo u saizvršilaštvu. Kao direktan izvršilac atentata na Ćuruviju navedeno je NN lice.
Time je praktično ponovljena presuda tog istog suda iz aprila 2019. godine, iako je poništena zbog uvođenja NN lica.
Branka Prpa istoričarka i supruga Slavka Ćuruvije koja je bila svedok njegovog ubistva, sve vreme upozorava da je ovaj sudski proces farsa, zato što ni u istragama ni u tužbama ni jednog trenutka nije bilo reči o naručiocu. Ovakav odnos prema ubistvu Ćuruvije, potkrepljuje sumnju da je u ceo slučaj umešan tadašnji politički vrh.
Tužilac je rekao da je ubistvo najverovatnije naručio neko iz tadašnje vlade.
Odgovor na pitanje ko je dao nalog za ubistvo Prpa smatra fundamentalno važnim za budućnost ove zemlje i novinarsku profesiju. Kao očevidac, ona od početka procesa tvrdi da ni jednog optuženo ne prepoznaje kao čoveka koji je pucao u Ćuruviju.
S.Ć. /FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve