Nove vlasti na sav glas kliču da će krivcima za propast države biti suđeno. Zar ne bi bilo logičnije da se prvo rehabilituju žrtve
POD OPTUŽBOM: Momčilo Veljković i Radojko Luković
Izgleda da se u Srbiji zemlji prevrnulo i da je „druga nastala sudija“ na svim nivoima vlasti, osim u pravosuđu, tačnije – u tužilaštvu. Dvojica požarevačkih otporaša Momčilo Veljković i Radojko Luković i jedan slučajni prolaznik Nebojša Sokolović, koje je družina Marka Miloševića još na proleće prošle godine krvnički isprebijala i koji su za kaznu što su dobili batine odležali dva meseca u zatvoru, još nisu punopravni članovi ovog društva. Nad glavom im je optužnica zbog učešća u tuči, a Veljkoviću još i za pokušaj ubistva. Pred sudom se nisu pojavili. Prvo je odložen pretres zakazan za 19. decembar, a pre petnaestak dana, sudija Okružnog suda u Požarevcu Dragan Vučićević uvažio je zahtev Okružnog javnog tužilaštva (OJT) da se pretres opet odloži jer su spisi prosleđeni Republičkom javnom tužilaštvu (RJT). (Usput, na bolovanje su naprasno otišli sudija, v.d. tužioca i njegov zamenik, a predsednik suda Slobodan Čogurić se izgubio.)
ČEKAJUĆI UPUTSTVA: Otkud spisi u tužilaštvu kada se zna da se posle podizanja optužnice upućuju sudu? Kako za „Vreme“ kaže zamenik vršioca dužnosti OJT u Požarevcu Dragan Petrović, od podizanja optužnice juna prošle godine do danas sud nije radio ništa, pa su spisi u sudu isti kao oni koje čuva požarevačko tužilaštvo. OJT je ono što ima desetak dana pre zakazanog pretresa prosledilo RJT-u zatraživši nova uputstva. „Sud je mogao naš zahtev za odlaganje pretresa da prihvati ili da odbaci“, veli Petrović koji potvrđuje da su v.d. OJT-a Dmitar Krstev i on svojevremeno tražili i napismeno dobili preporuku RJT-a kakvu optužnicu da pokrenu. Valjda da se osiguraju jer, kako Petrović otprilike reče, nisu delili mišljenje najviše instance. (Priča se da je argument jednog policijskog generala koji je na njih vršio pritiske glasio: „J…š dokaze, radi kako ti se kaže.“)
Pitanje je hoće li im ovo osiguranje biti dovoljno. Okružno tužilaštvo u svakom trenutku može da odustane od krivičnog gonjenja, ali bi se onda suočilo sa pitanjem zašto je uopšte dizalo optužnicu. Valjda zato pokušava da dobije na vremenu tražeći nova uputstva od republičkog javnog tužioca koji još nije izabran.
„Istina je da još nemamo republičkog javnog tužioca, ali je veći problem u mentalitetu – nadležnim tužiocima ne pada na pamet da rade svoj posao i čekaju da neko odluči umesto njih. A nevini ljudi su ugroženi, uskraćena su im građanska prava i naknada štete koju im država duguje“, kaže savetnik predsednika Koštunice za ljudska prava Gradimir Nalić, od početka upoznat sa ovim slučajem.
Kada bi tužioci, ipak, odustali od krivičnog gonjenja, o tome bi morali da obaveste optužene i sud. Ako se optuženi slože, proces se prekida, u suprotnom suđenje se nastavlja dok se optuženi ne proglase nevinim (u šta ne treba sumnjati, jer su sva trojica učestvovali u tuči tako što su bili tučeni, a to što je Veljković braneći se u jednom trenutku oteo pištolj od napadača kvalifkovano je kao „pokušaj ubistva“). E, onda bi oštećena strana mogla da traži debelo obeštećenje od države.
„Želimo potpunu rehabilitaciju, kažnjavanje pravih krivaca i adekvatno obeštećenje zbog psihičkog i fzičkog maltretiranja i neopravdanog dvomesečnog pritvora“, kategoričan je Momčilo Veljković. Mišljenje da treba ići do kraja deli i jedan od njegovih advokata Borivoje Borović: „Suđenje na kome će biti oslobođeni koči se ne samo zbog bruke koja će da pukne već i da bi se pravi krivci provukli.“
POSLEDICE: Momčilo Veljković ocenjuje da se odlaganjem suđenja optuženima i dalje krše ljudska prava: „Ne možemo da dobijemo pasoše, ne možemo da nađemo posao, na ivici smo egzistencije. Za naš položaj podjednako krivim i bivšu i aktuelnu vlast. Svi tadašnji opozicionari su nam obećavali i svi na nama dobijali političke poene. Demokratska stranka nam je obećala materijalnu pomoć. Od toga, ako se ne računa pomoć pojedinaca – ništa. Polovinom jula, svim liderima DOS-a podeljeno je naše otvoreno pismo s molbom za pomoć. Bez rezultata. Portparol DS-a Saša Vasić svojevremeno je pokrenuo krivičnu prijavu protiv SUP-a Požarevac i Ivana Markovića, a kad sam ga neki dan pitao šta bi od toga, odgovorio mi je da to više nije važno i da su to samo iskoristili u marketinške svrhe.“
Radojko Luković koji je lepo zarađivao preprodajom deviza veli da je, privučen obećanjima Velje Ilića, prešao u njegovu stranku. Trebalo je da bude na 100. mestu DOS-ove liste, prolaznom mestu, pa je zato batalio posao. Na kraju se našao na poslednjem, 250. mestu. Živi od majčine penzije i povremeno radi kao konobar. Zdravlje mu je narušeno, a i sestra mu se razbolela. Sokolović je u međuvremenu sahranio oca, koga je možda baš ta trauma dotukla. I u Veljkovićevoj porodici ima zdravstvenih problema neposredno izazvanih hapšenjem, premlaćivanjem, maltretiranjem…
Republički javni tužilac još nije izabran, a kad će – ne znamo. Ministar Batić veli za „Vreme“ da će se tokom marta i aprila srediti stanje u pravosuđu:
„Sporove sa političkim predznakom brzo ćemo rešiti, to mogu da obećam. Namera je da se rehabilituju žrtve političkih procesa od 1945. godine, a kamoli prošlogodišnje. Ne znam da li će trojica Požarevljana biti prioritet jer vlada ne može da utiče na pravosuđe koje bi trebalo da bude nezavisno.“
Momčilu Veljkoviću pre neki dan jedan poznanik reče: „Zaposlio bih te ja, brate, ali znaš kako je, šta ako mi dođu i vide…“ Zakon je zakon.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!