“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
U utorak po podne Apelacioni sud u Novom Sadu delimično je usvojio žalbe advokata zatočenih aktivista na prethodnu odluku Višeg suda da im se pritvor na Klisi produži za još 30 dana. Marija Vasić, Lado Jovović i Lazar Dinić idu kući, ali sa nanogicama. Neće smeti da napuštaju stan, zabranjeno im je korišćenje telefona i interneta, neće smeti niko ni da ih posećuje.
Mladen Cvijetić, Srđan Đurić i Davor Stefanović ostaju u pritvoru na Klisi, iako je u njihovom slučaju ukinuto rešenje o produženju pritvora i vraćeno Višem sudu na ponovno odlučivanje. Viši sud novu odluku mora doneti u roku od sedam dana, a advokati, ukoliko ona bude nepovoljna po branjenike, imaju pravo da se ponovo žale Apelacionom sudu. Inače, Apelacioni sud je ukinuo rešenje zbog toga što “nisu dati dovoljno jasni, konkretni i potpuni razlozi u pogledu postojanja uslova za eventualnu primenu blaže mere”.
Šta reći na ovo? Teško se oteti utisku da je odluka neka vrsta kompromisa, da se želelo udovoljiti i režimu ali i buntovnim studentima i građanima koji su danima blokirali pravosudnu zgradu u Novom Sadu i privremeno je “pustili u rad” kako bi Apelacija mogla da zaseda. Studenti i drugi građani zahtevali su da se aktivistima odmah ukine nezakoniti pritvor, a strasti su posebno bile izražene zbog loših vesti o zdravstvenom stanju Marije Vasić, koja se odlučila na štrajk glađu i žeđu i iz pritvorske jedinice je prebačena u bolnicu beogradskog Centralnog zatvora.
foto: marija janković…
U utorak smo od njenog advokata, Aleksandra Petrovića, saznali da je Marija smeštena na neuropsihijatrijsko odeljenje bolnice beogradskog CZ, da je malaksala, kreće se u invalidskim kolicima, te da je dobila zapaljenje vena zbog tromboze. Nije jasno zašto je strpana na ovo odeljenje, ali advokat kaže da je stekao utisak da je osoblje bolnice profesionalno i veoma brižno prema Mariji.
“Ono što s druge strane nije za pohvalu jeste tretman koji je imala na putu od Okružnog zatvora u Novom Sadu do Specijalne zatvorske bolnice, kada su se vozili u marici. Bila je potpuno onemoćala i oni su je faktički samo spustili na patos marice i onda su je stavili na stolicu. Ona nije mogla ni da ustane, ni da se pomeri, jer je bila potpuno kolabirala”, rekao je advokat Petrović.
Marija će, hvala bogu, posle odluke Apelacije, prekinuti štrajk. Time će spasiti život, koji je bio ozbiljno ugrožen, pre svega zbog neunošenja tečnosti. Tek ćemo videti da li će ova progon-epopeja ostaviti trajne posledice po njeno zdravlje.
foto: marija janković…
Naš sagovornik, advokat Vladimir Horovic, takođe smatra da je odluka Apelacionog suda kompromisna, polovična, ali i dalje nepravična. Smatra da je sud morao da ukine pritvor svim aktivistima i pusti ih na slobodu.
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže Horovic.
Horovic smatra da je kompromisno rešenje doneto pod pritiskom, odnosno u sadejstvu građanskih i studentskih protesta, advokata i evropskih institucija, koje su poslednjih dana javno osudile kršenje ljudskih prava u ovom procesu.
“Za sada je ipak najvažnije da se njih troje vraćaju kući, a da će Viši sud uskoro odlučivati i o statusu Cvijetića, Đurića i Stefanovića”, kaže on.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!