Osvojivši novi trofej na Vimbldonu, Novak Đoković je na neki način dobio ličnu i sportsku satisfakciju, nakon niza izazova sa kojima se suočavao tokom sezone. Dokazao je i da je neprikosnoven na terenima Ol Ingland klaba, a kuriozitet je da naš teniser na Centralnom terenu Vimbldona nije izgubio meč punih devet godina
Suze koje Novak Đoković nije mogao da zadrži nakon osvajanja sedme titule na najprestižnijem teniskom turniru na svetu, Vimbldonu, govorile su više od bilo kojih reči. Ogroman teret i pritisak koje je najveći teniser današnjice nosio i trpeo u poslednjih nekoliko meseci, izlili su se u vidu isceljujućih “kapi duše”, koje su završile u peškiru kojim je Novak prikrivao lice, i to u trenutku svog možda i najvažnijeg trijumfa u karijeri.
“Sve mi se nekako nakupilo kada sam seo”, priznao je srpski teniser posle meča. “Osetio sam ogromno rasterećenje, jer sam emotivno bio pod konstantnom tenzijom i stresom kakve nisam osetio u životu”, rekao je Đoković iskreno.
PERIPETIJE
Britain Wimbledon Tennis…i na Vimbldonu
I zaista, tokom čitave sezone Novak je stoički trpeo direktne i posredne pritiske, na terenu, a posebno van njega. Svi znaju kako je prošao u Australiji početkom godine; da zbog svog stava prema vakcinaciji protiv korona virusa nije uspeo da uđe u Ameriku na tamošnje masters turnire; da su ga mesecima pratile medijska hajka i stigma antivaksera koje je oberučke prigrlila većinska zapadna publika, koja ga ionako nikada nije ni podržala ni prihvatila; da je “zarđao” i van prave takmičarske forme otišao na Rolan Garos i izgubio važan meč protiv Nadala; da je zbog rata u Ukrajini, ni kriv ni dužan, ostao bez poena na Vimbldonu… I sve to, a da i dalje naš teniser ne zna da li će, zbog važećih restriktivnih kovid propisa, uopšte moći u avgustu da otputuje u Njujork, na poslednji grend slem sezone.
Đokoviću je stoga bio preko potreban uspeh, baš tu, na njegovom omiljenom turniru, Vimbldonu. Više kao potvrda da nije zalud trpeo sve frustracije i bolne posledice tog trnovitog puta kojim je koračao svih ovih meseci, nego kao “samo” još jedan u nizu velikih sportskih trijumfa na koje nas je navikao godinama unazad.
Pobedivši u finalu sa ubedljivih 3:1 u setovima Australijanca Nika Kirijosa – svog dojučerašnjeg najžešćeg kritičara i provokatora među igračima, a danas poštovaoca i, usuđujemo se reći, sledbenika i drugara – Novak Đoković osvojio je svoj 21. grend slem trofej, čime je dodatno zacementirao svoj status najčvršće mentalne gromade kakvu je tenis ikada video i neprikosnovene legende belog sporta.
NEDODIRLJIV
Naš teniser je, uprkos svim izazovima i pritiscima, još jednom pokazao da je za klasu bolji igrač na travnatoj podlozi od konkurencije: njegov superiorni ritern, kretanje, promene ritma u poenu, tranzicija iz defanzive u napad i unapređeni servis koji mu je omogućio veliki broj “lakih” poena, dali su Đokoviću nedostižnu prednost u odnosu na njegove protivnike.
Satisfakcija je bila potpuna. “Bila je ovo teška, usrana godina”, u svom stilu je prokomentarisao sezonu Đokovićev trener Goran Ivanišević, i dodao da baš zbog svega toga ova titula na Vimldonu ima još veći značaj: “Zaista je zaslužio. Ovaj trofej, ova radost na Centralnom terenu. Sve se isplatilo”, izjavio je popularni Zec.
Nakon trijumfa na terenima Ol Ingland klaba, Đokovića čekaju “nesigurna vremena”, kako je to davno napisao i otpevao Džoni Štulić. Naime, on se zbog poznatih okolnosti posle osvajanja Vimbldona, umesto da napreduje, “survao” na ATP listi, postavši prvi grend slem šampion koji je “kažnjen” oduzimanjem svih osvojenih bodova na turniru (vidi “Čudna sezona”, “Vreme”, br. 1643).
RENKING
Trenutno se Novak nalazi na sedmom mestu ATP rang-liste, ali problem je što, ukoliko ne bude bio u prilici da igra u Americi, njegov plasman može samo da ide silaznom putanjom.
Na taj način, on ne bi mogao ni da napreduje u ovogodišnjoj ATP trci – trenutno je na desetom mestu, sa osvojenih 1970 poena ove sezone – niti da se nađe među prvih osam igrača za Finalni turnir koji se održava u Torinu.
Do kraja godine, Novak Đoković bi mogao da se takmiči eventualno na “azijskoj” turneji u oktobru – u Pekingu na turniru serije 500 i Mastersu u Šangaju – kao i na turniru iz serije 1000 u Parizu, gde bi mogao da, u samom finišu sezone, “izboksuje” plasman na završni turnir u Torinu, koji se održava sredinom novembra.
“Na kraju svakog tunela postoji svetlo”
Nakon što se vratio iz Londona, gde je osvojio novi, sedmi po redu trofej na Vimbldonu, Novaka Đokovića su u Beogradu dočekale hiljade domaćih navijača, već po tradiciji ispred Starog dvora.
Srpski teniser je okupljenima obećao još novih titula, a komentarišući čitavu sezonu i peripetije koje su ga pratile, Đoković je izjavio da je “hrišćanski praštati”. “Samo Bog zna i ljudi oko mene šta se to dešavalo, ne bih da pričam o tome i da deluje kao da se žalim. To je sve uticalo na ovaj trenutak, motivisalo me je i inspirisalo da se vratim na staze stare slave i da se borim za najveće trofeje u sportu.”
On je građanima koji su bili ispred Starog dvora poručio da “na kraju svakog tunela postoji svetlo”. “Vi ste to svetlo”, rekao je Novak.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!