

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Iako je i na ponovljenom konkursu kragujevačka firma ispunila sve uslove za izradu policijskog opasača, MUP Srbije posao je dodelio privatnom preduzeću


Zastavina Tapacirnica ima vrlo dugu proizvodnu tradiciju jer je nastala još sredinom osamnaestog stoleća – gotovo istovremeno kad i preteča današnjeg velikog sistema Zastava – tada Topolivnica, a nešto kasnije Vojno-tehnički zavod. U prvo vreme izrađivala je sedla za konje, amove i sličnu kožnu opremu i radila kao radionica ovdašnjeg Remontnog zavoda, ali s razvojem fabrike širila je proizvodnu delatnost i menjala organizacioni oblik, da bi vremenom preko pogona, OUR-a i društva Grupe Zastava. „Tapacirnica“ ima relativno mali tehnološki višak –četrdeset šest od ukupno oko trista zaposlenih i očekivanje da će po obećanju republičke vlade doći do pokretanja proizvodnje. Zaposlenost kapaciteta gotovo je potpuna, ali zbog ostalih ograničavajućih činilaca i vrlo niskih cena proizvoda Tapacirnica nema znatniju akumulativnost. Pored ostalog, pritiskaju nas siva ekonomija i divlje firme koje bez ičega što treba da ima jedno preduzeće vrlo često isporučuju artikle sumnjivog kvaliteta, i to institucijama koje ne bi smele da dozvole da im te radionice isporučuju takvu robu, a to je slučaj i s policijom i s vojskom“, kaže Milija Sekulić, direktor Tapacirnice.
Sredinom prošle godine do poslovodstva firme stigla je nezvanična vest da će MUP Srbije raspisati veliki tender za izradu kompletne nove opreme policije, podrazumevajući i kožni opasač koji će zameniti dosadašnji sintetički. Istog trenutka je počela priprema za proizvodnju, s uverenjem da Tapacirnica ne bi smela da ostane bez tog posla, tim pre što je to unikatni artikal ovog preduzeća proizveden u više varijanti, s kojim su kragujevački tapetari izašli i na inostrano tržište i pobeđivali na konkursima poput nedavnog u Makedoniji, gde su pored zemlje domaćina učestvovale i Bugarska, Grčka i Turska, a posao je, prema rečima direktora Sekulića, dostizao 28.000 jedinica s rokom isporuke do 25. maja ove godine. Tapetari su odmah sakupili uzorke Bjančija, Safari Lenda i ostalih renomiranih svetskih proizvođača da bi što spremniji krenuli u posao koji je po njihovoj proceni vredeo 4,5 miliona maraka.
„Međutim, kad smo se prvi put pojavili u MUP-u kod načelnika Uprave za snabdevanje Gojka Todorovića, dočekani smo kao gubavci. On nam je, recimo, zamerio što smo došli s bivšim generalom policije Draganom Ilićem koji je sada savetnik u tom ministarstvu. Odgovorio sam mu da to nije moj nego njihov savetnik a slučajno moj poznanik koga smo, eto, iskoristili da dođemo do njega. Dakle, već na prvom koraku shvatili smo da smo nepoželjni, da će biti velikih otpora, pogotovo što smo i pre toga znali da je u MUP-u žario i palio Mile Dragić, vlasnik istoimene privatne firme iz Zrenjanina, kum pokojnog Badže, blizak saradnik pokojnog Vlajka Stojiljkovića, i da su ti koreni ostali i da se, osim dolaska ministra Mihajlovića, od vremena Slobodana Miloševića personalno gotovo ništa nije promenilo“, kaže Sekulić. „No, ubrzo, negde u oktobru, izašao je tender koji je dosta oskudno definisao kakav treba da bude taj opasač, ali je imao uzorak. Međutim, kad smo izašli da ga pogledamo, nisu nam dozvolili dok nismo platili kotizaciju u iznosu od 20.000 dinara, a to je neka izmišljena globa koju Tapacirnici niko dosad nije tražio. Na stolu je stajao opasač s logotipom „Mileta Dragića“ rečeno nam je da novi opasač mora biti isti takav. Mi smo dali ponudu, daleko povoljniju od Dragićeve – a onda počinju nezvanični razgovori gde nam se predočava da smo Dragiću oborili cenu itd., ali, do nas dolazi i nezvanična informacija da je opredeljenje MUP-a u tom prvom tenderu bilo da mi dobijemo jednu a Dragić dve trećine posla i da on siđe na našu cenu. Ta odluka je navodno prosleđena Vladi i ministru, gde tapka u mestu oko dva meseca da bi u februaru ove godine, kao grom iz vedra neba, u novinama izašao novi oglas – tender je poništen, raspisan je novi, bez ikakvog obrazloženja. Svesni da pored „Dragića“ neće proći, u tapacirnici donose odluku da sa glavnim konkurentom naprave ugovor o saradnji i tako dođu do bar dela posla.
MUP Srbije, međutim, sklapa ugovor sa firmom „Dragić“ koja – po rečima direktora Sekulovića – „otkačinje“ Kragujevčane.
Poslovodstvo Tapacirnice se posle toga obratilo ministru Dušanu Mihajloviću lično, ali on ih je usmerio na nadležnu administraciju.
„Tamo su nam, međutim, dali neka naivna, beznačajna i površna objašnjenja istakavši da njih ne interesuje politika rekli su da su ugovor sklopili s „Dragićem“, a ne s nama iako smo konzorcijum jer je to njihovo opredeljenje, priznaju da je prijava za tender zajednička, ali nisu hteli da nam daju fotokopiju zajedničke prijave za tender.
Prema rečima Dragoljuba Rejmana, direktora Sektora za prodaju i marketing Tapacirnice, u stručnoj službi MUP-a od predsednika komisije za raspisivanje tendera gospodina Filipovića i njegovog kolege Petra Andrijanića dobili su odgovor da kragujevačka fabrika nije ni učestvovala na konkursu, uprkos tome što je i u ugovoru i u ponudi evidentno da su Tapacirnica i Mile Dragić nastupili zajedno.
„Nakon toga smo insistirali da poseta gospodi Filipoviću i Tomi Belajcu, predstavniku stručne službe, bude samo priprema za zajednički sastanak s ministrom Mihajlovićem, ali ni do danas nismo dobili nikakav odgovor. U međuvremenu smo s Filipovićem, odnosno Andrijanićem imali nekoliko telefonskih kontakata u kojima nam je rečeno da su zapisnik i sugestije sa razgovora prosledili ministru Mihajloviću od koga se čeka odgovor. Još nikakvog odgovora nema“ kaže Lejman. Trenutni ishod tendera za policijske opasače je, prema tome, sledeći: Nejasno je
Inače topionica je od 1. septembra 2001. godine postala samostalno društveno preduzeće. Izdvajanje iz velike Zastavine porodice nije bila želja ni rukovodstva Zastave niti same Tapacirnice nego, jednostavno, direktiva Vlade Srbije u cilju sticanja povoljnijih uslova za svojinsko transformisanje, odnosno privatizaciju.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve