
Novi broj „Vremena“
Policajci idu svojoj deci umazani krvlju tuđe dece
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
"Za mene kao feministkinju, posebna je čast što dobijam baš ovu nagradu – nagradu koja nosi ime Maje Maršićević-Tasić i koju su do sada dobile žene koje su svojom hrabrošću, pameću i aktivizmom pozitivno uticale na naše društvo"
Novinarka „Vremena“ Tamara Skrozza ovogodišnja je dobitnica Nagrade „Osvajanje slobode“ koju dodeljuje Fond „Maja Maršićević-Tasić“ za ženski doprinos principima ljudskih prava, pravne države, demokratije i tolerancije u društvu. Nagrada se simbolično uručuje 24. septembra, na dan izbora 2000. godine, posle kojih je pao režim Slobodana Miloševića.
Skrozza je ovu nagradu dobila u jednom od najtežih trenutaka za slobodu medija u Srbiji.
„Za mene kao feministkinju, posebna je čast što dobijam baš ovu nagradu – nagradu koja nosi ime Maje Maršićević-Tasić i koju su do sada dobile žene koje su svojom hrabrošću, pameću i aktivizmom pozitivno uticale na naše društvo. S druge strane, moram da se pridružim onim dobitnicama koje su isticale da Nagradu ‘Osvajanje slobode’ dobijaju za nešto što zapravo nismo osvojile, na neki način za sopstvene poraze. I ja se bar delimično tako osećam. Kako drugačije, kad u ovom trenutku nestaju slobodni mediji; kad novinari moraju da štrajkuju glađu radi odbrane svojih osnovnih prava; kad su lopovluk, bezobrazluk i primitivizam postali deo društvene klime, kad je pravi izazov reći, napisati, misliti, pa i biti“, rekla je Skrozza i dodala: „Više sam nego ponosna što dalje idem u toj hrabroj i neokaljanoj koloni žena koje nikada nisu pognule glavu.“
Ovogodišnji žiri činile su sve dosadašnje dobitnice ove nagrade: Ljiljana Spasić, izvršna direktorka organizacije građanskog društva Građanska akcija Pančevo, Danica Vučenić, novinarka, Danica Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta, Brankica Stanković, novinarka i autorka emisije „Insajder“, Dubravka Stojanović, istoričarka i vanredna profesorka na odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta, Aida Ćorović, direktorka nevladine organizacije URBAN-IN, Srbijanka Turajlić, profesorka Univerziteta u Beogradu, Mirjana Karanović, glumica, Lila Radonjić, direktorka i glavna i odgovorna urednica PG Mreža, Hedvig Morvai-Horváth, direktorka programa Građanski pakt za jugoistočnu Evropu, Borka Pavićević, osnivačica i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju, Ružica Đinđić, Biljana Srbljanović, dramaturškinja, Goranka Matić, fotografkinja, i Olja Bećković, novinarka.
Nisu samo ozloglašeni JZO i njegov komandant Marko Kričak, kojeg se i ostali policajci plaše. „Vreme“ u novom broju istražuje ko sve i kako bije narod. I gde će im duša
Pretnje silovanjem i prebijanje usledilo je kada su se posle još jednog protesta u nizu demonstranti uputili kućama. Prema svedočenjima žrtava torture, studenti i građani su otimani sa centralnih beogradskih ulica, odvođeni u zgradu Vlade Srbije – sedište izvršne vlasti – gde su mučeni ili bili primorani da slušaju i gledaju batinanje drugih
Pored Andreja Vučića, mesto na kormilu batinaša zauzeli su Vlada Mandić i Ljuba Jovanović, nekadašnji sportisti koji, očevidno, imaju kontrolu nad izvesnim grupama “mladića”. To se posebno se odnosi na one iz Republike Srpske jer je Mandić sa njima i tamo bio aktivan. Pored njih, angažovani su i oni iz javnog sektora “koji znaju da se biju”, kao što je bio slučaj sa Lukom Petrovićem, gradskim sekretarom za investicije
“Na prvi pogled individualni čin ekstremnog nasilja – kada državni službenik preti devojci silovanjem – može izgledati kao izolovan ispad”, kaže za “Vreme” profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Zoran Pavlović. “Ali to nije stvar samo njegove privatne ‘patologije’ – čak i da jeste, to i dalje nije samo njegov problem – nego simptom sistema u kojem se takvo ponašanje toleriše, pa i ohrabruje”
Dok “običan” policajac bez fakulteta radi za oko 80.000 dinara, njegov kolega u Žandarmeriji ima najmanje tri puta veću platu. MUP Srbije broji oko 46.000 od kojih 21.000 radi u administraciji. Ovlašćenih službenih lica, a to su policajci u uniformi ili civilu, kriminalistička, saobraćajna i granička policija, te posebne jedinice ima oko 15.000 u Srbiji. Ipak, ni svi oni ne mogu se zateći na protestima po Srbiji, jer mnogi od njih vrše druge poslove iz svoje nadležnosti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve