Da podsetimo: iz izveštaja Državne bezbednosti o praćenju Slavka Ćuruvije i Branke Prpe na dan 11. aprila 1999. jasno se vidi da su njih dvoje bili pod bliskim i foto i video dokumentovanim nadzorom do neposredno pred atentat; ima indicija da su radnici Državne bezbednosti videli trenutak izvršenja tog zločina. U svakom slučaju znali su i znaju šta se i kako desilo
KO SU NAREDBODAVCI A KO IZVRŠIOCI UBISTVA: Slavko Ćuruvija
U utorak su Specijalno tužilaštvo i Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala slavodobitno saopštili da imaju svedoka koji je „precizno identifikovao“ ubice Slavka Ćuruvije, izdavača i urednika „Evropljanina“ i „Dnevnog telegrafa“. Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999. oko 12:30 u ulazu u zgradu u kojoj je stanovao, u ulici Ive Lole Ribara 35. Ubistvu je prisustvovala njegova žena Branka Prpa, koja je tom prilikom lakše povređena udarcem pištoljem u glavu. U saopštenju Specijalnog tužilaštva i UBPOK-a ne navode se identiteti svedoka i počinilaca.
U prvim reakcijama Rajko Danilović, advokat porodice Ćuruvija i Slavkov brat Jovo izneli su neke primedbe na ovo saopštenje. Rajko Danilović smatra da je to veliki, mada zakasneli, korak i pita se: da li je svedok prepoznao počinioce sa slika ili u suočenju? Jovo Ćuruvija nije optimistički nastrojen: njega brine to što se ovakva vest javlja baš usred predizborne kampanje iako je bilo načina da se do počinilaca dođe i ranije.
Da podsetimo: iz izveštaja Državne bezbednosti o praćenju Slavka Ćuruvije i Branke Prpe na dan 11. aprila 1999. jasno se vidi da su njih dvoje bili pod bliskim i foto i video dokumentovanim nadzorom do neposredno pred atentat; ima indicija da su radnici Državne bezbednosti videli trenutak izvršenja tog zločina. U svakom slučaju znali su i znaju šta se i kako desilo. Jovo Ćuruvija je u pravu kad kaže da se to moglo rasvetliti i ranije: trebalo je poći do dežurnog u centru veze Beogradskog centra RDB-a i pitati ga ko mu je rekao da prenese na teren naredbu o prekidu praćenja Slavka Ćuruvije; očigledno je da bi taj neko imao šta da kaže o razlozima za prekid nadzora. Nije poznato da li su ta pitanja ikad bila postavljena, iako se po elementarnoj logici, nameću sama po sebi, ali to nije usamljen slučaj… Sada ostaje da čekamo na dramski rasplet u odgovarajućem trenutku predizborne kampanje, pa da se vidi jesu li počinioci možda nedostupni vlastima, bilo da su mrtvi ili u bekstvu…
Nije to jedino moguće iznenađenje usred predizborne kampanje: već nedeljama se po beogradskim redakcijama povlači priča da su identifikovani naručilac i počinilac ubistva novinara „Večernjih novosti“ iz Jagodine Milana Pantića. Počinilac je, po toj priči, bio unajmljen da Milana Pantića prebije i „nauči pameti“, ali je preterao i naneo mu smrtonosne povrede; onda je pobegao u inostranstvo, gde je počinio krivično delo i bio uhapšen i osuđen na podugačku kaznu. Nekako je identifikovan (pominje se poternica Interpola), ali je dokazni postupak zapeo: treba ga nagovoriti da ispriča za zapisnik svoju verziju i sam sebe poveže sa navodnim naručiocem, koji je – kako se priča – važno lice u lokalnom političkom životu. Ta konstrukcija će se teško sagraditi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.