Da podsetimo: iz izveštaja Državne bezbednosti o praćenju Slavka Ćuruvije i Branke Prpe na dan 11. aprila 1999. jasno se vidi da su njih dvoje bili pod bliskim i foto i video dokumentovanim nadzorom do neposredno pred atentat; ima indicija da su radnici Državne bezbednosti videli trenutak izvršenja tog zločina. U svakom slučaju znali su i znaju šta se i kako desilo
KO SU NAREDBODAVCI A KO IZVRŠIOCI UBISTVA: Slavko Ćuruvija
U utorak su Specijalno tužilaštvo i Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala slavodobitno saopštili da imaju svedoka koji je „precizno identifikovao“ ubice Slavka Ćuruvije, izdavača i urednika „Evropljanina“ i „Dnevnog telegrafa“. Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999. oko 12:30 u ulazu u zgradu u kojoj je stanovao, u ulici Ive Lole Ribara 35. Ubistvu je prisustvovala njegova žena Branka Prpa, koja je tom prilikom lakše povređena udarcem pištoljem u glavu. U saopštenju Specijalnog tužilaštva i UBPOK-a ne navode se identiteti svedoka i počinilaca.
U prvim reakcijama Rajko Danilović, advokat porodice Ćuruvija i Slavkov brat Jovo izneli su neke primedbe na ovo saopštenje. Rajko Danilović smatra da je to veliki, mada zakasneli, korak i pita se: da li je svedok prepoznao počinioce sa slika ili u suočenju? Jovo Ćuruvija nije optimistički nastrojen: njega brine to što se ovakva vest javlja baš usred predizborne kampanje iako je bilo načina da se do počinilaca dođe i ranije.
Da podsetimo: iz izveštaja Državne bezbednosti o praćenju Slavka Ćuruvije i Branke Prpe na dan 11. aprila 1999. jasno se vidi da su njih dvoje bili pod bliskim i foto i video dokumentovanim nadzorom do neposredno pred atentat; ima indicija da su radnici Državne bezbednosti videli trenutak izvršenja tog zločina. U svakom slučaju znali su i znaju šta se i kako desilo. Jovo Ćuruvija je u pravu kad kaže da se to moglo rasvetliti i ranije: trebalo je poći do dežurnog u centru veze Beogradskog centra RDB-a i pitati ga ko mu je rekao da prenese na teren naredbu o prekidu praćenja Slavka Ćuruvije; očigledno je da bi taj neko imao šta da kaže o razlozima za prekid nadzora. Nije poznato da li su ta pitanja ikad bila postavljena, iako se po elementarnoj logici, nameću sama po sebi, ali to nije usamljen slučaj… Sada ostaje da čekamo na dramski rasplet u odgovarajućem trenutku predizborne kampanje, pa da se vidi jesu li počinioci možda nedostupni vlastima, bilo da su mrtvi ili u bekstvu…
Nije to jedino moguće iznenađenje usred predizborne kampanje: već nedeljama se po beogradskim redakcijama povlači priča da su identifikovani naručilac i počinilac ubistva novinara „Večernjih novosti“ iz Jagodine Milana Pantića. Počinilac je, po toj priči, bio unajmljen da Milana Pantića prebije i „nauči pameti“, ali je preterao i naneo mu smrtonosne povrede; onda je pobegao u inostranstvo, gde je počinio krivično delo i bio uhapšen i osuđen na podugačku kaznu. Nekako je identifikovan (pominje se poternica Interpola), ali je dokazni postupak zapeo: treba ga nagovoriti da ispriča za zapisnik svoju verziju i sam sebe poveže sa navodnim naručiocem, koji je – kako se priča – važno lice u lokalnom političkom životu. Ta konstrukcija će se teško sagraditi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su predmeti sklanjani od kontrole, istrage usmeravane prema građanima koji su tražili zaštitu, a tužioci ostajali bez odgovora policije? Branko Stamenković govori o nalazima komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, odgovornosti svojih kolega i tome šta je potrebno da institucije ponovo rade po zakonu
Ko sada odlučuje o Vladi i programu, plenumi ili poslanici? O tome u Studentskom pokretu i među ljudima sa liste postoje različita viđenja, ali se traži srednje rešenje, saznaje “Vreme”. Kako god bilo, program na preko hiljadu stranica već postoji
“Osnovni prioritet nove vlade treba da bude očuvanje zaposlenosti i rast standarda stanovništva. I to uopšte neće biti lako ostvarivo jer ćemo imati pad zaposlenosti u klijentelističkim firmama koje su sarađivale sa bivšim režimom. Neke će se zatvoriti, ali je tu važno što će mnogi ljudi ostati bez posla. U slučaju velikih privatnih preduzeća koja imaju teškoća, vlada treba da se anagažuje da te firme preuzmu bolji vlasnici kako bi se sačuvale hiljade radnih mesta. Taj slučaj ćemo imati već sa firmama Davora Macure, među kojima je i ‘Idea’”
Koliko novca iz Plana rasta je za nas nepovratno izgubljeno, koliko je zaleđeno i koliko nas još čeka? Šta Srbija treba da uradi da bi ta evropska sredstva dobila i šta od toga imaju građani? Smeši li se novo poglavlje u odnosima Brisel–Beograd
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.