Pop, sa sponzori do sebe, osvešta korpe sa jajima, otvori predivnu i lepu manifestaciju, sa drugog kraja, ispod šatre, javi se osveštana umetnica, Za sav narod, za sve dobre ljude, za veliki praznik, da se volimo i umnožimo, Hristos vaskrse...
I ove godine u Mokrinu održano Svetsko prvenstvo u tucanju uskršnjim jajima, ali, to je malo tucanje, na koji nivo je Tucijadu u Oglađenovcu, selu na iskraj valjevske opštine, podig’o mesni sveštenik gospodin Grozdan. I u Oglađenovcu sve počelo kao obična tucijada, a onda sve dobilo na ubrzanju i razvoju, od 2001. je to Evropsko prvenstvo, a od 2008. se zove Vaseljensko prvenstvo u tucanju jajima – Tucijada na Balkanu! Još da podignu, planirani, granitni Spomenik jajetu, „čija visina ne sme biti manja od čoveka, najrazumnijeg bića na Zemlji“, pa da zaokruže mesijansku misiju.
SVIMA MEDALJA: Dakle, brdo u selu Oglađenovac, na brdu crkva, pred njom mušema na kojoj ispisano Vaseljensko prvenstvo – Tucijada na Balkanu, razapeta između borića i parohijskog doma. Do crkvene porte parkiran crni mercedes, koji, na haubi, do „mercedes“ znaka, ima metalni natpis „Moma“. Tu i nova betonska bina popločana kamenom, na njoj sto sa pet velikih košara navršenih crvenim jajima, na drugom kraju, već dobro odeljan, vo na ražnju, šatra sa muziku. Do šatre velika granitna gromada, budući Spomenik jajetu.
Kad sve sagleda, reporter se, vaspitano, uputi u Parohijski dom, dočeka ga prota Grozdan, uvede u Kancelariju. Prisutno nekoliko specijalnih gostiju, najspecijalniji, mesto do popa, gospodin Moma, iz Švedsku, začešljana ofarbana kosa, silver kravata, u mali i gornji džep sakoa jedanaest raznobojnih olovaka, tri baterijske lampe i dva šrafcigera. Posle par blagougodnih reči, pop Grozdan uze svima, prvo gospodin Momi, okači takoreći odlikovanja, jajoliki medaljon, koji sa jedne strane, u belom krugu, imađaše zlatnu figuru Srbina sa jajetom, a sa druge, na crvenoj pozadini, horizontalno, zlatnim slovima, ispisano „Hristos“, dok je po vertikali pisalo „Vaskrese“.
Tako blagosloven, reporter izađe napolje, baš na probu mikrofona koji im’o gajtan od 20 metara. U taj pos’o sa bine se javi tehničar, preko mikrofon sa gajtan od 20 metara, upita protu, može li umetnica ispod šatre, da uđe u parohijski dom poradi sebe. Razmače se narod, prota lično pokaza umetnici raspuštene kose gde su sporedne prostorije.
Kako kišilo, umetnički program bi redukovan, sa bine se, preko mikrofon, javi Prota sin, koji objavi da će bude disciplina bacanja kugle, „bacamo odavde, ispod šatre, pa napred“. Dok to trajalo, prota zamoli novinara da obavi intervju
sa jednu mnogo mu dragu gošću. Reporter se spremno odazva, žensko čeljade, kratka kosa, a ‘aljine bele, uze reče da ona Ukrajinka, udata u Lajkovac, Ja sam ovde druga godina na Tucijada, nadam se još dvadeset godina tucijada, jako lepo, dobri ljudi, sve najbolje, a najbolji prota…
Novinar uđe u parohijski dom, u velikoj sali narod, sklonio se od kiše, tu izložba najlepših jaja. Po svi najlepša bila dva velika oslikana jajeta, na jednom lično prota Grozdan oslikan tuš tehnikom, do njega obojadisani Patrijarh. Najlepša jaja pohvali i stariji čovek, sa šajkaču, koji je prinosio jaja ustima, proveravao tvrdoću. Uze se predstavi, on je čuveni Mirko Vasić, meštanin, od Kisele vode, ima protestvuje, prošle godine novinar napis’o da diskvalifikovan, zbog varanja, nije diskvalifikovan, nego da se napiše da neće više da se takmiči.
Nastavi da i ove godine ima dobra jaja, ne takmiči se on, daje deci, ima sistem, pošto ima osam grupa, u svaku grupu prijavi po jedno jaje, da se ne sretnu u kvalifikacijama. Jaja izabira po selu, proba o zube, nema zube, ima jedan krljetak, ali, posluži. Pobeđiv’o više puta, dobij’o svega, diplome, pehare, medalje, nema para, prota veli, dosta je titula. Toliko sponzora, toliko para, a samo diplome za nagradu, sledeće godine će se prijavi za Mokrin, jeste daleko, ali, ima se pripremi, ima sistem…
NAŠA PRIČA: Sa bine se opet javi Prota sin, najavi takmičenje dece u nošenju jaja u kašici, od šatre se javi osveštana umetnica, Za sav narod, za veliki praznik, Hristos voskrese, da se volimo i umnožimo, pa pređe na sitniju ćirilicu, Sve bih šljive brala, zrele i zelene / Samo da si moj komšija uvek pored mene… Gospodin Moma, sa trema Parohijskog doma, dade veliki aplauz umetnici, uze objasni još jednom sponzoru da ima mali problem sa levu nogu, boli ga mišić, u Švedskoj mu produvali desnu nogu, moraće i levu da produva…
Kiša ne prestajala, prota Grozdan preko mikrofon, sa gajtan od 20 metara, objavi da počinju sa otvaranjem manifestacije. Crkvenjak među korpe sa jaja stavi svećnjak sa sveću, donese kadionicu, namesti ćasu sa svetom vodom, metnu u nju bosiljak, prota iz crkve izađe sa kamilavku na čelo, epitrahilj… Upališe sveću, prota lupi nekoliko puta u mikrofon, pozva na binu mesara Leontijevića, što dao bika, Cana što poklonio plastične kace, gospodina iz Btratunca, još sponzora…
Poče služba osvećenja jaja, Blagosloven Bog naš… Amin, Gospodi pomiluj… Pošalji Svetog duha na ova jaja… Prota nekoliko puta umoči bosiljak u ćasu sa svetom vodom, izmlati po košarama sa jajima, U vjekove vjekova, amin… Pa probesedi časni prota, Draga braćo i sestre, najveći praznik u istoriji hriščanstva, 3x reče, Hristos vaskrse. Pa sve upita, Da li je kiša pokvarila Tucijadu, pa odgovori, Nije, braćo i sestre, to je najveći blagoslov…
Pa nastavi poslanicu, To je, braćo i sestre, naša priča, kad nešto treba, onda treba, međutim, kad nešto bude, to nam ne treba, hvala bogu na kiši. Pozdravljam sve lepim pozdravom, Hristos vaskrse, učesnike predivne i prelepe manifestacije, koju smo ovde došli da učestvuju, koji su navijali, i ove prijatelje naše koji pomažu ovu lepu manifestaciju, oni se često ponavljaju, ali ima i neki novi, evo gospodin mesar koji dao bika, mi smo sinoć tu količinu mesa jedva istovarili, tu je i gospodin Cane iz Osečine, Dragan iz Bratunca… jedan naš predlog, mi ih se nećemo odreći, ni oni nas, sve vas Bog blagoslovio, milion puta nagradio, Hristos Vaskrse…
Pa prota dade reč predstavniku vlasti, koja Tucijadi, kao „projektu koji podstiče afirmaciju privredno-turističkih manifestacija“, dala 200.000 dinara. Javi se vlasti predstavnik, Hristos Vaskrse pre svega, došao sam da se zahvalim jer čuvate našu tradiciju, kulturu i nas same, imaćete i veću podršku, projekti koje raspisujemo usmereni su ka čuvanju sela i tradicije i tako dalje…
Prota, preko mikrofon sa gajtan od 20 metara, objavi da Tucijada može da počne, pozva u Kancelariju, na zakusku, sve koje blagoslovio. Novinaru poveri da za uveče odvojili pedeset kila vola, plus jagnje i prase. Gospodin Moma informisa popa da će stigne kasnije, ‘oće se takmiči u tucanju, ima jaje koje mu dao jedan od onih što imaju sistem. Pokaza se da Moma ima pravo jaje, izlupa sve u svojoj grupi.
Izazvaše protu iz Kancelarije, dâ izjavu za televiziju, ponovi da ovo najbolja i najveća manifestacija, i Bogom blagoslovena, imaju ljude iz svih krajeva zemlje, iz inostranstva, zato to Vaseljenska, u pregovorima su da ukrste jaja sa onima iz Mokrina…
Tucanje je dalje teklo, uza zid Parohijskog doma je bio red okićenih ašova i lopata, koji je čekao pobednike. Od šatre se odvrnula osveštana umetnica, Za sav narod, za sve dobre ljude, Hristos voskrese, dobro došli, braćo Srbi… Mene, mene nana neguje i gleda…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Brojanje glasova na ponovljenim izborima, na jednom izbornom mestu, u varošici od 10.000 ljudi, pratio je lično predsednik države Aleksandar Vučić jer je znao – ako padne Kosjerić, zaljuljaće se mnogo više od jedne opštinske vlasti. Uspeo je SNS na kraju da zadrži izbornu pobedu, uz uobičajeni repertoar – zastrašivanje, demonstraciju sile i medijska blaćenja protivnika
Građani i studenti su tako dobro organizovani da policija izgleda smešno. Trčkaraju od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, kao neka zbunjena deca. Ako ovaj bunt iznedri očekivani rezultat, odnosno ako Novi Sad odista postane ovdašnji Gdanjsk – to će u istoriju grada nesumnjivo biti upisano zlatnim slovima. Govoriće se o tome sa ponosom, kao što se sa ponosom ističe da je 1748. godine postao slobodan, autonoman grad, dekretom carice Marije Terezije. Slobodu je tada platio, ona se uvek plaća
“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!