Zbog niza koruptivnih afera hrvatski političari poslednjih godina se u medijima često mogu pronaći u rubrikama „crne hronike“. Istražni i pravosudni organi imaju pune ruke posla, a kako stvari sada stoje čini se da zaštićenih nema. U mutnim radnjama prednjače funkcioneri vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali se provuče i poneko od hrvatskih Socijaldemokrata (SDP). Poznatu floskulu srpskih političara „samo nek institucije rade svoj posao“, pravosudni organi u Hrvatskoj sprovode u delo
Ove nedelje je zbog primanja mita pravosnažno osuđena bivša županica Sisačko-maslovačke županije Marina Lovrić Merzel. Po iu Srbiji dobro poznatoj šemi ona je zloupotrebljavajući svoju poziciju povlašćenom preduzetniku prodala državno preduzeće. Za to je dobila nadoknadu od sto hiljada evra, a novac „oprala“ kupovinom apartmana na ime rođaka.
Kada presuda bude pravosnažna, zbog primanja mita Lovrić Merzel provešće sedam godina u zatvoru Remetinac, a imovinu koju je stekla na nezakonit način vratiće u budžet građanima Hrvatske.
Slučaj Sanader
Foto: AP Photo/Darko BandicKad zaista niko nije zaštićen: Čitanje optužnice Ivi Sanaderu / Foto: AP Photo/Darko Bandić
Sudski epilog u oktobru prošle godine dobio je i slučaj bivšeg premijera i predsednika HDZ-a Ive Sanadera. On je osuđen na šest godina zatvora zbog mita koji je primio od bivšeg šefa mađarskog ogranka naftne kompanije MOL. Sanader je kao premijer dobio pet miliona evra da bi sklopio ugovor kojim je MOL dobio većinu u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA. Sanader je morao da u državni budžet vrati dobit stečenu mitom.
MOL nije jedina afera u koju je bio umešan Sanader, vode se sudski procesi u još nekoliko predmeta, a moguće je da će jedinstvena zatvorska kazna za sve malverzacije Sanadera biti i veća. Hapšenje Sanadera bila je karta na koju je Hrvatska igrala za ulazak u EU. Iako nije bio jedini, na Sanaderu su se „kola slomila“, a nakon osam godina članstva u EU vladavina prava daje svoje rezultate.
Majstor preživljavanja Plenković
ANDREJ PLENKOVICRekonstrukcija za rekonstrukcijom Vlade: Andrej Plenković / Foto: Foto Tanjug/Foto Hina/Edvard Šušak
Za vreme dva mandata premijera Andreja Plenkovića retki su primeri ministara koji nisu bili uešani u neku aferu. Hapse se i stari i aktuelni ministri. A Plenković vešto godinama politički preživljava i krize prevazilazi rekonstrukcijama i izmenama u svom timu. Bez obzira na to, poznatu floskulu među srpskim vladajućim političarima „samo nek institucije rade svoj posao“, kolege iz HDZ-a dobro osećaju na svojoj koži.
Sredinom februara rano u ujutru uhapšen je i tada aktuelni ministar građevine Darko Horvat, nakon što je policija pretresla njegovu kuću po nalogu USKOK-a. On se tereti za malverzacije prilikom dodeljivanja evropskih i državnih para za podsticaj privrednicima dok je bio na čelu Ministarstva privrede.
Bojan Ivosevic foto_N1Gradonačelnik Splita Bojan Ivošević / Foto: N1
Pritisak institucija na političare u ćošak je saterao i lokalne vlasti u Splitu. Gradonačelnik Splita i njegov zamenik podneli su ostavke, a građani Splita ići će na nove izbore. Kap koja je prelila čašu bilo je podizanje optužnice protiv zamenika gradonačelnika Bojana Ivoševića zbog pretnji novinarki Slobodne Dalmacije. Nezadovoljan pisanjem ovog lista, Ivošević je urednicu gradske rubrike pozvao i pripretio „da će joj se napiti krvi“.
Kobna Laura Koveši
Jedan od slučajeva koji je uzdrmao hrvatsku javnost i region je hapšenje bivše ministarke regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac. Vinkovčanka je uhapšena u zajedničkoj akciji hrvatske Kancelarije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (USKOK) i Kancelarije evropskog javnog tužilaštva u Hrvatskoj.
Bila je javna tajna da je Žalac vršila malverzacije fondova EU, ili da je udarila automobilom desetogodišnju devojčicu dok je vozila skupoceni neprijavljeni Mercedes sa isteklom vozačkom dozvolom. Povod za hapšenje Žalac ipak je bilo njeno učešće u aferi „Softver“, sumnjivoj javnoj nabavci softverskog sistema za koji je bilo zainteresovano i evropsko tužilaštvo.
U pokretanju istrage protiv ministarke Žalac pomogla je Kancelarija evropskog javnog tužioca na čijem čelu je Rumunka Laura Koveši. Koveši, sada već sinonim u EU za odlučnu borbu protiv korupcije, zaslužna je za hapšenje najviših zvaničnika i političara iz država članica EU, a poslednje u nizu bilo je hapšenje bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su predmeti sklanjani od kontrole, istrage usmeravane prema građanima koji su tražili zaštitu, a tužioci ostajali bez odgovora policije? Branko Stamenković govori o nalazima komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, odgovornosti svojih kolega i tome šta je potrebno da institucije ponovo rade po zakonu
Ko sada odlučuje o Vladi i programu, plenumi ili poslanici? O tome u Studentskom pokretu i među ljudima sa liste postoje različita viđenja, ali se traži srednje rešenje, saznaje “Vreme”. Kako god bilo, program na preko hiljadu stranica već postoji
“Osnovni prioritet nove vlade treba da bude očuvanje zaposlenosti i rast standarda stanovništva. I to uopšte neće biti lako ostvarivo jer ćemo imati pad zaposlenosti u klijentelističkim firmama koje su sarađivale sa bivšim režimom. Neke će se zatvoriti, ali je tu važno što će mnogi ljudi ostati bez posla. U slučaju velikih privatnih preduzeća koja imaju teškoća, vlada treba da se anagažuje da te firme preuzmu bolji vlasnici kako bi se sačuvale hiljade radnih mesta. Taj slučaj ćemo imati već sa firmama Davora Macure, među kojima je i ‘Idea’”
Koliko novca iz Plana rasta je za nas nepovratno izgubljeno, koliko je zaleđeno i koliko nas još čeka? Šta Srbija treba da uradi da bi ta evropska sredstva dobila i šta od toga imaju građani? Smeši li se novo poglavlje u odnosima Brisel–Beograd
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.