Regionalno priznanje za greenfield investiciju pripalo je biznis parku Airport City, za najbolju bankarsku investiciju proglašena je Banca Intesa, a u novoj kategoriji "Najinovativniji domaći investitor" nagradu je dobio Com Trade
SLAVLJENICI: Gil Dekel, Jasna Matić, Draginja Đurić i Veselin Jevrosimović
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) dodelila je prošle nedelje u Beču nagrade stranim investitorima u Jugoistočnoj Evropi za 2006. i sa tri priznanja Srbiji sigurno podigla rejting među zemljama atraktivnim za ulaganja. Nagrade su dobili Airport City Beograd, Banca Intesa i Com Trade Group. Njih je kandidovala Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), uticajna firma i očito srećne ruke, pošto je zahvaljujući njenim nominacijama Srbija do polovine ove godine pokupila bezmalo sva priznanja koja su u tom periodu dodeljivana. Tako je Srbiji u januaru pripalo zvanje Tržišta meseca u izboru američkog ministarstva trgovine, u martu je „Fajnenšel tajms“ izabrao Beograd za grad budućnosti Južne Evrope, a u junu su tri investitora iz Srbije proglašena za regionalne ulagače broj jedan.
BIZNISPARK: Nagradu za greenfield ulaganje dobio je projekat Airport City Belgrade. Reč je o prvom biznis parku u Srbiji koji se gradi na području starog beogradskog aerodroma. U izgradnju poslovnog prostora na 126.000 kvadrata biće uloženo oko 120 miliona evra. Direktor ove izraelske kompanije Gil Dekel rekao je, na konferenciji za novinare pobednika OECD-a u Vladi Srbije, da su do sada izgrađene dve zgrade na oko 20.000 kvadrata i da je za to potrošeno oko 20 miliona evra. „Ova investicija je dobra za Srbiju i dobra je za nas, jer verujemo u razvoj Beograda kao regionalnog centra“, izjavio je Dekel, ali i dodao da je primarni razlog za ovo ulaganje ipak – zarada. Drugim rečima, u Srbiju se isplati ulagati. Ili, kako je rekla direktorka agencije SIEPA Jasna Matić: „Najveće priznanje za investicioni potencijal naše zemlje dolazi kroz činjenicu da se treću godinu zaredom nagrađena greenfield investicija za ceo region nalazi baš u Srbiji.“
PREPOZNATLJIVI: U beogradsku banku Intesa istoimena italijanska bankarska grupacija do sada je uložila preko 450 miliona evra (za akviziciju Delta banke i investicije). Direktorka banke Draginja Đurić je povodom nagrade OECD-a rekla da je zadovoljna što se Srbija pokazala kao zemlja koja prihvata strana ulaganja. Ova banka, sa 160 punktova u Srbiji, danas ima 2246 radnika, 409 više nego 2004, a Draginja Đurić najavljuje da će ove godine zaposliti još oko 400 ljudi.
SIEPA je, prema rečima Jasne Matić, posebno ponosna što je tek ustanovljena nagrada OECD-a za najinovativnijeg domaćeg investitora pripala grupi Com Trade. Ova vodeća IT kompanija u regionu dobila je nagradu, pored ostalog, za elektronski sistem koji je razvila za potrebe Agencije za privredne registre. Vlasnik kompanije Veselin Jevrosimović zadovoljan je što je i ovom nagradom srpska informatika potvrdila svoju prepoznatljivost i van granica naše zemlje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!