Regionalno priznanje za greenfield investiciju pripalo je biznis parku Airport City, za najbolju bankarsku investiciju proglašena je Banca Intesa, a u novoj kategoriji "Najinovativniji domaći investitor" nagradu je dobio Com Trade
SLAVLJENICI: Gil Dekel, Jasna Matić, Draginja Đurić i Veselin Jevrosimović
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) dodelila je prošle nedelje u Beču nagrade stranim investitorima u Jugoistočnoj Evropi za 2006. i sa tri priznanja Srbiji sigurno podigla rejting među zemljama atraktivnim za ulaganja. Nagrade su dobili Airport City Beograd, Banca Intesa i Com Trade Group. Njih je kandidovala Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), uticajna firma i očito srećne ruke, pošto je zahvaljujući njenim nominacijama Srbija do polovine ove godine pokupila bezmalo sva priznanja koja su u tom periodu dodeljivana. Tako je Srbiji u januaru pripalo zvanje Tržišta meseca u izboru američkog ministarstva trgovine, u martu je „Fajnenšel tajms“ izabrao Beograd za grad budućnosti Južne Evrope, a u junu su tri investitora iz Srbije proglašena za regionalne ulagače broj jedan.
BIZNISPARK: Nagradu za greenfield ulaganje dobio je projekat Airport City Belgrade. Reč je o prvom biznis parku u Srbiji koji se gradi na području starog beogradskog aerodroma. U izgradnju poslovnog prostora na 126.000 kvadrata biće uloženo oko 120 miliona evra. Direktor ove izraelske kompanije Gil Dekel rekao je, na konferenciji za novinare pobednika OECD-a u Vladi Srbije, da su do sada izgrađene dve zgrade na oko 20.000 kvadrata i da je za to potrošeno oko 20 miliona evra. „Ova investicija je dobra za Srbiju i dobra je za nas, jer verujemo u razvoj Beograda kao regionalnog centra“, izjavio je Dekel, ali i dodao da je primarni razlog za ovo ulaganje ipak – zarada. Drugim rečima, u Srbiju se isplati ulagati. Ili, kako je rekla direktorka agencije SIEPA Jasna Matić: „Najveće priznanje za investicioni potencijal naše zemlje dolazi kroz činjenicu da se treću godinu zaredom nagrađena greenfield investicija za ceo region nalazi baš u Srbiji.“
PREPOZNATLJIVI: U beogradsku banku Intesa istoimena italijanska bankarska grupacija do sada je uložila preko 450 miliona evra (za akviziciju Delta banke i investicije). Direktorka banke Draginja Đurić je povodom nagrade OECD-a rekla da je zadovoljna što se Srbija pokazala kao zemlja koja prihvata strana ulaganja. Ova banka, sa 160 punktova u Srbiji, danas ima 2246 radnika, 409 više nego 2004, a Draginja Đurić najavljuje da će ove godine zaposliti još oko 400 ljudi.
SIEPA je, prema rečima Jasne Matić, posebno ponosna što je tek ustanovljena nagrada OECD-a za najinovativnijeg domaćeg investitora pripala grupi Com Trade. Ova vodeća IT kompanija u regionu dobila je nagradu, pored ostalog, za elektronski sistem koji je razvila za potrebe Agencije za privredne registre. Vlasnik kompanije Veselin Jevrosimović zadovoljan je što je i ovom nagradom srpska informatika potvrdila svoju prepoznatljivost i van granica naše zemlje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!