Kako "Vreme" saznaje, Gordana Đinđić je po prijemu u Valjevsku bolnicu tvrdila da je ubodena u nadlakticu, ali da nije sigurna da li joj je nešto ubrizgano. Inače, porodici sestre ubijenog premijera pretilo se telefonom i na te pozive uglavnom se "javljao" suprug Milomir. Kažu da je i prethodnih godina imala problema zato što je bila sestra Zorana Đinđića
PRETNJE I NAPAD: Mila Đinđić i Gordana Đinđić-Filipović
U subotu pred veče, u porodičnoj kući supruga Milomira napadnuta je sestra ubijenog premijera Zorana Đinđića, Gordana Đinđić-Filipović. Kako su policija i istražni sudija Okružnog suda u Valjevu Dragan Obradović saopštili, u predgrađu Valjeva, u selu Beloševac, dva muškarca, u tamnim uniformama, sličnim kombinezonu – jedan je imao motociklističku kacigu sa spuštenim vizirom, a na grudima žuti elipsasti grb sa natpisom „policija“ – ušli su u porodičnu kuću. Kako je izjavila gospođa Đinđić-Filipović, tražili su spisak, o kojem ona ništa ne zna, i pitali za ime nekog ministra, čijeg imena ona ne može da se seti. Posle toga osetila je ubod u predelu leve nadlaktice, izgubila je svest, i od tada se ničega ne seća. Suprugu je, posle devet uveče, našao suprug Milomir. Prebacio je u Zdravstveni centar Valjevo, odakle je, posle anamneze, na zahtev direktora Ilije Tripkovića, zbog osetljivosti slučaja prebačena na Vojnomedicinsku akademiju Beograd.
Kako se u prvim medijskim izveštajima o ovom događaju pojavila informacija da su napadači zapretili Gordani Đinđić da ništa ne prijavljuje policiji, te da će, ako Milorad Ulemek Legija bude osuđen, pobiti sve članove porodice Đinđić, sve je dobilo dodatni zamajac. Na napad su reagovali svi politički faktori, izvodeći svoj vektor iz svega, slučaj je postao prvorazredan, načelnik VMA Zoran Stanković je, u udarnom državnom TV Dnevniku, informisao javnost da je napadnuta gospođa Đinđić-Filipović primljena pred ponoć, da ima masnicu na levoj podlaktici i trag na koži koji podseća na injekcijski ubod. Analize krvi i urina pokazale su da je pacijentkinja „tretirana“ sredstvima za umirenje i kafom. Načelnik VMA je saopštio da je stanje pacijentkinje, koja je u šoku, stabilno, ali da će, zbog iznimnosti situacije, biti dalje hospitalizovana.
Kako je, zbog pretnji članovima porodice Đinđić, premijer Koštunica obećao svu zaštitu, napadom na sestru ubijenog premijera otvorilo se pitanje zašto ona nije bila pod zaštitom. Istražni sudija Obradović je saopštio da je porodica sestre bivšeg premijera to odbila, ali su se pojavila tumačenja da je policija bila obavezna na to, bez obzira na odbijanje. Nakon događaja policija obezbeđuje kuću u Beloševcu, a, sudskim rečnikom rečeno, po izjavi istražnog sudije Obradovića, prilikom uviđaja u kući i dvorištu nisu uočeni vidljivi znakovi premetačine, pa je očigledno da je Đinđićeva sestra bila meta napada. Sudija Obradović je saopštio i da se ovo delo kvalifikuje kao pokušaj ubistva.
Inače, Gordana Đinđić (1951), kasnije Filipović, doselila se u Valjevo krajem sedamdesetih, radila je kao lekar u seoskoj ambulanti u obližnjoj Kamenici, da bi se zaposlila u Medicini rada vojne fabrike Krušik, kao specijalista medicine rada. Tu je radila do kraja devedesetih, kada je otvorila privatnu praksu. Zna se da su u njenoj ordinaciji gostovali lekari za kardiovaskularne bolesti VMA. Pošto je imala problema sa kičmom, pre nekoliko godina napušta privatnu praksu i odlazi u penziju.
Kako „Vreme“ saznaje, Gordana Đinđić je po prijemu u Valjevsku bolnicu tvrdila da je ubodena u nadlakticu, ali da nije sigurna da li joj je nešto ubrizgano. Inače, porodici sestre ubijenog premijera pretilo se telefonom i na te pozive uglavnom se „javljao“ suprug Milomir. Kažu da je i prethodnih godina imala problema zato što je bila sestra Zorana Đinđića. Inače, oni važe za „normalnu“ porodicu, imaju troje dece, od kojih dvoje na fakultetu. Suprug Milomir je odbornik u SO Valjevo i član opštinske vlade, kažu da se, ako se tako može reći, politički angažovao na nagovor supruge. Po struci je mašinski inženjer, takođe je radio u Krušiku, a sada je privatnik.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti su posle Novog Sada, masovno odmarširali iz različitih univerzitetskih centara do Kragujevca, a sada je u planu novi protest i potencijalno novo pešačenje do Niša. O tome kuda vode protesti i treba li studenti da sami iznesu promene, čitajte u novom broju „Vremena”
Zašto je Vučić primoran da formira iznuđenu i tunjavu vladu? Zbog čega Srbija iz februara 2025. više nije ista ona zemlja iz oktobra 2024? Kako je šef države došao u iznudicu da mu nijedan potez koji već tri meseca povlači ne radi posao? Gde je u svemu ovome opozicija, kako da se rasani i šta treba da shvati
Prodaja delova Junajted grupe od državnog Telekoma stvara gotovo monopolistu na polju medijskog sadržaja. Kad se tome dodaju udari na male i nezavisne medije, pejzaž u kojem se građani Srbije informišu poprima još tamniju nijansu crne
Sad se diže ova generacija, koja se samo još sama od sebe nije ogradila, ide peške, nosi i ikone i krstove i ferari zastave, peva i Bilećanku i Ko to kaže, ko to laže, Srbija je mala, a sa njima Bošnjaci iz Pazara ruku pod ruku, i dok se ovi krste nakon 15 minuta tišine, uče dovu i klanjaju stojeći, kako je jedino i obavezno za mrtve. “Prvi put se osećam kao građanin ove zemlje”, rekao je jedan od studenata iz Novog Pazara
U Srbiji više niko ne zna o čemu priča njen predsednik, novinare kažnjavaju na pravdi boga, aferaške velmože proglašavaju za svece, a nosioci javnih funkcija šire javnu sablazan. Ljudi – dokle ćemo tako
Niko kome lopatom nije odstranjen deo mozga ne veruje da su studenti obezbedili najveću stranu investiciju ikada, odnosno da su dobili tri milijarde evra da sruše vlast i otcepe Vojvodinu
Odbor Festa je doneo odluku da taj festival više neće biti u februaru nego u septembru. Stiče se utisak da je rešavanje ovog sporednog problema zapravo samo najava rešavanja onog suštinskog
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!