Srpska nacionalna alijansa trgovaca vlasništvo je 12 domaćih firmi koje poseduju 191 maloprodajni objekat i imaju zajednički upravni odbor i menadžment. Cilj udruživanja je da zadrže i prošire svoje mesto na tržištu
ŠANSA ZA MALE FIRME: Ljiljana Stanković, direktor marketinga CBA za Srbiju
Stvaranje monopola i koncentracija kapitala u pojedinim segmentima domaćeg tržišta naročito su izraženi u trgovini robom široke potrošnje. Osim od domaćih privatnih kompanija koje koriste slabosti srpskog zakonodavstva, vlasnici malih trgovinskih radnji trpe pritisak i od velikih stranih trgovinskih lanaca. Šansu za opstanak na „ukrupnjenom“ tržištu male domaće trgovačke radnje mogu da imaju ako se udruže i formiraju jake asocijacije u koje bi zajednički, pod istim imenom, nastupale prema kupcima i dobavljačima. Jedno takvo udruženje, CBA international, nastalo je još 1992. godine u Mađarskoj, kao nacionalna alijansa udruženih trgovaca. Ova međunarodna organizacija je pre dve godine ušla i na naše tržište i počela da u svoju mrežu uključuje nezavisne domaće trgovce. „CBA je, u stvari, priča o očuvanju domaćeg tržišta i to je način da se spasu nezavisni trgovci i prodavci koji u svim zemljama zapošljavaju ogroman broj radnika“, kaže za „Vreme“ Ljiljana Stanković, direktor marketinga CBA za Srbiju. Ona objašnjava da se kod nas pre dve godine stvorila kritična masa istomišljenika koji su bili svesni opasnosti konkurencije velikih stranih trgovačkih lanaca i ukrupnjavanja tržišta, i koji su zbog toga osnovali nacionalnu CBA alijansu. Srbija je tako postala jedanaesta zemlja članica CBA sistema (pored Mađarske, Poljske, Slovenije, Litvanije, Slovačke, Hrvatske, BiH, Rumunije, Bugarske i Češke).
JEDINSTVENACENA: CBA u Srbiji je u potpunom vlasništvu 12 domaćih trgovačkih firmi, koje poseduju jednake udele i imaju zajednički upravni odbor i top menadžment. Dvanaest firmi vlasnica CBA franšize u Srbiji ujedno su i 12 regionalnih distributivnih centara ove alijanse. Te firme zajedno poseduju 191 maloprodajni objekat u Srbiji. Osim sopstvenih objekata, svaka od 12 firmi članica ima određeni broj franšizno pridruženih prodavnica (ukupno ih je 1016) koje nose CBA znak. „Franšizno pridruženi objekti sklapaju franšizne ugovore sa našim regionalnim centrima. Oni se zatim snabdevaju preko naših centara po povlašćenim uslovima. S druge strane, osim prihvatanja određenih uputstava u smislu unapređenja menadžmenta, upravljanja prodavnicom i svakodnevnog poslovanja, oni imaju obavezu da sprovode i promotivne akcije koje su centralno koordinisane“, objašnjava Ljiljana Stanković. Ona kaže da pošto CBA ima jedinstvenu nabavku, jedinstvene su i cene koje svi regionalni centri plaćaju za zajednički nabavljenu robu. Cene po kojima članovi prodaju svoju robu nisu unapred propisane, tako da oni tu imaju potpunu slobodu. Jedini izuzetak su promotivne akcije. „Kada sprovodimo promotivne aktivnosti, tada cene na celoj teritoriji moraju da budu jedinstvene, jer štampamo jedan nacionalni akcijski katalog. Već godinu dana izdajemo CBA nacionalni akcijski katalog u kojem se nalaze promotivni artikli čije su definisane cene jedinstveno za celu zemlju“, kaže ona. Promotivne aktivnosti, kao što je štampanje nacionalnog kataloga, oglašavanje ili izrada marketinške strategije, za mnoge firme su pre ulaska u ovaj sistem bile nezamislive. Prednosti koje u poslovanju unutar CBA i drugih trgovačkih saveza uživaju male firme su pre svega poboljšana konkurentska pozicija zahvaljujući nižim cenama nabavke, jer sve članice sistema sada prema dobavljačima nastupaju kao jedna „nabavna snaga“. Stankovićeva podseća: „Svaka od tih firmi bi pojedinačno postigla slabije uslove prilikom nabavke i sklapanja ugovora sa dobavljačima, a mnoge od njih prethodno nisu bile sposobne da samostalno sprovode brojne marketinške aktivnosti.“ Osim toga, svi članovi ulaskom u sistem postaju „brendirani“, pošto nose isti CBA znak. Ovakva prepoznatljivost im kasnije olakšava ekspanziju i otvaranje novih objekata.
ZAJEDNIČKA NABAVKA ROBE: Objekat CBA
KONKURENTNATRGOVINA: Na nivou nacionalnog sistema, osim marketinških aktivnosti i zajedničkog nastupanja prema dobavljačima, značajna stavka je i obuka trgovaca i razmena know–how unutar alijanse. Na nadnacionalnom nivou (svih 11 zemalja), CBA sklapa ugovore sa najvećim međunarodnim dobavljačima, među kojima su Coka-Cola i Prokter&Gembl. „Jako je važno to što su sve promotivne akcije centralno koordinisane. Dobavljači izlaze u susret i daju niže cene, ali zauzvrat traže partnerstvo, uvid u prodaju, da bi što efikasnije sproveli promotivne i druge aktivnosti na mestu prodaje. Zato se trudimo da otpočnemo dugoročnu saradnju sa firmama od kojih nabavljamo robu, što je, u stvari, naša osnovna strategija – partnerski, dugoročni odnos sa dobavljačima“, ističe Ljiljana Stanković. Ona još kaže da CBA želi da izgradi imidž prihvatljivog i konkurentnog trgovca. „Naš cilj je da zadržimo imidž domaćeg prijateljskog prodavca“, tvrdi Stanković.
Da bi održali zadovoljavajući kvalitet poslovanja sistema, regionalni centri CBA vrlo pažljivo biraju firme koje će primiti pod svoje okrilje. Dok je u prvoj godini poslovanja širenje mreže i ulazak što većeg broja maloprodajnih objekata pod okrilje CBA bio prioritet, danas je u igri selekcija. „Ostvarili smo prošlogodišnji cilj da naša mreža pokriva oko hiljadu franšizno pridruženih prodavnica i oko 200 sopstvenih prodavnica. Sada je jako bitno ‘uigrati’ ovaj tim i biti zadovoljan kvalitetom funkcionisnja sistema“, objašnjava Stanković. Ona kaže da je prošla godina iskorišćena za predstavljanje firme, njenog sistema poslovanja i ubeđivanja ljudi da sve to ima smisla. „Ove godine vidim da smo prihvaćeniji i poštovaniji“, kaže ona i navodi da su mnogi problemi koji su ometali funkcionisanje alijanse, kao što je nelikvidnost pojedinih članica, prevaziđeni.
KONCENTRACIJA: U CBA smatraju da je veoma važno da veći deo domaće trgovine ostane u rukama domaćih firmi, a ne da bude koncentrisan kod nekoliko velikih stranih kuća. Iako je pre samo šest meseci manje od dvadeset odsto domaće trgovine robom široke potrošnje bilo u posedu velikih kompanija, već sada je njihovo učešće iznad trideset odsto. „Kod nas će stanje vrlo brzo biti kao ono u Hrvatskoj, gde sa oko 55 odsto tržišta upravlja nekoliko kompanija, ili kao u Mađarskoj, gde deset najvećih trgovačkih firmi kontroliše oko devedeset odsto tržišta“, dodaje Stanković. Prema njenim rečima, kod nas još ima vremena da se reaguje i da se mali trgovci organizuju i pripreme za sve jaču stranu konkurenciju. U Beogradu, kako kažu u CBA, najpotencijalnijem tržištu u zemlji, trgovina je u poslednje vreme prilično „ukrupnjena“, pa se procenjuje da već sada sa 60 do 70 odsto tržišta upravljaju veliki lanci. „U sledećih nekoliko godina maloprodaja će se koncentrisati oko četiri ili pet trgovaca, koji će zato biti značajni za dobavljače. Dobavljači će onda kucati na tih pet vrata i ulagati u tih pet trgovina, a ostali će im biti nezanimljivi“, dodaje Stanković. Cilj CBA je da bude među tih pet značajnih trgovačkih kuća. „Žao mi je što naši ljudi ne shvataju kakvu bitku ovog trenutka gubimo. Samo zluradi mogu da se ogluše o činjenicu da domaća trgovina gubi prostor i tržište. Da je na vreme sprečen pristup stranih trgovaca nekim delovima domaćeg tržišta, mislim da je to moglo da koristi svima nama“, zaključuje Ljiljana Stanković.
Primer Hrvatske
Ljiljana Stanković iznosi podatak da je u Hrvatskoj lanac Konzum na prvom mestu, CBA na drugom, a sledi Nacionalni trgovinski lanac – NTL. Ova poslednja trgovinska kuća je, prema rečima predstavnika CBA, nastala od firmi koje na početku nisu uspele da uđu u sistem CBA, nakon čega su se organizovale u posebnu alijansu koja je ubrzo postala veoma značajan učesnik na Hrvatskom tržištu. „CBA i NTL su prošle godine sklopili ugovor o zajedničkom ugovaranju i zajedničkom tretmanu 40 najvećih proizvođača i dobavljača“, kaže ona i dodaje da je ovo najbolji dokaz da konkurenti mogu da postanu izuzetno dobri saradnici. CBA je i nastao na ovom principu – udruživanjem dojučerašnjih konkurenata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!