

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
„Kako su dokrajčili Beograd” stoji na naslovnici novog broja „Vremena“ koji je na kioscima od ovog četvrtka (4. septembar).
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP „Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju?
Na primer – javni gradski prevoz.
Slavodobitno je gradonačelnik Aleksandar Šapić krajem prošle godine objavio kako će od 1. januara 2025. sav gradski prevoz biti potpuno besplatan.
Taj „besplatan” gradski prevoz košta oko 330 miliona evra iz gradskog budžeta i nikada i nigde nije objašnjeno koje su analize gradske vlasti sprovele da bi ustanovile da je baš takvo rešenje Beogradu potrebno i, pre svega, održivo.
Zahvaljujući dugoročnom planiranju, Javno komunalno preduzeće „Naplata prevozne usluge” – osnovano tek koju godinu ranije – tim ukidanjem naplate karata postalo je potpuno izlišno.
Međutim, JKP “Naplata prevozne usluge” je nastavilo da postoji i nakon ukidanja naplate prevozne usluge. I ne samo da je nastavilo da postoji, nego je poslovalo punom parom.
Nula dinara prihoda
Za prva tri meseca 2025. godine, ovo javno komunalno preduzeće je zabeležilo ukupno nula dinara prihoda od prodaje robe, proizvoda i usluga, ali je zato dobilo 1,3 miliona evra od Grada, dok je u isto vreme imalo čak 2,56 miliona evra odliva gotovine „iz poslovnih aktivnosti”, koje su, kako rekosmo, bile nepostojeće.
Tokom ta tri meseca, ukupno 232 zaposlena su (nešto, valjda) radili, primali platu, a preduzeće je čak uspelo da potroši i sedam miliona dinara na naknade po ugovoru o delu i još 1,74 miliona na naknade fizičkim licima po osnovu drugih ugovora.
Naravno, da bi jedno javno komunalno preduzeće moglo da funkcioniše (i ne radi ništa), potrebno je da raspisuje i javne nabavke, pa se tako u poslednjem planu javnih nabavki nalaze i paketići za decu zaposlenih, i „informisanje korisnika javnog prevoza na stajalištima” – kao da gradonačelnik već nije nabavio one jednostrane elektronske table koje ponekad i pokažu tačno vreme za koje će prevozno sredstvo stići.
Tek se krajem maja 2025. gradska vlast dosetila da je i za njihove standarde prilično bizarno da postoji ovakvo jedno preduzeće, pa su mu – promenili ime. Pod novim imenom – JKP „Upravljanje javnim prevozom Beograd”.
Ceo članak pročitajte u novom broju „Vremena“ koji je na kioscima od četvrtka (4. septembar) ili se pretplatite na digitalno izdanje


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve