PROBOJ NA TRŽIŠTU: Johan Hefler, direktor S-lizinga
Neposredno pred početak Sajma automobila, dvanesti put po redu, udruženje novinara Srbije – Autoforum – tradiconalno je dodelilo nagrade najboljim kućama u različitim branšama auto-industrije. O značaju ove nagrade govori i činjenica da je ove godine ceo izbor održan pod pokrovitljstvom Minastarstva privrede i ministra Predraga Bubala. Od ove godine uvedena je i nova kategorija – Autolizing godine. Nova kategorija javila se kao potreba s obzirom na sve veću ekspanziju lizinga kao načina kupovine vozila na našem tržištu. O značaju ovog za naše auto-tržište novog vida finansiranja govori i podatak da je na domaćem tržištu novih automobila zabeležen rast od gotovo 45 odsto (u 2003. prodato 25.000 novih automobila, a u 2004. više od 36.000) uglavnom zahvaljujući činjenici da su novi automobili kupovinom na lizing postali pristupačniji građanima.
Dobitnik nagrade Autolizing za 2005. je austrijska kompanija S-Lizing, koja je u toku 2004. godine zabležila najveći rast i proboj na tržištu. Tim povodom razgovorali smo s gospodinom Johanom Heflerom, direktorom S-Lizinga:
Štajetoštovasjepreporučilozaovuprestižnunagradu?
Pre svega moram da istaknem da je konkurencija na ovom tržištu izuzetno oštra, što je za vašu privredu i građane dobro. U ovom trenutku na tržištu postoji 15 lizing kompanija, i sve one klijentima nude manje-više slične uslove. Ono što je nas izdvojilo u odnosu na konkurenciju jeste odnos prema klijentima, transparentnost i fleksibilnost u poslovanju, a tu pre svega mislim na sposobnost da se razumeju potrebe i mogućnosti klijenata. Ovakav pristup nam je pomogao da u 2004. povećamo plasman za gotovo 12 puta i da sa 5.000.000 evra u 2003. povećamo plasman na 60.000.000 evra. Sličan rast na tržištu nije imala nijedna kuća.
Mi smo austrijska kompanija u vlasništvu Štajermerkiše banke AG iz Graca i Imorenta, jedne od najvećih lizing kompanija u Austriji čiji je osnivač Erste banka AG iz Beča. Erste banka je jedna od najvećih banaka u Srednjoj i Istočnoj Evropi, prisutna na tržištima Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Erste banka je veoma zainteresovana za prisustvo i na ovom tržištu kroz privatizaciju Novosadske ili neke druge banke. Podrška banke bi nam veoma olakšala poziciju na tržištu i obezbedila povoljniji pristup finansijskim sredstvima, a samim tim bili bismo u mogućnosti da našim klijentima ponudimo još povoljnije uslove. Činjenica da na tržištu nastupamo bez podrške banke dodatno govori o našem uspehu.
Kakvisuvašiplanovizaovugodinu?
Želja nam je da zadržimo trenutnu poziciju na tržištu i da klijentima ponudimo nove usluge. Trenutno je na tržištu zastupljen samo finansijski lizing. Ovaj model lizinga je po svojoj suštini veoma sličan kreditu. U toku su pripreme za uvođenje operativnog lizinga koji je u stvari oblik dugoročnog zakupa. Za klijente je ovaj model povoljniji jer se za razliku od finansijskog lizinga porez ne plaća odmah, već klijent plaća porez na svaku ratu. Mislim da će uvođenje operativnog lizinga dodatno pospešiti razvoj tržišta lizinga u Srbiji. Planiramo da otvorimo filijale u Novom Sadu (do kraja maja) i u Nišu (do početka septembra), što će nam omogućiti bolju komunikaciju s partnerima na ovom području.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Brojanje glasova na ponovljenim izborima, na jednom izbornom mestu, u varošici od 10.000 ljudi, pratio je lično predsednik države Aleksandar Vučić jer je znao – ako padne Kosjerić, zaljuljaće se mnogo više od jedne opštinske vlasti. Uspeo je SNS na kraju da zadrži izbornu pobedu, uz uobičajeni repertoar – zastrašivanje, demonstraciju sile i medijska blaćenja protivnika
Građani i studenti su tako dobro organizovani da policija izgleda smešno. Trčkaraju od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, kao neka zbunjena deca. Ako ovaj bunt iznedri očekivani rezultat, odnosno ako Novi Sad odista postane ovdašnji Gdanjsk – to će u istoriju grada nesumnjivo biti upisano zlatnim slovima. Govoriće se o tome sa ponosom, kao što se sa ponosom ističe da je 1748. godine postao slobodan, autonoman grad, dekretom carice Marije Terezije. Slobodu je tada platio, ona se uvek plaća
“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!