Vozač Hitne pomoći, u kojoj je bila beba, pod dejstvom alkohola učestvovao u udesu, i dobio otkaz, sud presudio da se vozač vrati na posao, a direktor neće da sprovede odluku suda, po cenu ostavke
NEĆE BADŽU: Dr Ilija Tripković
Krajem 2002, tačnije 16. 12. 2002, Milomir Petrović, vozač Hitne pomoći Zdravstvenog centra Valjevo, prevozio je prevremeno rođenu bebu, u inkubatoru, na Institut za neonatologiju u Beogradu, na Ibarskoj magistrali, kod Vreoca, opština Lazarevac, došlo je do saobraćajnog udesa u kome je učestvovao sanitet. Beba je, nepovređena, lazarevačkim kolima hitne pomoći, prebačena za Beograd, a policija je na licu mesta utvrdila da oba vozača, aktera udesa, imaju alkohol u krvi. Na osnovu policijskog izveštaja, zbog 0,31 promila alkohola u krvi, sudija za prekršaje u Lazarevcu je vozača Milomira Petrovića kaznio novčano i tromesečnim oduzimanjem dozvole. Na osnovu toga Zdravstveni centar Valjevo je vozaču Petroviću 27.02.2003. izrekao meru prestanka radnog odnosa, jer je direktno prekršio radnu disciplinu i ispoljio ponašanje koje je suprotno prirodi posla. U rešenju o otkazu zaposlenom stoji i da mu je i ranije ukazivano na propuste u ponašanju, a kao otežavajuća okolnost navedeno da je pravosudnom presudom oglašen krivim zbog falsifikovanja diplome koju je priložio poslodavcu zbog radnog mesta vozača sa petim stepenom stručne spreme.
MASOVNIJANEDISCIPLINA: Otpušteni vozač tuži poslodavca i Opštinski sud u Valjevu donese presudu o vraćanju vozača na posao, uz obrazloženje da je „sud mišljenja da nepoštovanje radne discipline treba da bude očigledno, da to ponašanje radnika treba da se ogleda u masovnijem ispoljavanju nediscipline i u dužem vremenskom periodu“…
Šta dalje bilo, poslodavac izjavi žalbu, Okružni sud vrati predmet opštinskom, opštinski donese presudu da je otkaz validan, okružni presudi, tužilac zatraži reviziju na Vrhovnom sudu, Vrhovni sud vrati predmet na ponovno odlučivanje, opštinski opet presudi u korist poslodavca, ali Okružni sud 12. 03. 2007. donosi presudu da se vozač „vrati na rad na poslove radnog mesta vozača, u odseku za sanitetski prevoz i transport, u roku od osam dana“.
Šta onda bilo, direktor Zdravstvenog centra, primarijus dr Ilija Tripković, odbija da postupi po presudi. Zašto, objašnjava dr Tripković, zato što bi se time ogrešio o malog pacijenta koji je bio u kolima hitne pomoći, ali i kolege i saradnike koji odgovorno rade svoj posao. Koliko on shvata tu presudu o vraćanju Petrovića na posao, trebalo je da ga upozori posle udesa, i nađenog alkohola u krvi, pa da ga tek kod sledećeg prekršaja sa istim posledicama otpusti sa posla. To bi bilo kao kad bi hirurg pogrešio, a načelnik mu rekao: pazi šta radiš, sad imaš upozorenje, a sledeći put ćeš dobiti otkaz. Ne vidi razliku, i vozač, na svoj način, odgovara za pacijenta. Vozač hitne pomoći je, zajedno sa lekarom i tehničarom, deo medicinske ekipe, i kako taj vozač sutra da radi, šta on da radi, ako lekar ili pacijent odbije da uđe u kola sa čovekom kome je nađen alkohol u krvi. Šta dalje, ništa, uputili su zahtev za reviziju presude Vrhovnom sudu, ako se presuda potvrdi, daće ostavku, sa celom ekipom koja rukovodi Zdravstvenim centrom, koji je po kriterijumima Ministarstva zdravlja među četiri najbolja u Srbiji. Šta da radi, značiće da je kao direktor oštetio kolektiv, da je oštetio tog vozača, a šta je mogao da radi, da postupi po presudi, i da pred svaku vožnju traži alko-test. Zna da je za ne postupanje po presudi zaprećena zatvorska kazna, moral mu kaže da ovako mora da radi, nije se on konsultovao ni sa kim iz Ministarstva, sam ovako odlučio, i kolegijum se složio, pa ljudi se smeju kad čuju o čemu je reč. Nema on ništa protiv tog čoveka, čak su u istoj pariji, Liberalima Srbije, i iz partije ga pritiskali da popusti, ne može, ne radi se o popuštanju, nego o tome da čovek kome je nađen alkohol u krvi ne može za volan hitne pomoći.
NIJELAZNUO: Vozača Petrovića, a nadimka Badža, potražimo u službi Hitne pomoći, gde od presude o vraćanju na posao redovno dolazi. Gde je, vozači vele, otiš’o na doručak, još vele da dolazi svako jutro, na vreme i redovno, i da ne znaju šta će sa njim, neprijatno, bio kolega. Kako je poduže doručkovao sa Petrovićem zakažemo viđenje predveče. Dolazi sa advokatom Gojkom Đurđevićem, zahvaljuje što ‘oćemo i njega čujemo. Advokat odma’ prelazi na pos’o, u petoj godini suđenja Okružni sud je doneo presudu kojom je usvojen tužbeni zahtev, poništeno je rešenje o otkazu, tužilac se vraća na posao, ima dobije sve zaostale plate, sa zateznom kamatom.
A šta kaže vozač Petrović, sve što rek’o direktor Tripković, i što bilo u dnevne novine, laž, a najveća laž da je u pijanom stanju prevrnuo sanitet u kome je bila beba. Jeste došlo do saobraćajnog udesa, ali krivicom vozača koji je prešao na njegovu stranu, i jesu mu našli alkohol, 0,31, ali duv’o u istu duvaljku kao i vozač koji je kriv za udes, i kome je nađeno 0,51. Kakav alkohol, 99 puta dao krv, 99 života spas’o, a tad je bio Božićni post, a on posti, zna se kako se posti, nije laznuo. Advokat priteče rečima, da je možda jeo grožđe, ‘oće to od grožđa, kakvo grožđe, ništa nije laznuo. Pa kako mu je nađen alkohol, potpisao po duvanju, kažnjen novčano, oduzimanjem dozvole, jeste, ali bila ista duvaljka.
Opet advokat, revizija kod Vrhovnog suda, koju traži Zdravstveni centar, vanredni je pravni lek, ona ne zadržava izvršenje presude, čovek je pet godina bez sredstava, zdravstvenu knjižicu neće da mu overe, ima da mu daju preko milion, on već naplatio 109.000 troškova, sa kamatom, i da on pita, sa čijim se parama to direktor Tripković sudi, sa čijim se parama igra, nije valjda direktor jači od suda i zakona. Badža se slaže sa advokatom, to za pare, i za ostalo, tri’es godina vozio, nikad nije zakačio vozilo, bez zakačke, a direktor sve laže, i to za alkohol, pa postio, nije laznuo, čista odmazda, radi se o povređenoj sujeti, opštinski sud mu poništio, ono pre kritičnog događaja, isto krajem 2002, kad ga je kaznio sa deset posto od plate, nije hteo kolima da vozi neka tehnička lica u Beograd, zbog toga je sva ta odmazda, čista osveta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!