Da li je greh podržati predstavnika SRS-a na mestu predsednika jedne beogradske opštine i da li će eventualni novi izbori na "lokalu" dati neku precizniju sliku političkih odnosa u Srbiji
EVROPA NA RADIKALSKI NAČIN: SO Zvezdara
Novoizabrani predsednik beogradske opštine Zvezdara (oko 150.000 stanovnika) Ljubiša Stojmirović redovno dolazi na posao u opštinskoj upravi. Ovaj profesor menadžmenta (upravljanja) na Višoj poslovnoj školi u Beogradu (tik uz zgradu opštine) postao je prvi čovek opštinske uprave na sednici 18. februara ove godine na kojoj je smenjen kandidat DS-a Milan Popović. Uveren je, potvrđuje u razgovoru za „Vreme“, da će na sednici narednog utorka (29. marta) biti podržan predlog opštinskog budžeta, da će biti usvojen završni račun za 2004. godinu što će biti dovoljno da organi uprave nastave sa radom i da se izbegne uvođenje privremenih mera (po Zakonu o lokalnoj upravi) Vlade Srbije. Stojmirović je miran i kaže da očekuje da i predstavnici drugih stranaka svojim prisustvom omoguće kvorum jer je to u interesu svih građana Zvezdare. „To je onaj predlog budžeta koji je predložila prethodna uprava samo što smo povećali sredstva namenjena opštinskim novinama ‘Naša Zvezdara’ jer su ranije bile zapostavljene“, pomirljiv je Stojmirović.
S druge strane stižu „otrovne strele“. O interesu birača i stanovnika govorili su poslednjih mesec dana predstavnici drugih stranaka. Izborom „radikalskog kandidata“ u februaru uneta je nova „jabuka razdora“ u odnos između DS-a (22 odbornika na Zvezdari) i DSS-a (osam izabranika). Čak je po kijametu u februaru održan miting ispred zgrade Opštine (Trg kralja Aleksandra I), gde su visoki predstavnici DS-a i G17 plus i odbornici na Zvezdari Dragan Šutanovac i Čedomir Antić optužili poslanike DSS-a da prepuštaju ovu evropsku opštinu nazadnim radikalima. Posebno je Antić bio inspirisan kada je rekao da je Sadam Husein, koji je izgubio sve u Iraku, dobio Zvezdaru. U razmiricama između DS-a i DSS-a uloga G17 plus bila je pomiriteljska, sa malim otklonom ka DS-u. Mogućnost da radikalski kandidat na četiri godine zaposedne mesto prvog čoveka opštine koja je od 1990. jedan od „korifeja demokratije“ (dugo na vlasti bio SPO, pa DOS, odnosno DS i DSS), predstavljena je u javnosti, prema izjavama „žuto-plavih“ i „eksperata“, kao pogubna po građane Zvezdare ali i siguran znak da je Koštunica na taj način kupio podršku radikala u Narodnoj skupštini.
Početnu medijsku razmenu udaraca zamenilo je kabinetsko pregovaranje i javnost je s vremena na vreme bila obaveštavana o tome koliko se daleko stiglo u pokušaju da „demokratski blok“ namakne većinu u opštini Zvezdara. Poslednja „ponuda“ DS-a bila je da predstavnici DSS-a oforme samostalno kompletnu upravu opštine a DS se obavezuje da će im pružiti trajnu podršku tokom celog mandata. U izjavi za „Vreme“ Zoran Alimpić (predsednik Gradskog odbora DS-a, potpredsednik Skupštine Beograda i narodni poslanik ) kaže da je to poslednja ponuda koju je Demokratska stranka mogla da dâ i da još čekaju odgovor DSS-a. Andrija Mladenović (portparol DSS-a, „visoki funkcioner stranke“ i član Gradskog veća Beograda) kaže za „Vreme“ da je takva ponuda neiskrena i nerealna jer je teško verovati da bi DS pružio trajnu podršku manjinskoj vlasti DSS-a na Zvezdari. Mladenović kaže da nema razloga za žurbu, da opština i sada funkcioniše i da se pitanje Zvezdare mora rešavati zajedno sa pitanjem Čukarice i Novog Beograda. DSS je prepoznao interes u tome da i na ove dve opštine bude u vlasti i hteo bi da se ovi slučajevi rešavaju u paketu. Alimpić, s druge strane, kaže da je to nemoguće tako posmatrati jer na Čukarici DSS učestvuje u vlasti, a na Novom Beogradu nema potrebe da učestvuje u vlasti jer DS sa G17 plus ima stabilnu većinu. Iz DSS-a se pozivaju na dogovor Tadić–Koštunica („koalicioni nastup gde god je moguće“), a DS tvrdi da je ovo pitanje konkretne opštine i da ga tako treba posmatrati. Ipak, koncepcijsko-teorijske razlike (kontekstualan nasuprot izolovanom pristupu) i sporadična medijska paljba iz oba tabora nisu uslovili da sve „ratne sekire“ budu iščupane. Alimpić i Mladenović, svaki na svoj način, ostavljaju mogućnost da se „situacija razreši“ do sledeće sednice gde bi, prema idealnom scenariju, trebalo da bude smenjen radikalski predsednik i uspostavljena demokratska uprava „za evropsku Zvezdaru“. Svoj „široki koalicioni potencijal“ DSS koristi u borbi za čiste političke pozicije i to daleko pragmatičnije nego što se u javnosti stekao utisak. DSS pokušava da izvuče maksimum uticaja i vlasti iz ne baš sjajnog izbornog rezultata. Mladenović za „Vreme“ ne želi da kaže za koja su konkretno mesta u upravi Zvezdare „srpske demokrate“ zainteresovane, on ne želi da govori o mogućim načinima razrešenja situacije „jer se o tome govori na međustranačkim pregovorima“. Po njemu, predlozi koje iznose predstavnici DS-a predstavljaju čist marketing i ništa više od toga. I Stojmirović je govorio o marketingu i besplatnom promovisanju, zahvalio se demokratama koje su mu omogućile da dođe u „žižu javnosti“.
Šta će biti ako se budžet ne usvoji? Zakon je jasan: slede privremene mere i novo raspisivanje izbora u roku od devedeset dana. Posle toga možda prebrojavanje bude lakše.
Većina
Voljom birača na lokalnim izborina s jeseni prošle godine, sedam je partija dalo svoje izabranike u opštinski parlament:
DS – 20, SRS – 13, DSS – osam, PSS – četiri, SPS – tri, G17 plus – tri, SDP – dva odbornika. Docnije su dva predstavnika Karićevog PSS-a prešli u DS. Trenutnu većinu čine poslanici SRS-a, DSS-a, SPS-a, PSS-a (dva) i SDP-a (jedan).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!