Kako je javni servis preoteo posao sa sumnjivom budućnošću
SELIDBA SA TELEVIZIJE NA TELEVIZIJU: Reprezentacija SCG
Prošle je nedelje v.d. direktora Javnog servisa Srbije ili nekadašnjeg RTS-a Aleksandar Tijanić slavodobitno objavio da će „nacionalna televizija“ omogućiti Srbiji da na najbolji mogući način prati utakmice planetarno najvažnijeg sportskog događaja koji će se odigrati u Nemačkoj od 9. juna do 9. jula ove godine. Posle višestrukog zabranjivanja rada BK televizije, koja je ranije prošle godine u regularnoj proceduri obezbedila prava na prenose SP-a, Javni je servis uspeo da preotme posao televiziji sa neizvesnom budućnošću. Aleksandar je Tijanić odlučno saopštio da prenos ne košta ništa, odnosno da novac iz pretplate neće biti utrošen na program sa SP-a u Nemačkoj. Pitanje je zbog čega se o jednom unosnom poslu govori kao o poklonu naciji?
Odgovor je nemoguće dobiti, kao i u mnogo drugih slučajeva u kojima se traže racionalni argumenti za obrazloženje odluka.
Svetska fudbalska federacija FIFA angažovala je Infront, veliku međunarodnu kompaniju iz Švajcarske, da „prodaje prava“ pojedinačnim televizijama. Kada se protekle zime BK televizija našla na udaru kao deo Karićeve imperije, mirisalo je da neko želi da unosan posao prenosa utakmica sa Svetskog prvenstva preotme. BK televizija, prema rečima njene tadašnje direktorke Bojane Lekić, osigurala se kreditima kod banaka u EU-u i time obezbedila sredstva za realizaciju ovog projekta. Odlukama RRA ova kuća je faktički onemogućena da emituje program. Kao novi partner u poslu pojavila se Dajrekt medija (Direct Media), beogradska kompanija koja se bavi prodajom oglasnog prostora u medijima u Srbiji. Javnost je saznala da prava na prenose zapravo nema BKTV, već ovo preduzeće.
Prema podacima ove kompanije, svaka treća emitovana reklama na televizijama u Srbiji donese procenat Dajrekt mediji. U arhivi Agencije za registraciju privrednih subjekata piše da je većinski vlasnik Dajrekt medije Multikom grupa, čiji je vlasnik Dragan Đilas, šef Narodne kancelarije predsednika Srbije. Na internet prezentaciji Dajrekt medije stoji da je Ovejšn advertajzing osnivač ove kuće, a osnivač Ovejšn advertajzinga je Dragan Đilas, ali više nije vlasnik. Zanimljivo je da se Dajrekt medija, Multikom grupa i Ovejšn nalaze na istoj adresi u Beogradu – Proleterske solidarnosti 13b. Pokušaj „Vremena“ da od predstavnika Dajrekt medije sazna više detalja o pravima na prenose bio je neuspešan jer niko u kompaniji nije pozvan da o tome govori, kako nam je prenela službenica na recepciji.
Ako bismo pokušali da rekonstruišemo šta se tu zapravo događa, verovatno bismo mogli da zaključimo sledeće: Dajrekt medija (ili Multikom ili Ovejšn) kupuje prava na prenose od Infronta koje prosleđuje BKTV-u, koji obezbeđuje kredit kod Meridijan banke, koja je klijent Dajrekt medije. Kada BKTV izgubi „nacionalnu pokrivenost“, Dajrekt medija krene da nudi paket po etru i tu se „nacionalna televizija“ ukazala kao najbolji mogući partner. Dajrekt medija ustupa prava na prenose, a troškove pokriva od ustupljenog reklamnog prostora na Javnom servisu. O potencijalnom političkom kontekstu čitave priče, na drugom mestu.
Ovakvim raspletom događaja na dobitku su gotovo svi. FIFA će imati svoj program i u ovom delu sveta (pretpostavlja se da će ukupno tridesetak milijardi ljudi posmatrati putem prenosa utakmice SP-a. Infront je uspešno obavio posao, Dajrekt medija je obazbedila veće prisustvo na polju prodaje reklamnog prostora, a RTS i njegov v.d. direktora pokazali su da najznačajniji događaji moraju da budu na ovoj televiziji. Građani će imati priliku da prate svoj tim a da za to ne plate, dakle za džabe, prema onome što je Tijanić hteo da obelodani. Ostaje im samo da kupe što više piva i da otvore tekuće, devizne i ine račune ili podignu kredit u banci koja im je pomogla da gledaju prenose.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!