Iako je Akademik Smilja bila prehlađena, Akademik Kosta, po zadatku, na Palama, a Akademik Vasilije prehlađen krštav'o unuka, sve bilo akademski, a domaćin Radojica prezentov’o da Evropa nije dobila ime po Tunguziji, nego po mestu Evropa u Makedoniji, koje je postojalo u VI veku pre Hrista, u vreme dinastije Karanovića
Akademik Nedeljković
Po gradu su bili izlepljeni skromni plakati: Srpski narodni pokret Svetozar Miletić, nevladin i nestranački, zakazuje Osnivačku skupštinu Opštinskog odbora Valjevo, govore, Član Evropske Akademije, sve velika slova, Dr Dragan Nedeljković, Član Srpske Akademije, Dr Vasilije Krestić, Prof. Dr Smilja Avramov, Dopisni član, malo slovo, Srpske Akademije, velika ćirilična slova, Prof. Dr Kosta Čavoški… Vreme, mesto, slogan , moto, Otadžbinsko iznad partijskog.
Ajmo, svečana sala Valjevske banke, koja je u likvidaciji, na stepeništu uniformisan hor, u holu pristigli gosti, ispred ulaza u salu devojka, pa u narodnoj nošnji, sa pogača, i so na pogača, u sali još jedna, pa devojka, pa u narodnoj nošnji, pa sa istom ponudom, obilazi posetioce. Sala baš svečana, na dužnom zidu portreti značajnih Valjevaca, značajnih Srba, naspram njih usamljen Žikica Španac, stolice u beloj koži, svaka stolica ko fotelja, sve baš svečano, kanda je neki skup Srba u dijaspori, rasejanju i inostranstvu.
JESAMVASUGNjAVIO: Svi uđoše i smestiše se, jedan, kaže pesnik, imena Srba, poklanja svoje delo Članu Evropske Akademije, komada tri, Za nezaborav, za Vasilija, gospođu Smilju i Vas. Stariji gospodin sa crvenom ružom, obmotanom crvenom trakom, raspituje se, gospođa Smilja nije došla, a ružu spremio za nju, zbog odbrane srpstva u Hagu, ništa, ružu nosi kući. Bi himna, ustajanje. Za predsedavajućim stolom, zastrtim crvenom tkaninom, posluje g. Radojica Radošević, predsednik Inicijativnog odbora za Valjevo. Radojica uzbrdo začešljan, kravata, bedž Pokreta, ljubi, pali sveću, poziva sveštenika. Svi ustadoše i stadoše, Amin. Uze da se reče domaćin Radojica, izvadi bločić, olovku, Došli da se u Valjevu osnuje srpska organizacija, narodna organizacija, Srpski narodni pokret, koji postoji već tri godine, pozdravi g. Dragana Nedeljkovića, predsednika Pokreta, Člana Evropske Akademije, druge funkcionere, goste iz Beograda, Novog Sada, Mladenovca, Rume i drugih gradova, zamoli da radno predsedništvo zauzme mesto, pozva g. Nedeljkovića da se svima obrati svojim toplim rečima.
Radojica Radošević
Izađe g. Nedeljković, sede pred sveću, sve pozdravi, Braćo i sestre, živimo u doba velikih iskušenja, položaj Srbije je teži nego posle Kosovske bitke, nego posle velike seobe Srbalja, pa citira Šekspira, Kadjadninavale, nedolazekaousamljeneuhode, negonagrnuučetama, pa se pozva na Voltera, reče šta je elita, reče da elite nema, citira još jednog filozofa, pomenu čarobnicu Kirku, ode u istoriju, pređe Kosovo, Balkanski rat, reče šta je jedna mlada Srpkinja pisala Tolstoju, šta je rek’o Betoven, stiže do toga da Srbi nisu dovoljno religiozni, mrze se, ogovaraju, za razliku od Hrvata koji imaju načelo, Hrvat je Hrvatu mio ma koje ideologije bio. Pa nastavi, sadržajno, edukativno, akademski, renesansno, dođe do Platona, Lenjina, izmišljenih nacija koje se i ovde izmišljaju, najsrpskije srpske zemlje postaju antisrpske, nema srpskije zemlje od Crne Gore, od Zete, himna Onamonamo to dokazuje, tu odrecitova, Onamopokojdobićuduši, kadSrbinvišenebuderob.
Pa Član Evropske Akademije nastavi, i to još, o himni, negativnom uticaju lošeg školstva, Njegošu, autonomijama koje nemaju smisla u sopstvenoj državi, autonomaštvu koje se pretvorilo u antisrpstvo, Srbima u 120 zemalja sveta, socijalizmu, Majakovskom, slabom imunitetu Srba, koji je bez nacionalne dimenzije, seobama krvi, koje su najkobnije seobe, tome da su se Srbi pretvorili u druge narode, polovina Hrvata su Srbi, jedan deo Šiptara, pa i Mađara, sve je to posledica stava da nema Srba van pravoslavlja, a postoje Srbi katolici, Srbi muslimani, Srbi Mojsijeve vere, tu su i ateisti, a i ateisti mogu biti dobri Srbi…
Pesnik
Posle još tema, još citata, još zaključaka, Akademik upita, Jesam vas ugnjavio, da prestanem, ali bi aplauz, nastavi, despot Stefan, sestra Olivera, Bajazit, bitka kod Angore, zaključak da se i u vazalstvu može nešto uraditi za svoj rod, pouka za ove danas, eto, molio predsednike Republike, i onog u Hagu i Ćosića, govorio da je medijski rat važan, ništa, pa se akademski privede kraju, treba menjati mentalitet, izgrađivati duhovnost i veru, niko nam ništa neće moći kad nam je duša puna čaša, kad prihvatimo hrvatsko geslo, Srbin je Srbinu mio, ma koje ideologije bio…
DVAMILIONAJEDžORDž: Akademik se vrati na mesto, a njegovo mesto zauze domaćin Radojica, uze da se izvini ispred najavljenih govornika koji nisu došli, gospođa Smilja Avramov, prehlađena, Kosta Čavoški, po zadatku, na Palama, Vasilije Krestić krštava unuka, i on prehlađen. Pa domaćin nastavi, posebno pozdravi prisutnog predsednika opštine NS Jovana Tomića, načelnika okruga DSS Stevanovića, predstavnike stranačkih organizacija koje su u sali, od kojih behu prisutni radikali i socijalisti. Pa domaćin reče da će da kaže malu dopunu posle Akademika, stavi preda se blo’čić i olovku, pa skoro akademski reče o bici kod Angore, i još reče, Srpski narodni pokret postoji zbog srpskog stanja tragičnog, nikad nismo bili ugroženiji kao nacija nego što smo danas, demoni sa istoka, džihadovski islam, sa zapada katolicizam, deluju prema Srbima, šikanira se srpstvo a ispada da su Srbi krivi, mi hoćemo da se spasi Vojvodina, zato smo zauzeli ofanzivni srpski odbrambeni stav.
Gotovo, jok, spremio se Radojica, Mi smo Evropa pre Evrope, u V i VI veku pre Hrista postojalo je mesto Evropa u povardarskoj Makedoniji, u vreme dinastije Karanović, pa od čega je došla Evropa, od Tunguzije ili od toga naziva, ako i budemo ušli u Evropu, kako traži neka tamo Zapadna alijansa, nećemo ući pužeći, nego uspravno. Bi još, sad programski, Mi moramo dozvoliti Srbe koji nisu pravoslavne vere, nije važno koje je vere bio ako je za našu stvar. Ima Jugoslovena, to su Srbi, dva miliona je Džordž, ili tamo neko drugo ime, a on je Srbin, zašto on ne može da bude član, iz dijaspore da finansira, ima čovek u Osečini koji zna čoveka koji je nudio milion dolara, da uloži, ali ima strah od nestabilnosti, takvih je mali milion, mali milion uštedio po milion i hoće da uloži ovde. Pa domaćin složi i poruku, Voleo bi da ovaj Pokret shvatite kao svoj, narodni, otadžbinski, svestranački, mora Srbin da se poštuje, Srbin je mio ma koje ideologije bio. Mi imamo pet akademika, SPS im’o Mihaila Markovića, sad je kod radikala, a kod nas pet akademika u jedan pokret, kod nas je misaona snaga, duhovna snaga, hoćemo da se Srbi slože i umnože… Ja u porodici imam tri inovernika, ali sa njima nisam negativno, tako je kod nas, svaki je dobro doš’o. Eto, Bošnjaci, izmišljeno, Makedonci, izmišljeno, Makedonci su Srbi, Srbi su pre Hrista…
OVOJESRBIJAZEMljA: Završi, jok, načisto drži banku, ima stav, najavi divnog pesnika, dobio više zlatnih nagrada, izvol’te, ajde. Izađe pesnik, stade pred predsedavajući astal, Radojica mu straga drži mikrofon, sve sa stalkom, ne treba, treba, evo jedne nagrađene i rodoljubive pesme, samo četiri stiha, ali zlatna nagrada, Izumiresrpskokoleno/ čujtezvonizadnjezvono/ kakodecudapravimo/ kadSrbinaboliono. Posle, Ajde još jednu divnu pesmu, bi još jedna divna pesma. Pa Radojica najavi sekretara Pokreta Zorana Kostića, koji se reče ispred Srba iz Stare Hercegovine, tamo se vodi otvorena bitka za opstanak nacije jer je napadnut srpski jezik, pa bi još jedan pesnik, najplodniji, objavio 19 zbirki, drag gost Karađorđevića, često na dvoru, pesnik stade za govornicu, pa kad reče, OvojeSrbijazemlja/ zemljapredakamojih…
Reč dobi dr Miloš Laban, funkcioner Pokreta, koji se reče o smislu SNP-a, teoriji zavere, svojim dilemama, Možda su u pravu oni koji kažu da je ovo drugi kosovski boj, tek sad sam shvatio šta je kosovski mit, Nagranićeiznićicvećezanekonovopokolenje, to je poruka. Kad završi, eto ti Radojice, setio se, Srpska civilizacija 2000 godina stre ere postoji, imala je svoje staro pismo srbicu, važno je da imamo svoje pismo 4000 godina. Reč dobi predsednik IO Pokreta Đorđe Srbulović, vreme odmaklo, reče kratko će, nekoliko minuta, u nekoliko minuta od pola sata reče o mestu i ulozi Pokreta, Mi pojam srpske države doživljavamo znatno šire, i u tu državu ubrajamo i Crnu Goru, Republiku Srpsku, Srpske Krajine i severnu Makedoniju. Radojica je otvorenih usta pratio, takoreći upijao reči predsednika, koji reče i da se Pokret i politički aktivirao, izašao na pokrajinske izbore u Vojvodini, Pokret se nije pretvorio u partiju, samo je svojim aktivnostima dodao još jednu, političku borbu, i ubuduće će izlaziti na svake izbore. Šta onda bi, pa Radojica, Pokret je otvoren za sve koji žele da mu pristupe, bilo koje da su ideologije, za sve koji su svesni da je Srbija ugrožena i sa spolja i iznutra, i dodade, pa domaćinski, Gosti neka uđu u prostoriju sa mala vrata, na zakusku, ostali na ona velika vrata, ima i tamo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!