

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Dok ministarka Mihajlović govori da rudnika na Kosmaju i Avali neće biti i da priče o geološkim istraživanjima nemaju nikakvog osnova, Ziđin praktično potvrđuje da jeste istraživao, ali da obustavlja kopanje
Prvo je u utorak ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila da na Kosmaju i Avali neće biti nikakvog rudnika, da ništa neće biti urađeno na štetu građana i da vesti koje su se o tome pojavile u javnosti „nemaju veze sa istinom“.
Nekoliko sati kasnije kineska kompanija Ziđin je saopštila da „odustaje od daljih geoloških istraživanja na Kosmaju“, da bi se na kraju iz saopštenja ministarstva ministarke Mihajlović saznalo da bez obzira na njena uveravanja, bojazan građana ipak nije neosnovana.
Da se u selu Rožanci, u istočnom delu Barajeva, nešto kopa, obnarodovala je pre izvesnog vremena Eko inicijativa Barajevo, a dokument koji se pojavio na društvenim mrežama je to potvrdio.
Dokument ukazuje na namere rudarske kompanije Ziđin da obavlja istraživanja u Barajevu, Sopotu i na Vožbovcu, odnosno na planinama Avala i Kosmaj. To područje je od vremena starih Rimljana poznato kao izvorište olova, cinka, bakra i zlata.
Ministarka Mihajlović kaže da su geološka istraživanja o kojima pričaju meštani i ekolozi odobrena 2012. godine, te da su „irelevantna“, jer da nikakvih istraživanja neće biti, a i, navodno, da ne postoji investitor koji može da dobije urbanističke uslove na ovom prostoru. „Neistina je da će građani imati problem zbog istražnih bušotina, kao što je nemoguće da dođe do eksploatacije bez odbranjenog elaborata“, dodala je.
Međutim, saopštenje njenog Ministarstva ukazuje na to da je Ziđinu već odobreno istraživanje. Ministarstvo, naime, potvrđuje da je donelo rešenje kojim „prestaju da važe ranije data istražna prava“ Ziđina, „za geološka istraživanja više mineralnih sirovina“.
Drugi dokaz je samo saopštenje Ziđina o „odustajanju“ od daljih geoloških istraživanja. Kao razlog za ovakvu odluku navedena je analiza o isplativoisti i zaštiti životne sredine i nemogućnost da se dobiju sve potrebne dzvole.
Jedan od članova Ekološkog ustanka Đorđe Miketić kaže za „Vreme“ da je Ziđin već duže vreme sprovodio istraživanja na rejonu Kosmaja. Dodaje da je ovo samo jedan od 200 lokaliteta širom Srbije gde se vrše istraživanja i “priprema teren za 70 novih rudnika”.
Miketić objašnjava da Ekološki ustanak i ostatak zeleno-leve koalicije Moramo radi na pravljenu “katastra trovačica”, mape koja će sve ove lokalitete predstaviti na jednom mestu, a koja će uskoro biti dostupna javnosti. Kaže da će otvaranje novih rudnika zavisiti od “našeg otpora”.
Ziđin, inače, već poseduje nekoliko dozvola za vršenje istraživanja na više lokaliteta u Srbiji, ali i duplira već postojeće kapacitete rudnika kao što je onaj u Boru. Istražna prava na području Kosmaja i Avale dodeljena su 2012. godine firmi Balkan eksplorejšn end majning doo, produžavana su do 2020, da bi na kraju zbog promene vlasničke strukture prvobitnog nosioca pripala kineskoj kompaniji Ziđin.
Tačno je da dozvole za istraživanje ne znače da će kompanija dobiti dozvole za kopanje, ali zbog agonije sa Rio Tintom koja se i nakon „stavlja tačke“ nastavlja, nije čudo da se na pomen novog rudnika pojavila bojazan od nove ekološke katastrofe.
Potencijalno otvaranje rudnika izbrisalo bi Guberevac, Lisovič, Rožance, Arnajevo, Gaj, Ravni Gaj, Karaulu, Srednji Kraj, Stražariju, Glumčevo brdo, Nenadovac, Staru Lipovicu, Parcane i Babe.
F.M./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare iintervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve