
Saopštenje
„Vreme“ kasni sa razlogom
Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata
Foto: Miloš Milivojević/Tanjug
Dok ministarka Mihajlović govori da rudnika na Kosmaju i Avali neće biti i da priče o geološkim istraživanjima nemaju nikakvog osnova, Ziđin praktično potvrđuje da jeste istraživao, ali da obustavlja kopanje
Prvo je u utorak ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila da na Kosmaju i Avali neće biti nikakvog rudnika, da ništa neće biti urađeno na štetu građana i da vesti koje su se o tome pojavile u javnosti „nemaju veze sa istinom“.
Nekoliko sati kasnije kineska kompanija Ziđin je saopštila da „odustaje od daljih geoloških istraživanja na Kosmaju“, da bi se na kraju iz saopštenja ministarstva ministarke Mihajlović saznalo da bez obzira na njena uveravanja, bojazan građana ipak nije neosnovana.
Da se u selu Rožanci, u istočnom delu Barajeva, nešto kopa, obnarodovala je pre izvesnog vremena Eko inicijativa Barajevo, a dokument koji se pojavio na društvenim mrežama je to potvrdio.
Dokument ukazuje na namere rudarske kompanije Ziđin da obavlja istraživanja u Barajevu, Sopotu i na Vožbovcu, odnosno na planinama Avala i Kosmaj. To područje je od vremena starih Rimljana poznato kao izvorište olova, cinka, bakra i zlata.
Ministarka Mihajlović kaže da su geološka istraživanja o kojima pričaju meštani i ekolozi odobrena 2012. godine, te da su „irelevantna“, jer da nikakvih istraživanja neće biti, a i, navodno, da ne postoji investitor koji može da dobije urbanističke uslove na ovom prostoru. „Neistina je da će građani imati problem zbog istražnih bušotina, kao što je nemoguće da dođe do eksploatacije bez odbranjenog elaborata“, dodala je.
Međutim, saopštenje njenog Ministarstva ukazuje na to da je Ziđinu već odobreno istraživanje. Ministarstvo, naime, potvrđuje da je donelo rešenje kojim „prestaju da važe ranije data istražna prava“ Ziđina, „za geološka istraživanja više mineralnih sirovina“.
Drugi dokaz je samo saopštenje Ziđina o „odustajanju“ od daljih geoloških istraživanja. Kao razlog za ovakvu odluku navedena je analiza o isplativoisti i zaštiti životne sredine i nemogućnost da se dobiju sve potrebne dzvole.
Jedan od članova Ekološkog ustanka Đorđe Miketić kaže za „Vreme“ da je Ziđin već duže vreme sprovodio istraživanja na rejonu Kosmaja. Dodaje da je ovo samo jedan od 200 lokaliteta širom Srbije gde se vrše istraživanja i “priprema teren za 70 novih rudnika”.
Miketić objašnjava da Ekološki ustanak i ostatak zeleno-leve koalicije Moramo radi na pravljenu “katastra trovačica”, mape koja će sve ove lokalitete predstaviti na jednom mestu, a koja će uskoro biti dostupna javnosti. Kaže da će otvaranje novih rudnika zavisiti od “našeg otpora”.
Ziđin, inače, već poseduje nekoliko dozvola za vršenje istraživanja na više lokaliteta u Srbiji, ali i duplira već postojeće kapacitete rudnika kao što je onaj u Boru. Istražna prava na području Kosmaja i Avale dodeljena su 2012. godine firmi Balkan eksplorejšn end majning doo, produžavana su do 2020, da bi na kraju zbog promene vlasničke strukture prvobitnog nosioca pripala kineskoj kompaniji Ziđin.
Tačno je da dozvole za istraživanje ne znače da će kompanija dobiti dozvole za kopanje, ali zbog agonije sa Rio Tintom koja se i nakon „stavlja tačke“ nastavlja, nije čudo da se na pomen novog rudnika pojavila bojazan od nove ekološke katastrofe.
Potencijalno otvaranje rudnika izbrisalo bi Guberevac, Lisovič, Rožance, Arnajevo, Gaj, Ravni Gaj, Karaulu, Srednji Kraj, Stražariju, Glumčevo brdo, Nenadovac, Staru Lipovicu, Parcane i Babe.
F.M./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare iintervjue na www.vreme.com

Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata

Stigao je novogodišnji dvobroj „Vremena“ gde je mnoštvo velikih članaka i intervjua, svašta za čitanje i uživanje. Osvrnuli smo se i na političku godinu na izmaku i najavili iduću

Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše


Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve