
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Foto: Miloš Milivojević/TanjugDok ministarka Mihajlović govori da rudnika na Kosmaju i Avali neće biti i da priče o geološkim istraživanjima nemaju nikakvog osnova, Ziđin praktično potvrđuje da jeste istraživao, ali da obustavlja kopanje
Prvo je u utorak ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila da na Kosmaju i Avali neće biti nikakvog rudnika, da ništa neće biti urađeno na štetu građana i da vesti koje su se o tome pojavile u javnosti „nemaju veze sa istinom“.
Nekoliko sati kasnije kineska kompanija Ziđin je saopštila da „odustaje od daljih geoloških istraživanja na Kosmaju“, da bi se na kraju iz saopštenja ministarstva ministarke Mihajlović saznalo da bez obzira na njena uveravanja, bojazan građana ipak nije neosnovana.
Da se u selu Rožanci, u istočnom delu Barajeva, nešto kopa, obnarodovala je pre izvesnog vremena Eko inicijativa Barajevo, a dokument koji se pojavio na društvenim mrežama je to potvrdio.
Dokument ukazuje na namere rudarske kompanije Ziđin da obavlja istraživanja u Barajevu, Sopotu i na Vožbovcu, odnosno na planinama Avala i Kosmaj. To područje je od vremena starih Rimljana poznato kao izvorište olova, cinka, bakra i zlata.
Ministarka Mihajlović kaže da su geološka istraživanja o kojima pričaju meštani i ekolozi odobrena 2012. godine, te da su „irelevantna“, jer da nikakvih istraživanja neće biti, a i, navodno, da ne postoji investitor koji može da dobije urbanističke uslove na ovom prostoru. „Neistina je da će građani imati problem zbog istražnih bušotina, kao što je nemoguće da dođe do eksploatacije bez odbranjenog elaborata“, dodala je.
Međutim, saopštenje njenog Ministarstva ukazuje na to da je Ziđinu već odobreno istraživanje. Ministarstvo, naime, potvrđuje da je donelo rešenje kojim „prestaju da važe ranije data istražna prava“ Ziđina, „za geološka istraživanja više mineralnih sirovina“.
Drugi dokaz je samo saopštenje Ziđina o „odustajanju“ od daljih geoloških istraživanja. Kao razlog za ovakvu odluku navedena je analiza o isplativoisti i zaštiti životne sredine i nemogućnost da se dobiju sve potrebne dzvole.
Jedan od članova Ekološkog ustanka Đorđe Miketić kaže za „Vreme“ da je Ziđin već duže vreme sprovodio istraživanja na rejonu Kosmaja. Dodaje da je ovo samo jedan od 200 lokaliteta širom Srbije gde se vrše istraživanja i “priprema teren za 70 novih rudnika”.
Miketić objašnjava da Ekološki ustanak i ostatak zeleno-leve koalicije Moramo radi na pravljenu “katastra trovačica”, mape koja će sve ove lokalitete predstaviti na jednom mestu, a koja će uskoro biti dostupna javnosti. Kaže da će otvaranje novih rudnika zavisiti od “našeg otpora”.
Ziđin, inače, već poseduje nekoliko dozvola za vršenje istraživanja na više lokaliteta u Srbiji, ali i duplira već postojeće kapacitete rudnika kao što je onaj u Boru. Istražna prava na području Kosmaja i Avale dodeljena su 2012. godine firmi Balkan eksplorejšn end majning doo, produžavana su do 2020, da bi na kraju zbog promene vlasničke strukture prvobitnog nosioca pripala kineskoj kompaniji Ziđin.
Tačno je da dozvole za istraživanje ne znače da će kompanija dobiti dozvole za kopanje, ali zbog agonije sa Rio Tintom koja se i nakon „stavlja tačke“ nastavlja, nije čudo da se na pomen novog rudnika pojavila bojazan od nove ekološke katastrofe.
Potencijalno otvaranje rudnika izbrisalo bi Guberevac, Lisovič, Rožance, Arnajevo, Gaj, Ravni Gaj, Karaulu, Srednji Kraj, Stražariju, Glumčevo brdo, Nenadovac, Staru Lipovicu, Parcane i Babe.
F.M./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare iintervjue na www.vreme.com

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve