Koji su razlozi za odugovlačenje radova i debelo probijanje rokova prilikom rekonstrukcija beogradskih ulica i trgova? Kakav je kvalitet tih radova? Kome odgovara neprestana rekonstrukcija jedne te iste ulice?
Spisak ulica u kojima se izvode radovi, recimo na dan 13. 8. 2024, dugačak je 51 stranu. Tu je ulica Antifašističke borbe, pa Bulevar Mihajla Pupina, Bulevar revolucije, Gundulićeva u Zemunu, Zahumska na Zvezdari, Kosovska, koja je onomad završena pa sada ponovo iskopana…
foto: f. švarmKOPANJU NIKAD KRAJA: Kosovska ulica, Beograd
Sudbina Kosovske čest je slučaj sa beogradskim ulicama, gde su ponovne rekonstrukcije takoreći svakodnevica. Setimo se premeštanja kocki na Trgu republike, koje su bile rekonstruisane nekoliko puta za ovih pet godina od kada su postavljene. A već prvih dana, nakon završetka radova te 2019, građani su ukazivali na otežan saobraćaj i njihove neravnine, što opet govori o kvalitetu radova. U pomenutoj Kosovskoj rekonstrukcija vodovodne mreže počela je u julu 2023. Tada je najavljeno, što piše i na sajtu Beogradskog vodovoda i kanalizacije, da će radovi biti završeni za 90 dana. Sedam meseci kasnije: rok je, naravno, probijen, a Kosovska ponovo iskopana na raskrsnici sa Kondinom.
Koji su razlozi za odugovlačenje radova prilikom rekonstrukcija?
Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović kaže za “Vreme” da postoje tri uzroka i da je prvi taj što se na unapred nameštenim tenderima biraju izvođači koji nisu najbolji, ali imaju vezu sa vlastima. “Drugi razlog je taj što se aneksima ugovora često menja cena naviše, tako da izvođačima odgovara da radovi traju što duže, da bi naplatili što više radnih dana i novih situacija. Naravno, tu su i određeni gradski funkcioneri direktni saučesnici u izvlačenju novca iz budžeta”, objašnjava Jovanović.
Dalje navodi kako se često dešava da investitor, Direkcija ili Sekretarijat za investicije, nema dobar projekat i koordinaciju posla, pa dolazi do havarija.
Mere koje bi trebalo preduzeti, navodi Jovanović, jesu pojačana interna i spoljna revizija kako bi se ovakve prakse otkrile, kao i “postojanje crne liste izvođača koji su kasnili ili preplaćivali radove”.
LETE, LETE MILIONI
Jovanović smatra da je najsvežiji primer rekonstrukcija Trga Nikole Pašića koju radi GP Invest gradnja, a gde su radovi nedavno “poskupeli”. Vrednost ugovora za izvođenje radova na rekonstrukciji Trga Nikole Pašića povećana je za oko 30 miliona dinara (256.000 evra), vidi se na Portalu javnih nabavki. Ugovorena vrednost radova je prvobitno bila oko 701 milion dinara (sa PDV-om), a sada iznosi tačno 731.226.837 dinara (sa PDV-om), piše “Nova ekonomija”. Razlog za ove izmene su “utvrđeni viškovi i manjkovi radova”, navodi se u obaveštenju o izmeni ugovora.
Radovi na rekonstrukciji Trga počeli su krajem februara i trebalo bi da budu završeni u roku od 210 kalendarskih dana, što je do kraja oktobra ove godine.
PUT DUGAČAK NEKOLIKO GODINA
Rekonstrukcija ulica Kraljice Marije, 27. marta, Džordža Vašingtona i Cara Dušana počela je 15. juna 2019, a gradske vlasti su tada obećavale da će svi radovi biti gotovi za 200 dana, odnosno da će stanovnici tog dela Beograda već 20. decembra iste godine šetati potpuno popločanim trotoarima i voziti obnovljenim kolovozom.
Kako se to nije desilo u predviđenom roku, građani su u junu 2021. godine gomilu peska, koja je stajala na raskrsnici Dušanove sa Knićaninovom ulicom, pretvorili u plažu sa tropskim barom koju su tada nazvali “737”, po broju dana otkad su počeli radovi na rekonstrukciji četiri bulevara u centru Beograda.
Bivši gradonačelnik Beograda i predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas za “Vreme” navodi primer rekonstrukcije Bulevara kralja Aleksandra koji su, kako navodi, završili za šest meseci u vreme kada je on bio gradonačelnik: “Radilo se i noću, i kopano je nekoliko metara u dubinu da bi se zamenile sve instalacije” .
“Rekonstrukciju četiri velike ulice – od Dušanove do Ruzveltove sadašnja vlast radila je dve godine i to bez zamene infrastrukture. Cena je po kvadratnom metru bila nekoliko puta veća”, ističe Đilas.
Dalje navodi da su projektima ranije upravljali građevinski inženjeri iz Agencije za investicije, u kojoj je radilo njih trideset, a ne političari.
“Razlozi za kašnjenja su neznanje, loša organizacija i korupcija. Troškovi za izvođače su veći kad su rokovi kraći jer moraju da, osim stalno zaposlenih, angažuju i dodatne radnike koje dodatno plaćaju što smanjuje zaradu, kako njima, tako i onima sa kojima su ‘u dilu’. Zato su rokovi jako dugi i stalno se probijaju kako bi zarada bila što veća”, zaključuje Đilas.
GRAĐANI VS KORUPCIJA
U Beogradu postoje dva preduzeća za puteve i to je, navodi Jovanović, ogroman problem, jer “Beograd put nešto i radi, a Putevi Beograd su samo investitor, odnosni skretničar koji za naše pare upošljava privatne firme. Čemu onda Beograd put?”
Dodaje da sve ovo jako loše utiče na građane. “Em se odliva previše para iz budžeta, em rekonstrukcije traju beskonačno. To onda dalje utiče i na gužve, nervozu, gubljenje vremena – jedinu korist imaju oni koji učestvuju u korupciji”, zaključuje Jovanović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Populističke mere, koliko god se Vučić upinjao, nemaju šanse. I to što sada deluje da je on u ofanzivi i da se konsolidovao, daleko je od istine. Kako može da bude konsolidovan čovek koji jednom rukom nudi kuću za sto evra, a drugom pokazuje policiji znak da bez milosti nasrće na građane
“Nakon petooktobarskih promena napravili smo brojne propuste. To se ne sme ponoviti. Moraju se pokrenuti postupci, utvrditi odgovornost i sankcionisati svi oni koji su činjenjem ili nečinjenjem doveli do sadašnje situacije. Za nečinjenje moraće odgovarati svi oni koji su pasivno posmatrali, a nisu smeli, pokušaj jednog čoveka da protivustavnim sredstvima uzurpira celokupnu vlast”
Posledice po društvo već su tu – institucije su paralisane, pravde nema, a mnogi ne vide ni privid svetlije budućnosti u ovakvom sistemu. Ipak, paradoksalno, ova represija rađa i novi talas solidarnosti i otpora. Uprkos hapšenjima, pokret protesta se ne gasi, već prilagođava: studenti mesecima istrajavaju u kreativnim oblicima otpora, od blokade fakulteta i ulica do performansa koji osvajaju podršku javnosti. Solidarnost među različitim društvenim grupama – učenicima, roditeljima, nastavnicima, advokatima – sve je jača, jer mnogi u hapšenjima prepoznaju nepravdu koja već kuca i na njihova vrata
Ko peva zlo ne misli! Srbija je u skladu sa svojom neutralnom politikom, odlučila da učestvuje na ovogodišnjem izdanju festivala Intervizija u Moskvi, koji je oživljen kao alternativa Evrosongu, na kojem je Rusiji zabranjeno učešće. Ovaj festival šezdesetih godina okupljao je izvođače sa “one” strane Gvozdene zavese, osamdesetih se samougasio, da bi danas postao muzički BRIKS, odnosno pokušaj da se u svemu pronađe alternativa “kolektivnom Zapadu”, kako se to govori na našim ТВ kanalima.
“Zašto mi, građani ove neproglašene diktature, pristajemo da mesecima sedimo u kolonama automobila zaobilazeći Ćacilend, koji nam se ruga u lice svojim besmislom i primitivizmom? Zašto živimo, drugujemo, razgovaramo sa bilo kojim pripadnikom policije i specijalnih jedinica koji nemilosrdno tuče studente i građane? Zašto ne koristimo beskrajne mogućnosti građanske neposlušnosti koje su nam na raspolaganju”
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Kao što je poznato, država nije iskoristila pravo preče kupovine, a po svemu sudeći ni Beograd na vodi neće iskoristiti priliku da Staru šećeranu uključi u svoje naselje. Naime, na mapi koja je objavljena uz odluku Vlade od aprila ove godine, parcela na kojoj se nalazi Stara šećerana ušla je u Prostorni plan Beograda na vodi. Nakon završetka kupovine i zvaničnog prelaska kompleksa u ruke Vlade Stanišića i Željka Drčelića, te parcele u Prostornom planu više nema
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!