Koji su razlozi za odugovlačenje radova i debelo probijanje rokova prilikom rekonstrukcija beogradskih ulica i trgova? Kakav je kvalitet tih radova? Kome odgovara neprestana rekonstrukcija jedne te iste ulice?
Spisak ulica u kojima se izvode radovi, recimo na dan 13. 8. 2024, dugačak je 51 stranu. Tu je ulica Antifašističke borbe, pa Bulevar Mihajla Pupina, Bulevar revolucije, Gundulićeva u Zemunu, Zahumska na Zvezdari, Kosovska, koja je onomad završena pa sada ponovo iskopana…
foto: f. švarmKOPANJU NIKAD KRAJA: Kosovska ulica, Beograd
Sudbina Kosovske čest je slučaj sa beogradskim ulicama, gde su ponovne rekonstrukcije takoreći svakodnevica. Setimo se premeštanja kocki na Trgu republike, koje su bile rekonstruisane nekoliko puta za ovih pet godina od kada su postavljene. A već prvih dana, nakon završetka radova te 2019, građani su ukazivali na otežan saobraćaj i njihove neravnine, što opet govori o kvalitetu radova. U pomenutoj Kosovskoj rekonstrukcija vodovodne mreže počela je u julu 2023. Tada je najavljeno, što piše i na sajtu Beogradskog vodovoda i kanalizacije, da će radovi biti završeni za 90 dana. Sedam meseci kasnije: rok je, naravno, probijen, a Kosovska ponovo iskopana na raskrsnici sa Kondinom.
Koji su razlozi za odugovlačenje radova prilikom rekonstrukcija?
Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović kaže za “Vreme” da postoje tri uzroka i da je prvi taj što se na unapred nameštenim tenderima biraju izvođači koji nisu najbolji, ali imaju vezu sa vlastima. “Drugi razlog je taj što se aneksima ugovora često menja cena naviše, tako da izvođačima odgovara da radovi traju što duže, da bi naplatili što više radnih dana i novih situacija. Naravno, tu su i određeni gradski funkcioneri direktni saučesnici u izvlačenju novca iz budžeta”, objašnjava Jovanović.
Dalje navodi kako se često dešava da investitor, Direkcija ili Sekretarijat za investicije, nema dobar projekat i koordinaciju posla, pa dolazi do havarija.
Mere koje bi trebalo preduzeti, navodi Jovanović, jesu pojačana interna i spoljna revizija kako bi se ovakve prakse otkrile, kao i “postojanje crne liste izvođača koji su kasnili ili preplaćivali radove”.
LETE, LETE MILIONI
Jovanović smatra da je najsvežiji primer rekonstrukcija Trga Nikole Pašića koju radi GP Invest gradnja, a gde su radovi nedavno “poskupeli”. Vrednost ugovora za izvođenje radova na rekonstrukciji Trga Nikole Pašića povećana je za oko 30 miliona dinara (256.000 evra), vidi se na Portalu javnih nabavki. Ugovorena vrednost radova je prvobitno bila oko 701 milion dinara (sa PDV-om), a sada iznosi tačno 731.226.837 dinara (sa PDV-om), piše “Nova ekonomija”. Razlog za ove izmene su “utvrđeni viškovi i manjkovi radova”, navodi se u obaveštenju o izmeni ugovora.
Radovi na rekonstrukciji Trga počeli su krajem februara i trebalo bi da budu završeni u roku od 210 kalendarskih dana, što je do kraja oktobra ove godine.
PUT DUGAČAK NEKOLIKO GODINA
Rekonstrukcija ulica Kraljice Marije, 27. marta, Džordža Vašingtona i Cara Dušana počela je 15. juna 2019, a gradske vlasti su tada obećavale da će svi radovi biti gotovi za 200 dana, odnosno da će stanovnici tog dela Beograda već 20. decembra iste godine šetati potpuno popločanim trotoarima i voziti obnovljenim kolovozom.
Kako se to nije desilo u predviđenom roku, građani su u junu 2021. godine gomilu peska, koja je stajala na raskrsnici Dušanove sa Knićaninovom ulicom, pretvorili u plažu sa tropskim barom koju su tada nazvali “737”, po broju dana otkad su počeli radovi na rekonstrukciji četiri bulevara u centru Beograda.
Bivši gradonačelnik Beograda i predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas za “Vreme” navodi primer rekonstrukcije Bulevara kralja Aleksandra koji su, kako navodi, završili za šest meseci u vreme kada je on bio gradonačelnik: “Radilo se i noću, i kopano je nekoliko metara u dubinu da bi se zamenile sve instalacije” .
“Rekonstrukciju četiri velike ulice – od Dušanove do Ruzveltove sadašnja vlast radila je dve godine i to bez zamene infrastrukture. Cena je po kvadratnom metru bila nekoliko puta veća”, ističe Đilas.
Dalje navodi da su projektima ranije upravljali građevinski inženjeri iz Agencije za investicije, u kojoj je radilo njih trideset, a ne političari.
“Razlozi za kašnjenja su neznanje, loša organizacija i korupcija. Troškovi za izvođače su veći kad su rokovi kraći jer moraju da, osim stalno zaposlenih, angažuju i dodatne radnike koje dodatno plaćaju što smanjuje zaradu, kako njima, tako i onima sa kojima su ‘u dilu’. Zato su rokovi jako dugi i stalno se probijaju kako bi zarada bila što veća”, zaključuje Đilas.
GRAĐANI VS KORUPCIJA
U Beogradu postoje dva preduzeća za puteve i to je, navodi Jovanović, ogroman problem, jer “Beograd put nešto i radi, a Putevi Beograd su samo investitor, odnosni skretničar koji za naše pare upošljava privatne firme. Čemu onda Beograd put?”
Dodaje da sve ovo jako loše utiče na građane. “Em se odliva previše para iz budžeta, em rekonstrukcije traju beskonačno. To onda dalje utiče i na gužve, nervozu, gubljenje vremena – jedinu korist imaju oni koji učestvuju u korupciji”, zaključuje Jovanović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Represija po pravilu pojačava reakciju kolektiva, u našem slučaju, pobunjenih građana. No, ne znamo koliko se ljudi u poslednjih godinu i po dana umorilo i povuklo, koliko pregorelo u žaru borbe, ali ni koliko novih se priključilo. Neki su, poput autoprevoznika Milomira Jaćimovića, izdržali sve. Kako se sve to izdržava psihologija daje odgovor: iz traumatičnih iskustava neku ljudi izađu jači, pogotovo kad strahote preživljavaju u političkom kontekstu
Represija i dirigovana anarhija (II): Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu
Činjenica je da postoje dva različita zapisnika i dva različita rezultata. Tu je i upad privatnog obezbeđenja u Medicinski fakultet i intervencija policije. Zato se postavlja pitanje da li su sledeći na udaru režima izbori za đačke parlamente srednjih, pa i osnovnih škola
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem
Režim je pozvao građane da iskažu bunt zbog “policijske torture”. Usput i da policija hitno obustavi “blokadersko nasilje”, odnosno da hapsi, bije, ako treba i ubije (da parafraziramo ministra informisanja) svakoga ko digne glas protiv režima. Ukratko – uz nešto naprednjačkih aktivista, protestvovali su Miloš Vučević, Maja Gojković, Žarko Mićin i niko drugi
Istorija srpskog višestranačkog sistema daje vrlo jasne smernice kako se igrač na političkoj sceni mora postaviti da bi bio delotvoran: bio levičar ili liberal, on ne sme da zanemari desne sentimente, koji su 36 godina ako ne dominantni, a ono makar jednako živi kao i oni drugi
Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Kao što je poznato, država nije iskoristila pravo preče kupovine, a po svemu sudeći ni Beograd na vodi neće iskoristiti priliku da Staru šećeranu uključi u svoje naselje. Naime, na mapi koja je objavljena uz odluku Vlade od aprila ove godine, parcela na kojoj se nalazi Stara šećerana ušla je u Prostorni plan Beograda na vodi. Nakon završetka kupovine i zvaničnog prelaska kompleksa u ruke Vlade Stanišića i Željka Drčelića, te parcele u Prostornom planu više nema
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!