Uz obalu Skadarskog jezera, redovi vinove loze protežu se u nedogled. Odavde vina "vranac" i "krstač", proizvedena od istoimenih autohtonih crnogorskih sorti grožđa, putuju širom sveta, koji ih prepoznaje po kvalitetu
Posetioci Sajma turizma i Sajma vina (24–28. februara u Beogradu) imali su priliku da se upoznaju sa novim proizvodima kompanije „13. jul Plantaže“ iz Podgorice, ali pre svega sa turističkom ponudom nazvanom „Vinski put“.
Na samo tridesetak kilometara od Jadranskog mora, uz obalu Skadarskog jezera, redovi vinove loze protežu se u nedogled. Odavde vina „vranac“ i“krstač“, proizvedena od istoimenih autohtonih crnogorskih sorti grožđa, putuju širom sveta, koji ih prepoznaje po kvalitetu.
Tokom „Vinskog puta“ posetioci obilaze vinograd na Ćemovskom polju, po mnogima najlepši, ali svakako najveći evropski vinograd u jednom kompleksu (2350 hektara, 11 miliona čokota), oivičen čudesnim kanjonom rečice Cijevne.
Sledi obilazak vinskih podruma Šipčanik i Lješkopolje, u kojima tamnuju i caruju vina boje purpura, predvečerja i baršuna. Degustacija vina u ambijentu idealnom za njihovo čuvanje poseban je doživljaj. Na kraju, čarima slaganja vina sa hranom posetioci se prepuštaju u jednom od restorana „Plantaža“ (Mareza, Jezero), čuvenim po jelima koja majstori kuhinje spremaju na specifičan i nezaboravan način.
VINSKI PODRUM ŠIPČANIK: Posebna atrakcija za turiste je vinski podrum Šipčanik, koji se nalazi na dubini od preko 30 metara ispod površine zemlje. U obliku je tunela dugog 356 metara, prosečne širine 13,5 i visine sedam metara. Na blizu 7000 kvadratnih metara, čuva se i neguje vino u idealnim klimatskim i tehnološkim uslovima. U drvenim buradima i flašama odležava i stari dva miliona litara vina. U sklopu podruma su vinoteka sa 28.000 flaša vina starih od tri do deset godina, degustaciona sala na 200 kvadratnih metara i specijalizovana prodavnica.
MEDUN – VINO KOJE OBEĆAVA: U blizini Podgorice, na uzvišenju koje dominira gradom, nalazi se stari ilirski grad Medun, koji je bio opasan kamenim zidovima, a u podnožju su ga okružavali vinogradi od čijeg se grožđa proizvodilo slatko vino.
Novi vinogradi koje su podigle „Plantaže“, nikad veći i rodniji, stigli su skoro do Meduna. U podrumima „Plantaža“ od grožđa vranac nastalo je vino Medun, u kome se prepliću tajnovitost legendi i duh novih vremena.
Ljubitelji slatkog vina dobili su još jedan proizvod „Plantaža“ u kome je sakupljeno umeće vinograda i vinara, lepota kamena Ćemovskog polja i sunca koje ga obasjava. Vino je promovisano tokom trajanja Sajma.
Za flašu »vranca« 2100 evra
DONATOR: Direktorka „Plantaža“ Verica Maraš (sa Sergejem Ćetkovićem) je ustanovi u Zvečanskoj uručila novčani prilog vinarije
Na aukciji vina za pomoć deci u Zvečanskoj kompanija „13. jul Plantaže“ donirala je, osim najskuplje plaćene boce, 10.000 evra
Na humanitarnoj aukciji vina za pomoć deci u Zvečanskoj ulici u Beogradu 27. februara u restoranu „Julieta“ prikupljeno je oko 670.000 dinara. Najveću pojedinačnu cenu postigla je flaša vina Lesendro, a reč je o crnogorskom „vrancu“ iz 1979. godine, poklonu vinarije „13. jul Plantaže“, koja je prodata za 2100 evra. Šampanjac Dom Perinjon iz 1992. godine dostigao je cenu od 1020 evra, a ukupno su na licitaciji prodata 23 vina. Reč je o arhivskim vinima kojih nema u slobodnoj prodaji, a aukciju je vodio poznati enolog prof. dr Slobodan Jović.
Da deca u Zvečanskoj budu još zadovoljnija, pobrinula se kompanija „13. jul Plantaže“ iz Podgorice, koja je, pored toga što je bila donator najskuplje plaćenog vina, odlučila da ovoj ustanovi uplati direktnu donaciju u iznosu od 10.000 evra.
Takođe, „Plantaže“ su sa 1000 evra nagradile Đurđu Katić, pobednicu na nacionalnom takmičenju somelijera Srbije.
Organizatori ove donatorske večeri bili su Beogradski sajam i Udruženje somelijera Srbije, a pokrovitelj Privredna komora Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Smrt jedne devojke zahteva istinu i dostojanstvo, ali način na koji se o njoj govori i način na koji se koristi pokazuje da je pretvorena u sredstvo političkog obračuna. U tome leži najveći problem, jer kada smrt postane sredstvo za odmazdu vlasti nad univerzitetom, ostaje zastrašujuće pitanje – na šta su sve spremni
Evo izbornog komentara jedne “obične žene”: “ Bio je to trenutak u kojem su mnogi prvi put stali uspravno. Bez galame, bez velikih reči, ali sa nečim što se ne može fingirati – dostojanstvom. Rezultati su objavljeni kako su objavljeni. Papir trpi svašta, brojevi još više. Ali ono što ne trpi jeste osećaj u stomaku kad znaš da si uradio kako treba. I to vam, deco, niko ne može oduzeti”
U situaciji u kojoj Ministarstvo kulture ne haje za izdavaštvo svoje države, na strani izdavača su samo nematerijalni resursi: upornost, entuzijazam i višedecenijsko iskustvo s krizama
Predlog zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama
Đacima će biti zabranjeno i da pozajmljuju telefone, a kazne će plaćati i roditelji i škole. Za one koji se direktno staraju o detetu predviđena je kazna od 100.000 dinara, dok će obrazovna ustanova plaćati i do milion dinara ukoliko prekrši zakon
Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih
Lajkovi aktiviraju dopaminske udare zadovoljstva podstičući zavisničko ponašanje. Potreba da se stalno bude prisutan na mreži pojačava osećaj usamljenosti. Idealizovane slike tuđih života i tela povećavaju nezadovoljstvo i depresivne simptome. Širom sveta sve je više poziva na strožu regulaciju rada vlasnika društvenih mreža
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!