Uz obalu Skadarskog jezera, redovi vinove loze protežu se u nedogled. Odavde vina "vranac" i "krstač", proizvedena od istoimenih autohtonih crnogorskih sorti grožđa, putuju širom sveta, koji ih prepoznaje po kvalitetu
Posetioci Sajma turizma i Sajma vina (24–28. februara u Beogradu) imali su priliku da se upoznaju sa novim proizvodima kompanije „13. jul Plantaže“ iz Podgorice, ali pre svega sa turističkom ponudom nazvanom „Vinski put“.
Na samo tridesetak kilometara od Jadranskog mora, uz obalu Skadarskog jezera, redovi vinove loze protežu se u nedogled. Odavde vina „vranac“ i“krstač“, proizvedena od istoimenih autohtonih crnogorskih sorti grožđa, putuju širom sveta, koji ih prepoznaje po kvalitetu.
Tokom „Vinskog puta“ posetioci obilaze vinograd na Ćemovskom polju, po mnogima najlepši, ali svakako najveći evropski vinograd u jednom kompleksu (2350 hektara, 11 miliona čokota), oivičen čudesnim kanjonom rečice Cijevne.
Sledi obilazak vinskih podruma Šipčanik i Lješkopolje, u kojima tamnuju i caruju vina boje purpura, predvečerja i baršuna. Degustacija vina u ambijentu idealnom za njihovo čuvanje poseban je doživljaj. Na kraju, čarima slaganja vina sa hranom posetioci se prepuštaju u jednom od restorana „Plantaža“ (Mareza, Jezero), čuvenim po jelima koja majstori kuhinje spremaju na specifičan i nezaboravan način.
VINSKI PODRUM ŠIPČANIK: Posebna atrakcija za turiste je vinski podrum Šipčanik, koji se nalazi na dubini od preko 30 metara ispod površine zemlje. U obliku je tunela dugog 356 metara, prosečne širine 13,5 i visine sedam metara. Na blizu 7000 kvadratnih metara, čuva se i neguje vino u idealnim klimatskim i tehnološkim uslovima. U drvenim buradima i flašama odležava i stari dva miliona litara vina. U sklopu podruma su vinoteka sa 28.000 flaša vina starih od tri do deset godina, degustaciona sala na 200 kvadratnih metara i specijalizovana prodavnica.
MEDUN – VINO KOJE OBEĆAVA: U blizini Podgorice, na uzvišenju koje dominira gradom, nalazi se stari ilirski grad Medun, koji je bio opasan kamenim zidovima, a u podnožju su ga okružavali vinogradi od čijeg se grožđa proizvodilo slatko vino.
Novi vinogradi koje su podigle „Plantaže“, nikad veći i rodniji, stigli su skoro do Meduna. U podrumima „Plantaža“ od grožđa vranac nastalo je vino Medun, u kome se prepliću tajnovitost legendi i duh novih vremena.
Ljubitelji slatkog vina dobili su još jedan proizvod „Plantaža“ u kome je sakupljeno umeće vinograda i vinara, lepota kamena Ćemovskog polja i sunca koje ga obasjava. Vino je promovisano tokom trajanja Sajma.
Za flašu »vranca« 2100 evra
DONATOR: Direktorka „Plantaža“ Verica Maraš (sa Sergejem Ćetkovićem) je ustanovi u Zvečanskoj uručila novčani prilog vinarije
Na aukciji vina za pomoć deci u Zvečanskoj kompanija „13. jul Plantaže“ donirala je, osim najskuplje plaćene boce, 10.000 evra
Na humanitarnoj aukciji vina za pomoć deci u Zvečanskoj ulici u Beogradu 27. februara u restoranu „Julieta“ prikupljeno je oko 670.000 dinara. Najveću pojedinačnu cenu postigla je flaša vina Lesendro, a reč je o crnogorskom „vrancu“ iz 1979. godine, poklonu vinarije „13. jul Plantaže“, koja je prodata za 2100 evra. Šampanjac Dom Perinjon iz 1992. godine dostigao je cenu od 1020 evra, a ukupno su na licitaciji prodata 23 vina. Reč je o arhivskim vinima kojih nema u slobodnoj prodaji, a aukciju je vodio poznati enolog prof. dr Slobodan Jović.
Da deca u Zvečanskoj budu još zadovoljnija, pobrinula se kompanija „13. jul Plantaže“ iz Podgorice, koja je, pored toga što je bila donator najskuplje plaćenog vina, odlučila da ovoj ustanovi uplati direktnu donaciju u iznosu od 10.000 evra.
Takođe, „Plantaže“ su sa 1000 evra nagradile Đurđu Katić, pobednicu na nacionalnom takmičenju somelijera Srbije.
Organizatori ove donatorske večeri bili su Beogradski sajam i Udruženje somelijera Srbije, a pokrovitelj Privredna komora Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izvršna vlast najavljuje da će neugodno Tužilaštvo za organizovani kriminal pretvoriti u odeljenje Višeg tužilaštva u Beogradu – koje vodi lojalni Nenad Stefanović. O tome za novi broj „Vremena“ govori predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Potpuno mi je nejasno šta zaista znače floskule koje pojedinci koriste o otuđenju, odvajanju i ugrožavanju države od javnih tužilaca. Simptomatično mi je da su se one pojavile kada su nadležna javna tužilaštva, postupajući po zakonima, otpočela postupanje po službenoj dužnosti u vezi sa krivičnim postupcima u koje su uključeni i visoki predstavnici izvršne vlasti. Podsetiću da je vlada više puta proklamovala borbu protiv korupcije kao jedan od najbitnijih ciljeva svog rada
Šta se režim nada da će dobiti čekanjem? Jesu li te nade opravdane? Šta pobunjeno društvo – studenti, građani, opozicione partije – može da učini da natera Vučića da što pre raspiše vanredne parlamentarne izbore? Koje su lekcije iz Mionice, Negotina i Sečnja? Da li išta više znamo
Ko god je na rukovodećim pozicijama u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) do skoro bio ili se sprema da ih preuzme – dobro je za vlast, loše je za narod. Time su otklonjene sve dileme oko toga šta znači to što je umesto “druga Marka” šef operative u BIA postao “drug Nidža”
Krajem 2025. godine, zahvaljujući potpunoj nezainteresovanosti vlasti da rešava probleme, Srbija se našla u trostrukom energetskom problemu – nije poznato kako će se rešiti saga sa Naftnom industrijom Srbije, nije poznato odakle će Srbija ubuduće kupovati gas, a ni Elektroprivredi Srbije ne piše se dobro
Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti
Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!