Za ozbiljno oštećenje aviona pri poletanju i potom jednosatnu dramu na letu Er Srbije iz Beograda za Diseldorf u nedelju predveče, odgovorna je, po svemu sudeći, pilotska posada, koja je istovremeno i zaslužna za bezbedan povratak letelice na pistu aerodroma “Nikola Tesla”.
Kako se procenjuje na osnovu dostupnih podataka, posada je izašla na skraćeni deo piste, uprkos upozorenjima kontrole leta i avion sa 106 putnika je uzleteo tek sa livade nakon kraja piste i najverovatnije zakačio antene koje služe preciznom sletanju, što je oštetilo trup i zakrilca. Očevici tvrde da je avion preleteo na oko sedam metara iznad obližnjeg auto-puta, a potom je, kada je bilo jasno da je došlo do ozbiljnog oštećenja, po utvrđenoj proceduri, sat vremena kružio iznad grada, kako bi potrošio što više goriva i bio lakši za sletanje.
Piloti su se očigledno nakon teškog propusta pribrali, pa su u niskom letu prošli kraj kontrolnog tornja, kako bi kontrolori utvrdili da su točkovi za sletanje u ispravnoj poziciji i na kraju bezbedno spustili avion.
“Dobro je što se ispostavilo da je avion takav da čak i ovaj incident može da izdrži. Otkazala su jedino zakrilca, deo koji produžava krila, ali čak i tako su uspeli bezbedno da slete”, izjavio je za naš sajt stručnjak za vazduhoplovstvo Petar Vojinović i zaključio da je za sada ovaj incident moguće opisati kao “neobjašnjivu bizarnost koja se dešava i obučenim ljudima”.
Er Srbija je posadu, kao i sam avion Embraer E195 LR, iznajmila od grčkog Maraton erlajnsa, i kako je saopštila u utorak, sa tim danom je raskinula tu saradnju, a uz izvinjenje zbog pretrpljene neprijatnosti, putnike je uputila na pravo na odštetu i nadoknadu ostalih troškova nastalih usled odlaganja leta.
Više javno tužilaštvo u Beogradu uputilo je policiji zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja, a ovim slučajem baviće se i Direktorat civilnog vazduhoplovstva (DCV) i Centar za istraživanje nesreća u saobraćaju (CINS).
foto: fonet…
Ješna gradska vlast
Čačanska mućkalica
Čelnici gradske vlasti u Čačku potrošili su tokom decembra i januara na restoranske usluge skoro 80.000 evra, otkrila je Violeta Marković iz Narodne stranke na osnovu zahteva po Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja.
U ta 62 dana gradski funkcioneri su na račun budžeta napravili 114 računa u ugostiteljskim objektima, u ukupnom iznosu od 9.332.940 dinara, što u proseku dnevno iznosi preko 150 hiljada dinara, odnosno, kako ističe Violeta Marković, tri puta više nego što se iz istog budžeta dnevno izdvaja za oko 700 korisnika Narodne kuhinje u gradu.
Računi navedeni u odgovoru Gradske uprave pokazuju da se ne radi samo o bahatom prežderavanju na javni račun, čega je verovatno bilo, već da je možda u pitanju izvlačenje novca preko lažnih faktura. Na primer, 19. decembra, na Svetog Nikolu, posnu slavu, napravljen je ceh od preko 500.000 dinara za pola tone roštilja, a osnovano se sumnja da je preduzetnik koji ima dve trafike brze hrane mogao da isporuči tu količinu za jedan dan. Takođe, među plaćenim računima je i jedan od restorana kome je ranije isključena struja zbog krađe električne energije.
“Kasnile su plate u ustanovama kulture, celom javnom sektoru, nisu isplaćene dnevnice odbornicima i čuvarima kutija, a oni se bahate i troše neverovatne količine novca”, istakla je Violeta Marković i naglasila da će sve podatke dostaviti svim gradskim odbornicima i većnicima, te nadležnim državnim institucijama i medijima.
Čeka se Apelacioni sud
Beloruski disident pred izručenjem
Apelacioni sud u Beogradu odlučiće uskoro da li će Andrej Gnjot, beloruski reditelj, novinar i politički aktivista, biti izručen Belorusiji, kako je nedavno odlučio Viši sud na osnovu zahteva države iz koje je pobegao pre skoro tri godine. “Diktatorski režim u Belorusiji je do laktova u krvi i moj život je sada u vašim rukama”, poručio je Gnjot sudijama u svom svedočenju u ponedeljak.
On je uhapšen na beogradskom aerodromu krajem oktobra prošle godine, nakon što je došao sa Tajlanda, a ubrzo je iz Belorusije stigao zahtev našim vlastima za izručenje po Interpolovoj poternici, jer je optužen za utaju poreza. Viši sud je početkom januara presudio da su ispunjeni uslovi da se Gnjot izruči Belorusiji, ali su advokati odbrane podneli žalbu Apelacionom sudu i za sada odložili ekstradiciju.
Njihova žalba zasniva se na formalnim razlozima, jer Viši sud nije saslušao optuženog, a posebno se ističe da Gnjot neće imati human tretman u Belorusiji, jer ga matična država progoni zbog antirežimskih aktivnosti. On je bio među osnivačima Slobodne asocijacije sportista Belorusije (SOS By – SOS baj), jedne od građanskih inicijativa koje su nastale nakon krađe na predsedničkim izborima 2020. godine. Nakon represivnog odgovora režima Aleksandra Lukašenka i brojnih hapšenja, Gnjot je pobegao iz zemlje i nastanio se na Tajlandu, a u Srbiju je došao poslovno, ne znajući da je raspisana Interpolova poternica.
Njegovi advokati su zatražili povlačenje poternice, jer nije u skladu sa Poveljom Interpola, i o slučaju obavestili Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, a Gnjot je pred Apelacionim sudom izjavio da će u slučaju izručenja proći kao ruski opozicionar Aleksej Navaljni i podsetio da se u beloruskim zatvorima trenutno nalazi više od 1.600 političkih zatvorenika, za koje se ne zna u kakvom se stanju nalaze.
Advokatski tim očekuje odluku za 20 do 30 dana, a ukoliko Apelacioni sud uvaži žalbu, slučaj će biti vraćen pred Viši sud.
foto: arhiva "vreme"…
Godišnje nagrade NDNV-a
Teofilu Pančiću nagrada “Mirko Đorđević”
Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) donelo je odluku da svoju godišnju nagradu dodeli “Fondaciji Slavko Ćuruvija”, a među ovogodišnjim laureatima je i kolumnista i urednik stranica kulture našeg nedeljnika Teofil Pančić.
Komisija za dodelu nagrada ocenila je da je “Fondacija Slavko Ćuruvija” postala simbol borbe za opstanak novinarske profesije, kao i da je njeno delovanje izuzetno važno za celo društvo.
Sanja Ignjatović Eker, novinarka i dopisnica TV Nova S, dobitnica je nagrade NDNV-a za istraživačko novinarstvo jer se tokom poslednjih godinu dana posebno istakla po profesionalnom izveštavanju iz Vojvodine.
Nagrada za istraživačko novinarstvo pripala je dopisnici TV Nova S iz Novog Sada Sanji Ignjatović Eker, novinar novosadskog O radija Petar Klaić nagrađen je za analitičko novinarstvo, a Lea Apro, urednica i novinarka redakcije programa na mađarskom jeziku RTV Vojvodine, dobitnica je nagrade za najboljeg novinara koji izveštava na jezicima nacionalnih zajednica u Vojvodini.
A naš kolega Pančić je poneo Regionalnu nagradu “Mirko Đorđević” za najboljeg novinara na eksjugoslovenskom prostoru, jer je “prepoznat i priznat od Vardara do Triglava zbog svojih stavova”, i jer je “jedinstven i po tome što prepozna znakove opasnosti još dok su većini sasvim nevidljivi, i da neverovatnom igrom (novih) reči rasvetli ko ih to nije uspeo prikriti i u šta bi se mogli izroditi”.
RTS odložio novu seriju
“Sablja” čeka “prestižni festival”
Gromoglasno najavljeni početak emitovanja televizijske serije “Sablja”, u čijem je središtu ubistvo premijera Zorana Đinđića, ipak se neće dogoditi u subotu, jer je, kako je saopštilo rukovodstvo Radio-televizije Srbije (RTS), “stigao poziv od jednog od najprestižnijih festivala da seriju uvrsti u svoj program”, i zato će je, “poštujući pravila evropske i svetske filmske industrije”, RTS emitovati u novom terminu.
Javni servis ne otkriva u svom saopštenju o kom se “najprestižnijem festivalu” radi, samo kaže da je u pitanju “poziv koji sanjaju filmski autori širom sveta”. Takođe, ne navode ni koja pravila RTS mora da poštuje nakon što je potrošio silan novac na reklamiranje i promociju prve epizode za 24. februar, niti daju približnu informaciju o novom terminu, što je sve izazvalo brojna pitanja i sumnju.
Dodatne informacije iz RTS-a se nisu čule, osim da će se od subote na Prvom programu RTS-a prikazivati nova sezona serije “Tajna vinove loze”, nedostupni za medije bili su i predstavnici koproducentske kuće, a jedini koji je za sada komentarisao slučaj je glumac Sergej Trifunović, koji igra u seriji. “Evo vam ‘Tajna vinove loze III’, dok ne prođu lokalni izbori”, poručio je preko Instagrama i samo pojačao sumnje u razloge za odlaganje koje je RTS saopštio.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako postoji jedna reč kojom se može opisati raznorodna, šarena i slabo kompetentna grupa ljudi o kojoj je tekst koji sledi, to je “mnogobrojni”. Sve ostalo je neozbiljno iako je grupa o kojoj pišemo – Vlada Srbije
Tri i nešto sata čitanja trajalo je izlaganje Miloša Vučevića nakon čega je predstavio novu Vladu Srbije. Kada je o stručnosti reč, povezanost ministara sa resorima mahom deluje kao da su izvlačili ime iz jednog, a resor iz drugog bubnja, pa šta kome zapadne. Ali dobro, nije reč o stručnosti. No, što se tiče ekspozea, u njemu se našlo svašta: pregršt opštih mesta, besomučne ode sopstvenoj stranci, opis Srbije koju zasigurno ne biste prepoznali, te poetski momenti iznebuha
Kako god bilo, veliki je politički uspeh to što je “velika koalicija” sklopljena uprkos dramatičnim razlikama i večno prisutnim sujetama. Dobra vest je i da je opozicija u Novom Sadu apsolutno jedinstvena u bojkotu bojkota. Lokalni odbori SSP-a i stranke Srce odlučili su se za izbornu borbu, za razliku od beogradskih kolega. Veliki problem će biti kratak period za zvaničnu kampanju – čini se da se opozicija mnogo više bavila sobom u proteklom periodu nego što je komunicirala sa građanima. Čast izuzecima. Zato valja zasukati rukave i ispraviti u ovih dvadesetak dana ono što su stranke na nacionalnom nivou zeznule. A centrale su krive i zbog gubitka vremena na, praktično, efemerije
Aleksandar Vučić nije dozvolio da mu se ponovi greška od prošle godine kada je javnost diskutovala o tome da li je sa dovoljno pijeteta odao počast žrtvama u “Ribnikaru”. Ove godine je 3. maja posetio “Ribnikar”, a dan kasnije sa novoizabranim premijerom Vučevićem položio je vence na spomenike stradalima u Malom Orašju i Duboni. Čak su i odabrani ministri skupili hrabrosti da izađu pred okupljene ispred “Ribnikara” i polože cveće ispred ulaza u ovu školu u Ulici kralja Milutina na Vračaru
Kritička misao, analitičnost, briga o mentalnom zdravlju i štošta drugo spadaju u zdravstveni karton svakog društva. Kakav je značaj društveno-humanističkih nauka, a kakve posledice može ostaviti njihovo zapostavljanje
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Premijer Vučević najavio je ni manje ni više „kvantni skok“ u kulturi. Šta bi to trebalo da znači i da li je Nikola Selaković solidni garant srpske kulture
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!