Vlada Srbije nedavno je zatražila reprogram svojih obaveza prema Kini, saznaje Demostat, ali u Pekinga nisu raspoloženi za ustupke i očekuju da naša država redovno izmiruje trenutna dugovanja od 2,26 milijardi evra prema Eksport-import banci Kine, preko koje idu skoro svi krediti.
Ali, te 2,2 milijarde je deo od ukupno ugovorenih zajmova sa kineskom državnom bankom u ukupnom iznosu od bar 4,3 milijarde evra, a razlika odlazi na deo kredita koji smo već otplatili, kao i na onaj deo koji još nismo ni povukli. Nakon što je propao pokušaj da kod Kineza reprogramira kredite, naprednjačka vlast se obratila pojedinim vladama zemalja Evropske unije za pomoć u refinansiranju kako bi ublažila udar na državni budžet naredne godine, pošto se dugovanja gomilaju, a i nakon masovnih protesta Aleksandar Vučić je obećao novu turu “helikopter para” građanima i povećanje plata u javnom sektoru, za šta će mu trebati više od pola milijarde evra.
Kako otkriva Demostat, jedan od Vučićevih sagovornika na tu temu bio je premijer Luksemburga Gzavije Betel, ali nije poznato da li je ova inicijativa na marginama nedavnog samita Evropske političke zajednice u Moldaviji bila uspešna. Zna se da EU kritikuje uzimanje kineskih kredita za infrastrukturu ili prihvatanje velikih kineskih investicija, a našem vođi ne ide naruku ni činjenica da je za kineske kredite teško naći isplativu alternativu, što pokušaj da se na Zapadu nađu bolji uslovi refinansiranja čini skoro uzaludnim.
Suđenje zbog nasilja prema OK radiju
Nova zatvorska kazna za Kantara
foto: priv. arhiva…
Dejan Nikolić Kantar iz Vranja, kontroverzni biznismen i ranije osuđivani nasilnik, osuđen je na 18 meseci zatvora zbog toga što je nekoliko meseci ranije u sudnici, tokom suđenja zbog nasilja prema zaposlenima u OK radiju, pretio vlasnici ovog radija Oliveri Vladković i finansijskoj direktorki Svetlani Ivanovoj, kao i prisutnim novinarima i članovima Stalne radne grupe za bezbednost novinara.
Na prvom suđenju Nikolić je dobio 14 meseci zatvora, a njegovi saučesnici po osam meseci, zbog nasilničkog ponašanja prema zaposlenima u OK radiju, koji se nalazi odmah pored njegove kockarnice u centru Vranja. Njegovi saradnici su zazidali prozore redakcije i farbom isprskali nameštaj u kafiću “No comment”, koji se nalazi i sklopu OK radija, a lično je Kantar upućivao pretnje telefonom vlasnici radija. Tokom tog sudskog procesa Nikolić je zapretio prisutnima da će, ukoliko ostane u pritvoru, “kršiti i Beograd i Vranje”, da “nikome neće oprostiti” i da “imaju razloga” da ga se plaše.
Olivera Vladković i Svetlana Ivanova su posle novih pretnji ponovo dobile policijsku zaštitu i do danas je imaju, a protiv Kantara Nikolića vode se još dva krivična postupka zbog nasilničkog ponašanja – u jednom je oštećena njegova bivša devojka, a u drugom – bivši načelnik Policijske uprave Vranje!
“Dani porodice” u Beogradu
Propao “Šapićev kontramiting”
foto: tanjug…
“Beogradski dani porodice” upriličeni su po zamisli gradonačelnika Aleksandra Šapića premijerno proteklog vikenda, ali za megalomansku, a samim tim i skupu manifestaciju koja “promoviše i neguje istinske porodične vrednosti, našu tradiciju, istoriju, kulturu…” nije bilo velikog interesovanja, bolje rečeno, ako je suditi po odzivu, gradska vlast doživela je fijasko.
“Džaba i režimski mediji i njihove kamere, džaba vidljivo izbegavanje da se snima bilo šta osim bine da se ne bi videlo da je ovaj skupi vodvilj samo Šapićeva privatna žurka. Videli su građani Beograda kako se izvođači obraćaju sa bine nepostojećoj publici, kao što Vladimir Orlić drži konferenciju za štampu stolicama bez novinara”, prokomentarisala je manifestaciju Mila Popović, gradska odbornica Stranke slobode i pravde. Vladimir Pajić, odbornik Pokreta slobodnih građana, konstatuje da je gradonačelnik “pod porodičnim vrednostima hteo da poturi isključivost i netoleranciju, dok Beograđanke i Beograđani masovno protestuju na ulicama u ime sasvim drugih vrednosti.”
Malobrojni posetioci “Beogradskih dana porodice” imali su priliku da obiđu 15 tematskih zona koje su bile postavljane od Terazija do Kalemegdana, a još uvek nije poznato koliko je novca iz gradskog budžeta izdvojeno za realizaciju “Šapićevog kontramitinga”, kako je ovu manifestaciju nazvao Đorđe Miketić, gradski odbornik i narodni poslanik koalicije “Zajedno – Moramo”.
Finale ABA lige
Sedma regionalna titula Partizana
foto: tanjug…
U petoj utakmici finala plej-ofa Jadranske košarkaške lige (Admiral Bet ABA liga), Partizan je bio bolji od gradskog rivala Crvene zvezde i nakon deset godina osvojio regionalnu titulu. Crno-belima je to sedmi trofej u ovom takmičenju i ponovo su rekorderi, pošto Crvena zvezda ima do sada šest titula.
Regionalna košarkaška liga je osnovana 2001. godine i na početku su je činili klubovi iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da bi se kroz koju godinu proširila i na ostale bivše republike SFRJ – Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, a u nekim sezonama po specijalnom pozivu ligu su igrali i klubovi iz Izraela, Češke, Mađarske i Bugarske.
Partizan je vladao od 2007. do 2013. godine i u tih sedam sezona šest puta bio prvi, da bi od 2015. Crvena zvezda preuzela primat i u narednih sedam sezona takođe osvojila šest titula.
Do trofeja su dolazili i beogradski FMP, dva puta, te po jednom Cibona (Zagreb), Hemofarm (Vršac), Budućnost (Podgorica), Olimpija (Ljubljana), Makabi (Tel Aviv) i Zadar.
A “majstorica” odigrana u beogradskoj Štark Areni bila je najposećenija u dosadašnjoj istoriji ABA (regionalne) lige – zabeleženo je da je na tribinama bilo 22.198 gledalaca. Time je oboren rekord sa utakmice odigrane nedelju dana ranije u istoj hali, kada se u drugoj utakmici finala okupilo 18.477 ljudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Beograđani već imaju mogućnost da besplatno ulaze na bazene, a od septembra će biti besplatni vrtići, udžbenici, engleski jezik u predškolskim ustanovama. Međutim, ekonomija ima jedno svoje neumoljivo pravilo – nema besplatnog ručka. Dakle, kome će na kraju stići račun za sve to što je besplatno
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!