

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Demostat o dugovima Srbije
Vlada Srbije nedavno je zatražila reprogram svojih obaveza prema Kini, saznaje Demostat, ali u Pekinga nisu raspoloženi za ustupke i očekuju da naša država redovno izmiruje trenutna dugovanja od 2,26 milijardi evra prema Eksport-import banci Kine, preko koje idu skoro svi krediti.
Ali, te 2,2 milijarde je deo od ukupno ugovorenih zajmova sa kineskom državnom bankom u ukupnom iznosu od bar 4,3 milijarde evra, a razlika odlazi na deo kredita koji smo već otplatili, kao i na onaj deo koji još nismo ni povukli. Nakon što je propao pokušaj da kod Kineza reprogramira kredite, naprednjačka vlast se obratila pojedinim vladama zemalja Evropske unije za pomoć u refinansiranju kako bi ublažila udar na državni budžet naredne godine, pošto se dugovanja gomilaju, a i nakon masovnih protesta Aleksandar Vučić je obećao novu turu “helikopter para” građanima i povećanje plata u javnom sektoru, za šta će mu trebati više od pola milijarde evra.
Kako otkriva Demostat, jedan od Vučićevih sagovornika na tu temu bio je premijer Luksemburga Gzavije Betel, ali nije poznato da li je ova inicijativa na marginama nedavnog samita Evropske političke zajednice u Moldaviji bila uspešna. Zna se da EU kritikuje uzimanje kineskih kredita za infrastrukturu ili prihvatanje velikih kineskih investicija, a našem vođi ne ide naruku ni činjenica da je za kineske kredite teško naći isplativu alternativu, što pokušaj da se na Zapadu nađu bolji uslovi refinansiranja čini skoro uzaludnim.
Suđenje zbog nasilja prema OK radiju


“Dani porodice” u Beogradu


Finale ABA lige




Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve