U ponedeljak (16. marta) uveče nekoliko stotina pobunjenih Čačana i nekoliko stotina pripadnika policijskih snaga našlo se ispred prostorija lokalne televizije “Lav” – jedni da predsedniku Republike lično iskažu nezadovoljstvo njegovim radom i stanjem u zemlji, a drugi da zaštite predsednika od bliskog susreta sa demonstrantima.
Gostovanje Aleksandra Vučića na pomenutoj televiziji obezbeđivala je ogromna policijska sila, a nakon što je predsednik države taj dan proveo u partijskoj kampanji u Sevojnu i Lučanima, gde će se 29. marta održati lokalni izbori. Kako javlja “Ozon press”, saobraćaj u centru Čačka bio je blokiran, robna kuća ispražnjena, a Vučića su uz brojne “Kobre” te večeri obezbeđivale i interventne jedinice iz Čačka, Gornjeg Milanovca i Užica, Žandarmerija iz Kraljeva, BIA, kao i grupa koju je predvodio Vladimir Mandić, bivši rukometaš, poslednjih godina nekakav šef naprednjačkih batinaša.
Kako su izvestili nezavisni mediji, u trenutku kada je Vučić izlazio iz prostorija “TV Lav” u njegovom pravcu poletelo je nekoliko jaja i “počašćen” je uvredljivim skandiranjem. Na tome se završilo.
Iako se neprestano hvali svojom hrabrošću i popularnošću, predsednik države očigledno ne može da poseti veće gradove bez ogromnog obezbeđenja, što ističe i stranka Srbija centar (SRCE): “Kordoni policije, paravojne strukture, kriminalci u pratnji nisu simboli podrške, već straha od naroda čija se podrška falsifikuje režiranim predstavama”.
Ili, kako su to opisuje “Ozon press”, Vučić je “video Čačak, ali samo kroz prozor”.
EP o Srbiji
Nazadovanje zarobljene države
“Reforme u Srbiji uglavnom su značajno usporene, a u nekim segmentima su i nazadovale. Od usvajanja prošlogodišnjeg izveštaja do danas stanje se dodatno pogoršalo”, istakao je Tonino Picula, izvestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju, predstavljajući izveštaj o Srbiji pred Odborom za spoljnu politiku EP. Ukazao je još na pritiske na akademsku zajednicu i pravosuđe, te da je “medijska slika zastrašujuća”, i da bez primene preporuka za poboljšanje izbora naredni izbori neće biti fer. “Politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija od strane nekih evropskih aktera nisu doneli rezultate u transformaciji zemlje, već su je samo udaljili od članstva”, zaključio je Picula uz opasku “da Srbija mora da se jasno opredeli prema proklamovanom članstvu u EU.”
U raspravi je poslanica EP-a Željana Zovko rekla da je “ono što se dešava u Srbiji sve, samo ne evropski put”, a predstavnik Zelenih Tomas Vaic pročitao je poruke svog kolege Vladimira Prebiliča koji je istakao da ono što su videli u Srbiji nije demokratija i da je reč o “zarobljenoj državi”.
S druge strane, poslanica mađarskog FIDES-a Anamarija Viček istakla je da izveštaj nije kritika, već politička osuda, jer beleži samo negativne stvari i ne daje prostor pozitivnim koracima.
Krajnji izveštaj EP očekuje se početkom jula, nakon podnošenja i usaglašavanja amandmana, i sva je prilika da će biti prepun oštrih kritika na račun vlasti u Srbiji.
foto: beoinfo / tanjug…
Sudski epilog “Slučaja Kentkart”
Čeka se Šapićeva ostavka
Krivična odgovornost Nenada Milanovića, bivšeg šefa kabineta gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića, potvrđena je presudom Apelacionog suda u Beogradu. On je pravosnažno osuđen za primanje mita na uslovnu kaznu od osam meseci zatvora i trogodišnju zabranu obavljanja funkcija. Sada opozicija očekuje od gradonačelnika da podnese ostavku, kao što je obećao nakon što je u aprilu 2023. godine BIRN objavio snimak razgovora Milanovića i predstavnika turske kompanije “Kentkart”.
Šapić je tada osorno, kako već ume, omalovažio otkriće BIRN-a, a na pitanje novinara da li će podneti ostavku ukoliko se pokaže da je snimak autentičan, odgovorio je samouvereno: “Ne da treba da podnesem ostavku, nego treba i ja i svi drugi krivično da odgovaramo!” Pošto je BIRN-ov tekst pokrenuo sudski postupak i pošto je sud utvrdio da je Milanović u ime gradske vlasti nudio “Kentkartu” da će im namestiti tender za novi posao, opozicija poziva Šapića da ispuni obećanje.
“Ako je tada znao da kaže da je spreman da snosi posledice i, kako je kazao, ne samo ostavka nego i krivična odgovornost, sada je stiglo to vreme. Neka oslobodi Beograd od svog prostakluka, bahatosti, korupcije i uništavanja”, izjavila je Mila Popović iz Stranke slobode i pravde i naglasila da “Milanović nije radio samostalno, već da je sprovodio Šapićeve ideje.”
A Stefan Simić, odbornik Pokreta slobodnih građana u Skupštini Beograda, o “slučaju Milanović” kaže da “to nije incident, već obrazac ponašanja vlasti koja misli da je grad njihova privatna firma, a javni tenderi roba za trgovinu” i upozorava da je “Kentkart” pokrenuo arbitražu protiv Srbije pred sudom u Vašingtonu.
foto: aleksandar barda / fonet…
Istraživanje OEBS-a
Novinari pod stresom
Istraživanje beogradske misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) otkriva da čak 95,9 odsto ispitanih novinara na poslu doživljava stres u manjoj ili većoj meri, od svakodnevno do povremeno. Najčešći uzroci stresa su potplaćenost, finansijska neizvesnost, loši uslovi rada i izveštavanje o traumatskim događajima.
Više od polovine od 218 ispitanika smatra da stres uzrokuju i spoljni pritisci i pretnje, što je za 10 odsto više u odnosu na 2023. godinu, otkrila je Tamara Džamonja Ignjatović, profesorka psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, koja je vodila ovu analizu mentalnog zdravlja novinara. Po njenim rečima, 41,7 odsto novinara susrelo se sa mobingom – zlostavljanjem na radu, najčešće od urednika, a 40 odsto novinara ima subjektivni osećaj depresivnih tegoba, dok visok stepen anksioznosti oseća čak 77 odsto novinarki i novinara.
“Niz koleginica i kolega iz medija svakodnevno su izloženi lažima, izloženi su blaćenju i iznošenju ličnih podataka koji mogu samo državne institucije da daju i to je nešto što mnogima predstavlja užasavajuće podatke”, poručio je na predstavljanju analize Veran Matić, predsednik UO Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM).
foto: nenad mihajlović / tanjug…
Fudbalska zbilja
Zbiljić bi da kupi Vojvodinu
Vlasnik kompanije “Energotehnika Južna Bačka” i novopečeni bogataš Dragoljub Zbiljić, u ulozi predsednika Fudbalskog kluba Vojvodina izjavio je, gostujući na TV Prva, da je “privatizacija klubova jedan od narednih koraka u našoj zemlji” i da “očekuje reakciju Vlade Republike Srbije o toj temi”.
Potom je pojasnio da nije problem u investitorima i da u Novom Sadu samo čekaju ozakonjenje privatizacije klubova.
“Ovaj klub je spreman. Novi Sad je grad sa najjačom privredom u Srbiji. Nas desetak može da kupi Vojvodinu i od nje da napravi Mančester siti. Ja bih da to uradi i privreda Niša, Kruševca, Kragujevca. Kragujevac je najspremniji, ali nam treba zakon”, poručio je Zbiljić.
Zbiljićeva poslovna imperija rasla je sa rastom moći naprednjaka i od 2014. do danas je nekoliko desetina puta uvećana zahvaljujući pre svega povlašćenim (i preplaćenim, dodali bi mnogi) poslovima sa državom. Ali, iako je jedna od važnijih osoba u naprednjačkoj hijerarhiji (bio je garant kredita SNS-u pred izbore 2012. godine), teško da će mu partijski drugovi uskoro uslišiti apel i doneti zakon o privatizaciji sportskih klubova. I najvažniji naprednjak – Aleksandar Vučić, koji se baš zanima za sport, smatra da je nemoguće privatizovati klubove, a tu se pre svega misli na fudbalske, i na prvom mestu Crvenu zvezdu i Partizan.
A šta misle navijači Vojvodine može se naslutiti iz komentara na sportskim sajtovima i društvenim mrežama. Ukratko, Zbiljiću poručuju da se “mane Voše”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome
Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”
Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije
Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Ove godine obeležavamo tri “jubileja”: 20 godina od osnivanja Republike Srbije kao nezavisne države, 20 godina Dačića na vrhu SPS-a i 20 godina od smrti Miloševića. Ivica Dačić se vratio iz bolnice sa fanfarama, dok Branko Ružić poručuje da SPS treba sačuvati od dobrovoljne eutanazije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!