Režije RTS-a i monopoliste na sportske prenose Arene sport našle su se pred nerešivim izazovom – pumpanjem Novaka Đokovića na Vimbldonu.
Nije retkost da se regleri utišaju kada hala ili stadion skandiraju protiv Vučića, ali šta raditi kad slika sve govori?
A na slici je Novak Đoković, najbolji teniser ikada i jedan od najvećih atleta svih vremena, kako pobede na najvećem turniru proslavlja gestom pumpanja, kao da naduvava gume bicikla.
“Kaže se ‘pumpaj’ na našem jeziku, a ‘pump it up’ na engleskom”, rekao je Đoković pred publikom. Objasnio je da je to između njega i njegove dece, njihova pesma i koreografija. Arena sport nije ni prevela ovaj intervju svojim gledaocima.
Iako je sve objašnjavao porodičnom tradicijom, nije bilo teško nazreti otkud Đokovićevo pumpanje baš sada – poruku su svi prepoznali kao podršku studentskim protestima.
“On se stavlja na stranu onih koji vrše nasilje u ovoj zemlji i stavlja se na stranu onih koji hoće nezavisno Kosovo, a ovamo nam priča o nekakvom patriotizmu”, rekla je bivša ministarka i više puta predomišljena Zorana Mihajlović u programu Pinka.
Đoković se u režimskim medijima naziva svakakvim imenima. Nije ni čudo – njegov jedan gest vredi više od milion puta ponovljenih laži, piše Andrej Ivanji u komentaru na portalu “Vremena”.
“Ne može se preceniti uticaj Đokovića na preispitivanje onih koji još uvek brane neodbranjivo: truli sistem samovlasti jednog čoveka. Baš kao i na izazivanje pozornosti svetske javnosti na borbu dobra protiv zla u Srbiji”, piše on.
Estrada i protesti
Neko Seka, neko Karleuša
Pevačica Seka Aleksić navodi da se suočava sa faktičkim zabranama nastupa u jeku studentskih protesta.
“Vranje je otkazano, organizatori nisu dobili radnu dozvolu. Otkud to Bogatić takođe nije dobio dozvolu, Ljubovija takođe… da ne nabrajam!”, napisala je ona na Tviteru.
Dodala je da je cenzurisana i na televiziji K1 – bila je gošća, ali emisija nije emitovana. Seka Aleksić je jedna od retkih krupnih kalibara domaće estrade koji su stali na stranu studenata.
“Studenti su vapaj za istinom”, rekla je tako Aleksićeva u februaru. “Bili smo blizu da postanemo bezosećajni, da na ulici neko nekome uradi šta god. Međutim, sada mislim da smo se ujedinili.”
Sa druge strane, Jelena Karleuša izdvojila se kao estradni prvoborac za režim. Prema ranijim medijskim napisima, to je znala dobro da unovči od Telekoma.
“Znate zašto blokade i haos traju već sedam meseci? Zato što NISU ODMAH DOBILI PO PI*KI IZDAJNIČKOJ. Moralo je ODMAH. I zato pozivam narod da RAZVALJUJE BLOKADE! Pun GAS!!!!”, napisala je Karleuša ovih dana na Tviteru.
Nameštenja
Istoričar u biblioteci
Tiho je, u “Službenom glasniku”, objavljena vest da je Vlada postavila istoričara Čedomira Antića na čelo Upravnog odbora Narodne biblioteke Srbije.
Nije poznato otkud Antiću znanje i ambicije u bibliotekarstvu, ali jeste poznato da je poslednjih meseci učestao na režimskim televizijama gde studentske proteste objašnjava kao totalitarne, anarhističke i organizovane spolja.
Antić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, od početka je odbijao blokadu nastave i kritikovao plenume.
“Oni koji vode blokadu se kriju. To je mali pokret anarhista koji ne poštuje nijednu ustanovu države, pa ni univerzitet. Neki imaju agendu, neki su deca – nažalost, jer imaju po 22 ili 23 godine, ali im treba odrastanje”, rekao je Antić za “Vreme” u decembru, nekoliko dana po početku blokada.
Iako za sebe ponavlja da je “opozicionar” i tu i tamo uputi pokoju reč kritike režimu, Antić u javnim nastupima uglavnom kritikuje proteste, studente i svoje kolege.
To je očito vlastima i više nego dovoljno da Antiću daju nameštenje. U Upravni odbor NBS – čiji je upravnik inače pisac Vladimir Pištalo – imenovani su i Dragiša Bojović, Aleksandar Milanović, Gorica Škipina i Slađana Stojaković.
Pohod na upravne odbore nedavno se rasplamsao imenovanjem Dragoslava Bokana na čelo Narodnog pozorišta, što je dovelo do pobune zaposlenih.
Valjevo
Neposlušna policajka
foto: aleksandar mijailović / fonet…
Katarina Petrović, majorka policije iz Valjeva, vraćena je na posao posle dve godine suspenzije. No, uz disciplinsku meru – platu umanjenu za 30 odsto u naredna tri meseca. Petrovićeva će se na to žaliti sudu.
Protiv nje su se vodila ukupno tri disciplinska postupka, a jedan je bio pokrenut zato što je bez dozvole gostovala na N1. Nedaće za policajku počele su 2023. godine kada je uhapšena zbog “odavanja tajnih podataka”.
“Tajno” je moralo ostati da je Nikola Petrović, bivši direktor Elektromreža Srbije i kum predsednika Aleksandra Vučića, izazvao saobraćajnu nesreću skupocenim “meklarenom” dok je bio pod uticajem narkotika, kako su pokazala testiranja.
Nikola Petrović nije ni zadržan u policiji, njegov slučaj je zastario. Sud je majorku oslobodio optužbi, ali u policiji je nastavila da trpi šikaniranje baš kao i njen suprug.
“Borim se i pokušavam da ostanem mentalno i fizički zdrava. Imam, pre svega, ogromnu podršku porodice. Finansije su mi smanjene i to značajno – za 50 odsto”, rekla je ona za “Vreme” u februaru ove godine.
U martu je ponovila da će izdržati sve disciplinske postupke i do kraja ostati verna sebi. “Idem napred bez straha, nema nazad, nazad je Ćacilend.”
Otpuštanja
Zbogom Malošištu
Levi ekonomisti kažu da je periferiji kapitalizma namenjeno da se upusti u “trku do dna” – da privlači strane investitore što masnijim subvencijama i većim poreskim olakšicama kako bi se ljudi kako-tako zaposlili, a vlasti imale lepe slike na kojima polažu kamen-temeljac.
Nije prvi put da to pođe naopako, ali ovo će biti posebno bolno – proizvođač automobilskih kablova Leoni, sada u kineskom vlasništvu, zatvara ceo pogon u Malošištu, gde će bez posla ostati 1.900 ljudi.
Kako su saopštili iz kompanije, ti ljudi će kao otpremninu dobiti po pola bruto-zarade po godini staža u firmi. I to je to.
“Iz centrale u Nemačkoj su tražili sastanak sa predsednikom Srbije jer je najavljeno povećanje minimalca. Međutim, predsednik nije hteo da ih primi na razgovor”, kaže sindikalac Slobodan Miladinović za Novu ekonomiju.
On pretpostavlja da su iz firme od Aleksandra Vučića hteli novu turu subvencija. I još kaže da kompanije poput Leonija idu gde im je još jeftinije. Inače, plate su bile na nivou minimalca plus 20 odsto – što je standard za investitore koji uzimaju subvencije.
No, Miladinović takođe kaže da pogon u Malošištu naprosto više nije imao posla – stale su porudžbine iz Mercedesa, BMW-a, Jaguara… Cela evropska automobilska branša je u krizi.
Za sada Leoni ostaje na druga tri mesta u Srbiji – u Nišu, Prokuplju i Kraljevu. Ali koliko dugo, to niko ne zna. Nastaviće se radničko vaganje između potrebe za zaradom i dostojanstvom.
“Zašto bih ja više svoje zdravlje ugrožavala za pedeset hiljada dinara? Gledam ako mogu negde nešto da nađem da se sklonim, i to je to”, rekla je za “Vreme” nedavno jedna radnica Leonija. “To misli 90 odsto kolega. Samo nemaju kuda da odu.”
Njujork
Stiže komunista!
Od Menhetna do Bronksa, nad pet okruga Njujorka nadvili su se crni oblaci komunizma! Barem je tako po predsedniku SAD Donaldu Trampu, krupnim kapitalistima i konzervativnoj štampi u vlasništvu krupnih kapitalista.
foto: ap photo…
Naime, Zohran Mamdani (33) dobio je unutarstranačke izbore u redovima Demokrata i tako stekao pravo da u novembru trči trku za gradonačelnika. Njegova pobeda nad bivšim guvernerom Endruom Kuomom bila je veliko iznenađenje.
Jer, Mamdani, sin indijskih imigranata, u današnjoj Americi je teški autsajder. Broji se u socijalističko krilo Demokrata i zagovara stvari od kojih se mogulima nekretnina u Njujorku diže kosa na glavi.
Recimo, ograničenje cena stanarina, besplatan javni prevoz, vrtiće za svu decu, javne socijalne supermarkete.
“Trebaće mu pare kroz Belu kuću, mnogo će mu trebati”, pripretio je predsednik Donald Tramp koji Mamdanija naziva “komunistom”. “Bolje bi mu bilo da bude dobar, inače će imati velike probleme”, dodao je Tramp.
Republikanski milje sada Mamdanija blati na dve oprečne linije – čas je bezbožnik i komunista, a čas opasni antisemitski džihadista.
Mamdani je odgovorio: “Donald Tramp me napada jer očajnički skreće pažnju sa svog rata protiv radnog naroda. Moramo da uzvratimo udarac i uzvratićemo.”
“Njujork tajms” primećuje da su i demokratske elite mahom izbegle da podrže Mamdanija u trci koja predstoji. I to iako je “teško više ikada zamisliti većinu za Demokrate na nacionalnom nivou bez upravo onih Amerikanaca koji beže iz orbite te stranke”, a do kojih Mamdani sada dospeva.
U tamno plavom Njujorku, republikanci nemaju šanse. Pa ipak će Mamdani imati dva jaka takmaca – aktuelnog gradonačelnika, vanstranačkog Erika Adamsa. I verovatno Endrua Kuoma koji može da se kandiduje mimo Demokrata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
O studentsko-građanskom buntu već sada bi se mogla napisati višetomna enciklopedija. Iz hronološkog pregleda koji smo priredili izostavljena su, zbog manjka prostora, mnoga važna zbitija i mnoge važne ličnosti koje su pretprele torturu. Izabrani su događaji koje smo smatrali najindikativnijim
Jedini plan koji imaju sitni prevaranti iz režima jeste da od sebe naprave energetsku žrtvu “zle Evrope”, mada je to jedina adresa koja će nas tokom zime spasavati
Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu
“Moje mišljenje je da će studentska lista imati sve veću i veću podršku. Neki misle da će podrška da opadne s vremenom, ja mislim suprotno. Sve je veće nezadovoljstvo vlastima i ako izbori budu za godinu dana, mislim da će studenti imati još veću podršku nego sada, bez obzira šta se u međuvremenu bude dešavalo”
Klima u Briselu prema srpskim vlastima se menja. To se vidi i po izjavi predsednice Evropske komisije prilikom posete Srbiji, koja je uzdržanija nego prošlogodišnja, kao i po najavama teksta dolazeće rezolucije. Šta to u stvari znači? Na čemu je predsednica EK zasnovala svoje jedine pohvale i imaju li građani Srbije razloga da se tome raduju? Za “Vreme” govore Srđan Majstorović, Maja Kovačević, Andreas Šider, Vula Ceci i Nemanja Nenadić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!