Najveći skup u istoriji Srbije, trebalo je, prema najavama predsednika Srbije, da bude održan 28. marta. Ali kako je glasno najavljen, tako je tiho otkazan. Zakazan je novi naprednjački skup od 11. do 13 aprila, uz “puno sadržaja”, sve sa ciljem da se još jednom predstavi novi pokret koji je neuspešno najavljivan godinama unazad. Tada će javnost valjda saznati šta to ne valja u kadrovima i programu Srpske napredne stranke pa “ponosni član” želi da se ogradi od njih. Ali to će tek biti tema
Odlaganje skupa u organizaciji partije/države pomoću svih raspoloživih resursa – autobusa, vozova, dnevnica – donedavno je bilo nezamislivo. Može “donosilac svih odluka” da relativizuje i izgovara da nije važno, ali jeste, i to zaista, jer šalje poruku o slabljenju.
“Pozivamo celu radničku, seljačku, poštenu Srbiju na najveći skup u istoriji Srbije 28. marta u Beogradu. Cela Srbija u Beograd! Iz svih krajeva naše zemlje”, uzviknuo je Aleksandar Vučić 10. marta, na sednici glavnog odbora Srpske napredne stranke, a onda to ponavljao na režimskim televizijama. Nekako je drugačije to zvučalo pre 15. marta i zaista do sada najvećeg skupa u istoriji Srbije. Pre tog događaja zvučalo je kao da je stvarno. A sada? Pa – ne baš.
Već 18. marta od Vučića se čuo malo drugačiji ton, uz najavu novog, a već izlizanog Pokreta za narod i državu. Onaj koji “broji u glavu” demonstrante, izneo je mišljenje da za skup nije presudan broj okupljenih ljudi, važna je ideja. A ona je da se okupe ljudi, izabere ime i pokret formira 28. juna. Imaćemo mali skup. Imaćemo prvu promociju pokreta sa osnivačkim timom ili 28. marta ili 4. aprila”, rekao je Vučić. Ironično je dodao da se “nada” da će na taj dan skupiti oko 5000 ljudi, koliko da napune Sava Centar. Važnije od najvećeg skupa jeste da budu poslate prave poruke.
Zatim je nastupila tišina. Radnici javnih preduzeća, opštinskih uprava i ostalih institucija javljali su sredinom marta da počinju da se prave spiskovi i organizuju autobusi, a onda naglo ućutali. Sad se uzajamno zovu rođaci i prijatelji i pitaju šta da rade ako ih bude “terao” da spavaju u parku? Odnosno šta će se raditi tri dana jer, eto, “moraju da idu”, samo ne znaju program. A bogami, ni datume.
foto: tanjug video…i Sremskoj Mitrovici
SREMSKA MITROVICA JE U STVARI OGROMNA
Naime, kada je studentski skup u Kragujevcu nazvan “Sretnimo se na Sretenje” uveliko bio zakazan, Aleksandar Vučić je istog dana (15. februara) pozvao na okupljanje u Novom Sadu – “pa da se prebrojimo”. Zatim je promenio odluku i svoje pristalice s obe strane Drine pozvao na isti dan u Sremsku Mitrovicu. Najavio je da će otputovati vozom, sa “Prokopa”, a sa njim će naravno putovati ministar finansija Siniša Mali.
Naziv skupa u Sremskoj Mitrovici, na koji je građane pozvao Vučić, bio je “Srećemo se na Sretenje”. Izgleda da je svaka sličnost slučajna, zar ne?
Tanjug je objavio da je veliki broj mladih dočekao Vučića u vozu uz pesmu i skandiranje, a sam predsednik je rekao da očekuje 120000 ljudi. Arhiv javnih skupova je na mreži Iks objavio analizu u kojoj se navodi da je na mitingu SNS u Sremskoj Mitrovici bilo između 21000 i 23000 ljudi, a mediji bliski vlasti držali su se zamišljene Vučićeve brojke od 120000, što bi bio jedan od najvećih skupova u srpskoj istoriji.
Inače, novi pokret predsednika Srbije toliko je puta najavljivan da se već zaboravilo čemu treba da služi pored žive Srpske napredne stranke. Bilo je jedne duže pauze u toj priči, da bi ničim izazvana ponovo izronila na naprednjačkom mitingu u Jagodini 24. januara. Nešto ranije, iz jagodinskog SNS isticali su da se sve pripreme oko dočeka predsednika Srbije Aleksandra Vučića i organizacije najvećeg skupa u istoriji Jagodine uspešno privode kraju. Skupilo se, kako zvanično broje organizatori, više od 50 hiljada ljudi, a još oko 150 autobusa nije ušlo u grad zbog velike gužve. Neka su svi autobusi bili veliki i prepuni, po 50 ljudi u svakome, to je još 7500 ljudi. A svako ko je u Jagodini bio, zna da nije bilo tako.
SVE JE POŠLO NIZBRDO KAD SU POKISLI
Kad se setimo svih tih bučno najavljivanih skupova, čini se da je sve pošlo nizbrdo od skupa nazvanog “Srbija nade”, održanog 26. maja 2023. Tada je prvi put bilo očigledno da ni svi autobusi, dnevnice, obećanja ili ucene ne mogu naterati građane da kisnu ispred Skupštine i slušaju niz besmislenih govora.
Ako je neko zaboravio, usred svakodnevnih šetnji “Srbija protiv nasilja” posle dva masovna zločina, mediji bliski vlasti na naslovnim stranama pisali su da je spreman “Najveći skup u istoriji zemlje”. Organizovan kaže, ne kao kontramiting, već “radi važnih odluka koje nemaju veze sa mržnjom”, gde “neće biti prostora za zloupotrebu tragedija”.
Vučić je okupljenim trebalo da prezentuje plan za budućnost zemlje, a dao im je divljenje Dodika i Milana Kneževića, te svoju ostavku na mesto predsednika stranke. Niko ni na šta nije ni trepno. Uza sve autobuse, Srbe s Kosova i Republike Srpske, došlo je tek 45-50 hiljada ljudi, koji su pobegli od kiše još pre kraja Vučićevog govora.
Dosadašnje iskustvo pokazuje da broj ljudi na skupu ne treba potcenjivati. Mora se znati da ni 5. oktobra nije bilo pola miliona ljudi, kako je ranije glasila legenda. Ali, koliko god da ih je bilo, znali su zašto su došli u Beograd. Arhiv javnih skupova je pre 15. marta 2025. objavio spisak deset najvećih javnih skupova na otvorenom u Srbiji 2024. godine.
Na prvom mestu nalazio se protest na Slaviji u Beogradu, na kojem se 22. decembra 2024. okupilo 100000 učesnika. Drugo mesto pripada protestu protiv Rio Tinta na Terazijama, sa oko 50000 učesnika, treći je protest zbog rušenja nadstrešnice u Novom Sadu sa 22000 učesnika. Na ostalim skupovima bilo je manje od 10 hiljada ljudi. A ako se vratimo dalje, na Gazimestanu je 1989. prema Rojtersu bilo 300000 ljudi, a Slobodan Milošević je tvrdio da je okupio dva miliona pristalica. I da se zna, na čuvenoj Terazijskoj česmi 1991. godine bilo je manje od 2000 ljudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po oceni poverenika za samostalnost Visokog saveta tužilaštva, pritisci na tužioce u Srbiji dolaze sa raznih strana, ali izgleda ne iz kabineta predsednika Aleksandra Vučića. “Izbegavanje poverenika Milana Tkalca da izričito iznese svoj stav kad su u pitanju izjave predsednika Republike profesionalno je neprihvatljivo”, kaže za “Vreme” predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić. Šta sve predsednik sme da kaže, a da to ne bude shvaćeno kao mešanje u nezavisnost pravosuđa
Naprednjačka vlast se bori i rukama i nogama da pobedi u dva različita mesta, jer ne bi smeli na oči Aleksandru Vučiću ako izgube. Na drugoj strani, ostatak Srbije navija da krene iz Zaječara i Kosjerića, pa da se “ide redom” po celoj zemlji i da tako vide leđa ovima što već 13 godina upravljaju u svakom mestu, svakoj ulici i svakom selu
Nikada dosad nisu menjani svi članovi ovog tela. Nikada se izbor članova Saveta nije dešavao u tako uzavreloj društveno-političkoj atmosferi. Nikada Brisel nije bio toliko zainteresovan za tok i ishod ovog procesa. Otuda toliko nervoze, strasti i utvrđenih nezakonitosti za koje još niko nije odgovarao
Danak nepoštovanju zakona i visokoj korupciji počinje ubrzano uzimati još veći danak. Nabrojmo neke slučajeve: pao je deo plafona na Klinici za kardiologiju u Nišu, zveknuo je i plafon na Železničkoj stanici u Ćupriji. Prethodno se urušio most za prelazak pešaka kod sela Vlahovo i strmeknuo se deo zida u školi u Pećincima (lakše povređene dve devojčice). Tu su još i urušavanja betonske konstrukcije nadvožnjaka na brzoj saobraćajnici Požarevac–Veliko Gradište, padovi plafona u školi u Užicu, u Saranovu kod Rače, na Institutu za javno zdravlje Kragujevac i kod vrtića “Maja” na Novom Beogradu. Dakle, sve to od 1. novembra prošle godine do danas. Malo li je
Dok studenti maratonci posle 18 dana štafetnog trčanja i 2000 pređenih kilometara razgovaraju sa EU parlamentarcima u Briselu, Vučić se sastaje sa predsednikom Evropskog saveta. U pozadini ova dva događaja, evidentan uticaj vlasti na pravosuđe ogleda se u dvema odlukama: produženje pritvora novosadskim aktivistima i prekvalifikovanje dela ženi koja je kolima oborila studentkinju
U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Kako je nastao tobožnji kamp “studenata koji žele da uče” u Pionirskom parku, ispod prozora predsednika Srbije? Šta se tamo dešavalo i zašto je cela ideja od prvog dana postala sprdnja? U čemu se krio pravi cilj kampa i zbog čega nije ostvaren? Ko je postao kralj Pionirskog parka, ko njegovi podanici i ko je sve dolazio da ih obiđe? I kakva je sada situacija ispred Predsedništva Srbije
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!