

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Ponuda građanima ne sme da nam se svede na to da treba glasati za nas zato što su drugi lošiji, a mi manje zlo. Umesto toga, nudim tim i plan za stranku u kojoj su članovi ravnopravni, odbori slobodni da odlučuju o stvarima koje se njih tiču, a odluke se donose na stranačkim organima na kojima svako slobodno može da iznese svoje mišljenje, u kome omladina ima mesto koje zaslužuje
U zemlji sa najnižim životnim standardom, sa smanjenim penzijama i platama, povećanim svim porezima, gde vlast čine „idioti“ koji sa čarapom na glavi bespravno ruše delove grada, a premijer građane naziva „ološem“ samo zato što su se usudili da kritikuju režim, potrebna je mobilizacija demokrata i jaka Demokratska stranka kao garant vraćanja na put evropskih vrednosti i jačanja pravne države.


Građani od nas očekuju konkretne poteze i rešenja za probleme u kojima se nalaze. I potpuno su u pravu. Obaveza Demokratske stranke prema građanima, Srbiji, društvu, deci, svima koji su se zajedno sa nama borili za bolju Srbiju svih ovih godina je da se menja jer nije dovoljna samo kritika vlasti. Znam da Demokratska stranka ponovo, ko zna koji put, mora da bude snaga za pokretanje uspavane lokomotive na sporednom koloseku. Opozicija je danas upravo to. Uspavana. I na sporednom koloseku. Tamo gde ne sme da bude. Građani očekuju i zaslužuju više od toga.
Danas je više nego jasno – samo Demokratska stranka može da bude nosilac promena u Srbiji. Samo mi možemo da stanemo na put lažnim obećanjima, lažnim statistikama, lažnim reformama, lažnim diplomama, privatnim poslovima i tajnim ugovorima. U tom poslu, građani su naši saveznici.
Da bismo mogli da menjamo Srbiju, moramo da povratimo izgubljeno poverenje i promenimo ono što nije bilo dobro u stranci. To znaju sve demokrate koje žele da Demokratska stranka izađe iz kontinuiteta propadanja, iz unutrašnjih sukoba i loših odluka, zato je vreme za promene u DS-u.
Nikada više ne smemo dovesti birače u situaciju da nas pitaju gde smo i zbog čega ćutimo, nikada više borba za funkcije ne sme da bude važnija od borbe za bolji život, nikada politika ne sme da se svede na kritiku bez rešenja i nadu da smo mi „manje zlo“. Demokratska stranka ima viziju, znamo koja nam je misija, a to mora da se pretoči u konkretnu politiku koja će rezultirati boljitkom za svakog građanina. Demokrate su bile najhrabrije kada je bilo najteže, najuspešnije kada su izlazile sa najmodernijim idejama i najpoštovanije kada su brinule o građanima. U tome danas moraju da učestvuju svi naši članovi, jer imamo vredne, pametne, obrazovane i ugledne ljude širom Srbije. To za mene znači „zajedno“.
Baš kao što ni ponuda građanima ne sme da nam se svede na to da treba glasati za nas zato što su drugi lošiji, a mi manje zlo.
Umesto toga, nudim tim i plan za stranku u kojoj su članovi ravnopravni, odbori slobodni da odlučuju o stvarima koje se njih tiču, a odluke se donose na stranačkim organima na kojima svako slobodno može da iznese svoje mišljenje, u kome omladina ima mesto koje zaslužuje. Kao menadžer kampanja Demokratske stranke u vreme kada je ona ostvarivala najbolje rezultate, kao neko ko je uradio uspešnu reformu najsloženijeg sistema, sada znam i nudim plan kako da reformišemo stranku i ponovo pobeđujemo. Za ostvarenje tog plana neophodan je tim ljudi koji još nisu imali prilike da zauzmu ključna mesta u Demokratskoj stranci i koji imaju vere, snage i znanja kako da stranku i Srbiju učinimo boljima.
Promena koju nudimo, biće suštinska. Nije dovoljno da kažemo da smo se promenili. Drugi moraju to da vide. Da osete. Da opet u Demokratskoj stranci vide snagu koja će pošteno, odgovorno i sa velikom obavezom graditi pravednije društvo, demokratsku zemlju i bolji život. Drugi posao osim toga nemamo.
I zaista, zajedno možemo i moramo bolje, to je naša obaveza.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve