Da li smo prekršili zakon, utvrdiće sud. Ali, da novi ministar informisanja vežba mišiće i glumi objektivnost – ne treba nam dokaz
Ministarstvo informisanja saopštilo je prošle nedelje da je podnelo zahteve za pokretanje prekršajnog postupka protiv pet medija. Među njima je i portal nedeljnika “Vreme”. U saopštenju Ministarstva stoji da ovo rade zbog postupanja protivno odredbama Zakona o javnom informisanju i medijima koje se odnose na zaštitu maloletnika.
“U dnevnim novinama ‘Blic’, elektronskom izdanju dnevnih novina ‘Blic’, elektronskom izdanju nedeljnika ‘Vreme’, internet portalu luftika.rs i internet portalu nova.rs objavljeni su tekstovi u kojima je maloletnik učinjen prepoznatljivim i koje mogu da povrede njegovo pravo ili interes. U tekstovima su objavljene informacije o problemu vršnjačkog nasilja u osnovnim školama, ali istovremeno je otkriven identitet maloletne osobe koja je bila izložena tom nasilju”, stoji u saopštenju Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
O ČEMU SE RADI
Reč je o priči koju je otvorila televizija N1. U mestu Toponica kod Malog Crnića, jedanaestogodišnju devojčicu seksualno su zlostavljali vršnjaci. Podsetimo, čitav slučaj kulminirao je 28. marta, kada su na času fizičkog dečaci, prema prijavi roditelja policiji, pokušali da siluju devojčicu, skinuli joj garderobu, snimali je i potom pretili da će snimak pokazati drugima.
Da li smo mi, nedeljnik “Vreme” i naš portal vreme.com učinili mogućim otkrivanje identiteta maloletne osobe? Moguće je. Ova autorka misli da jesmo jer je otac devojčice za TV N1 govorio pod punim imenom i prezimenom, a mi smo to ime preneli. Ali, da li smo prekršili zakon utvrdiće sud, kada bude odlučivao o prihvatanju ili odbacivanju krivične prijave. Novinsko preduzeće “Vreme” zvanično nije obavešteno da postoji krivična prijava. Sve što znamo jeste da je Ministarstvo podnelo zahtev da se pokrene prekršajni postupak.
Ako se ispostavi da smo ugrozili etičke principe profesije, snosićemo posledice. Kao medij koji drži do etičkih standarda, za sebe ne tražimo drugačiji tretman od onog koji bismo voleli da vidimo prema medijima koji standarde krše svakodnevno.
DEMONSTRACIJA SILE
foto: sava radovanović / tanjug…
Prekršajnu prijavu protiv “Vremena” podnosi – autor “Vremena”. Istoričar i novi ministar informisanja Dejan Ristić pisao je za naš list do 2020. godine. Ni taj podatak ne znači da nas treba poštedeti. Zapravo, nijedna informacija ni stav u ovom tekstu ne govore da nas treba poštedeti. Naprotiv. Važno je samo da se aršini primenjuju jednako. Svi mediji koji su objavili ime oca devojčice, svoje su sadržaje usmerili na poziv institucijama da reaguju i zaštite dete. S druge strane, Ministarstvo informisanja ćuti na svakodnevno otkrivanje identiteta maloletnog K.K., počinioca masovnog ubistva u OŠ “Vladislav Ribnikar”. Ministarstvo informisanja ćutalo je kada je identitet ćerke ubijene pevačice Jelene Marjanović bio u potpunosti otkriven, kada smo čitali verovatno izmišljene sadržaje o tome šta je dete izjavljivalo i, navodno, videlo u danu kad mu je majka ubijena. Otkrivanje identiteta žrtava i preživelih različitih oblika nasilja, što punoletnih, što maloletnih, svakodnevna je pojava u našim medijima. Ne tražimo da “Vreme” bude pošteđeno sankcija, već da odgovornost snose svi.
Jer, bez obzira na novog ministra, Ministarstvo je staro, vlast je ista. To Ministarstvo ćuti nad tim što Željko Mitrović ispaljuje projektile u studiju TV Pink. To Ministarstvo ćutalo je kad je na TV Hepi Milomir Marić u programu uživo, u predvečernjem terminu, u rijaliti “Parovi” uveo prostitutku koja je izvodila oralni seks nad učesnicima. Isto to ministarstvo nije reagovalo kada je, posle emitovanja emisije “DNK”, u kojoj se pred kamerama utvrđuje očinstvo, muž ubio ženu. Ministarstvo informisanja ćutalo je kad je “Informer” emitovao intervju sa višestrukim silovateljem.
Samo je jednom Ministarstvo informisanja reagovalo, početkom 2020, kada je takođe podnelo prekršajne prijave protiv više medija, među njima i protiv “Vremena”. Ta je prijava, u vreme ministra Vladana Vukosavljevića, odbačena. Radilo se o otmici devojčice M.K. (13) u Nišu. Kritikovali smo tabloide koji su na naslovnici imali sliku deteta u ambulantnim kolima. Kako kritikovati nešto, a ne reći i ne pokazati šta su uradili? Mi tada nismo objavili spornu fotografiju, nego naslovne strane novina koje nisu povučene sa kioska.
PITANJE ZA KRAJ
Na koncu, ostaje samo jedno pitanje, mada odgovor znamo: da li bi institucije reagovale da otac nije izašao u medije? Ne bi, jer nisu, sve dok se nije podigla medijska prašina. Ali da je sve ovo horor bez kraja, pokazuje vest koja je stigla na dan pisanja ovog teksta: direktorka škole iz Toponice podnela je krivičnu prijavu za nasilje u porodici protiv roditelja i brata maloletne devojčice. Kao da joj je malo muke.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Istraga ubistva u restoranu „27“ na Senjaku uz eventualnu umešanost Veselina Milića odavno je kontaminirana i teško da će biti pravde. To za novi broj „Vremena“ kaže tužilac Radovan Lazić
Iz saopštenja tužilaštva stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije u čitavom događaju kontinuirano umanjuje. Da li je to zaista rezultat do sada sprovedenih dokaznih radnji i novih saznanja prikupljenih tokom istrage ili je reč o relativizaciji njegove uloge iz nekog drugog razloga, teško je utvrditi. Ipak, imajući u vidu sve čudne i neuobičajene poteze Visokog javnog tužilaštva u Beogradu, sasvim je opravdano sumnjati da se radi o relativizaciji odgovornosti i da neko sa veoma visokog položaja pokušava da zaštiti Milića
Nemanja Nenadić naglašava da su vršioci dužnosti spremni da, zarad očuvanja svog nezakonitog statusa, čine još veće kompromise nego što bi činili oni koji su postavljeni, pa makar to bilo i po principu partijske podobnosti, na pun mandat. Ili, kako je objasnila Ana Brnabić 2019. godine “v.d.” status zapravo motiviše ljude da rade još bolje
U razgovoru za “Vreme” predstavnici nekoliko opozicionih partija govore o studentskom pokretu. Jedni ga bezrezervno podržavaju i odustaju od isticanja svojih kandidata na izborima, drugi se spremaju da za učešće na izborima u nekom koalicionom formatu, treći su negde između i još važu. Za buduće analize, neka se zna ko je bio na kom stanovištu u junu 2026. godine, pošto će još promena sigurno biti
Šta, zapravo, u procesu pridruživanja EU hoće, a šta neće od Srbije i obratno? Gde je danas Srbija u onome što hoće i neće od EU, te šta je suština fingiranja ovdašnjeg režima – za nedeljnik “Vreme” govori dr Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i bivši glavni pravnik u pregovaračkom timu Vlade za pregovore o pristupanju EU
Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Porodica devojčice tvrdi da je škola pokušala da zataška slučaj i neadekvatno reagovala. Dok se roditelji bore za pravdu, devojčica ne ide u školu, dok dečaci koji su prijavljeni za nasilje – pohađaju nastavu. Lekar je konstatovao da je dete imalo 28 povreda