“Ne znamo sadržaj poruka Vilijama Bernsa na zatvorenim sastancima, ali je činjenica da je Dodik dan nakon Bernsove posjete izjavio kako nikada nije planirao secesiju”, kaže za “Vreme” profesorica na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu Edina Bećirević. “To sugerira da je poruka bila veoma oštra. Međutim, brz povratak Dodika na secesionističku retoriku, povezivanjem pitanja državne imovine s odlukom o secesiji, pokazuje da pritisak SAD nije bio dovoljan da ga trajno obuzda”
Nedavna posjeta direktora Središnje obavještajne agencije Sjedinjenih Američkih Država (CIA) Vilijama Bernsa Bosni i Hercegovini izazvala je duboke potrese ne samo na političkoj već i na muzičkoj sceni. Dosadašnja himna na tradicionalnom Kočićevom zboru u Stričićima, u izvedbi predsjednika entiteta Republike Srpske Milorada Dodika, iz “Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine” (posebno popularna u vrijeme sankcija SAD prema zvaničnicima RS) prerasla je u “Svaka bi fukara da ubije vuka”. Šta se može pročitati između redaka ovih stihova, ko su fukare, ko vukovi, koga i kakva sudbina čeka, ko je za secesiju a ko za samostalnu Republiku Srpsku, pitanja su koja zaokupljaju brojne analize, dijaloške emisije i izjašnjavanja političara, baš kao i tumačenja šta je prvi čovjek CIA radio u regiji. Tek, nakon što je prespavao noć nakon Bernsova dolaska u Sarajevo i iako se sa njim nije lično sreo, Milorad Dodik je promijenio ploču i većinu kako političara tako i građana, i to ne samo u BiH već i u regiji, šokirao izjavom da “secesija nikada nije bila politika ovog entiteta”.
“Republika Srpska (RS) nikad nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikad nije bila naša politika”, rekao je Dodik nedugo nakon što se njegova “desna ruka”, aktuelna srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, u Sarajevu sastala sa Vilijamom Bernsom.
Po običaju, odmah sutradan je otputovao u Beograd, kako bi sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao o “energetici i infrastrukturnim projektima”, potpuno ignorišući visokog gosta iz Amerike, za kojeg je kasnije izjavio da nije babaroga, za razliku od američkog ambasadora u BiH, kojeg Dodik već dugo vrijeđa na najprimitivniji način. Čak mu je pročitao i misli:
“Kao što je fino rekao direktor CIA, za stanje u BiH nije odgovoran samo Dodik već sve tri nacionalne strane. On je time odbacio koncepciju građanske BiH”, rekao je Dodik. I onda su svi sem direktne učesnice u razgovoru Željke Cvijanović nastavili da čitaju Bernsove misli. Za nju je ovo je bio preozbiljan razgovor da bi se o njemu izjašnjavala u javnosti, a prema premijeru Vlade RS Radovanu Viškoviću, Berns nije očitao lekciju samo Srbima već i drugima u BiH. Direktor CIA je došao u BiH kako “bi prikupio neke informacije koje ga zanimaju”, tvrdi Višković.
PORUKE ZA OZBILJNE LJUDE
Nakon nekoliko dana, Dodik je na večeri sa neimenovanim diplomatom shvatio “tajnu” posjete direktora CIA i posredstvom društvenih mreža obznanio “zanimljivo razmišljanje” tog diplomate neupućenom puku: “Danima čitam da je gospodin Berns došao u BiH da bi Dodiku prenio poruku. Direktor CIA nije poštar pa da raznosi poštu. Direktor CIA je mnogo ozbiljan čovjek i mnogo ozbiljan funkcioner koji poruke prenosi samo ozbiljnim ljudima. Ako je gospodin Berns imao poruku za vas, onda ste ozbiljna politička ličnost. Ako nije imao poruku ni za koga drugog u BiH, onda su oni politički bezvrijedni. Ispada da ste Vi jedina ozbiljna politička figura u BiH”.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić tako je znao da “samo oni iz političkog Sarajeva, koje mu je zaista nevjerovatno, nisu shvatili poruke šefa CIA o potrebi deeskalacije situacije u BiH i regiji te odgovornosti svih u tom procesu koji bi očuvao mir”: “Oni jednostavno sve stavljaju u funkciju sukoba sa Republikom Srpskom i satanizacijom njenog rukovodstva pokušavaju da glume portparole CIA ili parafraziraju ili čak otvoreno lažu o temama posjete. Skupo branjena i vrlo racionalna neutralnost RS izgleda je razumljivija šefu CIA a njima je i dalje trn u oku. Podilaženje SAD mržnjom prema Rusiji i potkazivanjem RS u tom pravcu je baš jadno i nisko.”
Za Igora Crnatka, šefa kluba Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini RS “deprimirajuće je i tužno gledati Dodika i druge funkcionere Srpske kako uzmiču i kako se, povodom dolaska direktora CIA, utrkuju ko će se više posuti pepelom”.
Crnadak kaže da narod Republike Srpske zaslužuje bolje lidere – ozbiljne i stabilne, u svakom momentu sabrane, na koje se može računati, a ne “kvazilidere koji se povlače, javno drhte od straha i preko noći odustaju od svega šta su govorili godinama”.
Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta i protivkandidatkinja Miloradu Dodiku na proteklim parlamentarnim izborima, pokazala je kroz video-prilog Dodikov put od “hrabrog secesioniste do potpunog puzanja pred šefom CIA”. Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez nedavnu posjetu zvaničnikâ NATO i CIA vidi kao plod velike diplomatske aktivnosti: “Ta posjeta je plod naše jake, velike, diplomatske aktivnosti. I moje i gospodina Konakovića i drugih ljudi koji obnašaju vlast, a koji su dio ovog patriotskog, probosanskohercegovačkog bloka”, kazao je Helez u intervjuu za dnevni list “Oslobođenje”. Prema njemu “Dodik je u ozbiljnim problemima”: “Ne želim nikome zlo, ali od 2016. godine Milorad Dodik provodi tu politiku blokada i ona je imala stalno uzlaznu putanju. Mislim da je kraj jedne ere, jedne retrogradne politike Milorada Dodika, koji je predstavljao, kako on kaže, RS, manji bh. entitet.”
Helez je usput izrazio i nadu da će novi ljudi koji dođu na te pozicije imati drugačiji pristup i BiH i njenom putu ka euroatlantskim integracijama.
U svemu ovome jedino je sigurno da se vuk nije dugo zadržao u janjećoj koži, pa je Milorad Dodik, treći dan nakon Bernsova odlaska, sa Manjače poručio da je ponosan što se na Kočićevom zboru vijori zastava Srbije, a ne zastava države čiji “suverenitet i teritorijalni integritet nikad nije osporavao”.
foto: tanjug / srnaKAKO DODIK KAŽE, DANAS JEDNO, SUTRA DRUGO: Skupština Republike Srpske
“GOODBYE BIH, WELCOME RS EXIT”
Zapanjujuća kratkotrajna transformacija Milorada Dodika od javno deklarisanog separatiste koji je građanima entiteta godinama obećavao referendume o samostalnosti RS i njenom otcjepljenju, do nekog ko nikad nije ni pomislio na samostalnost entiteta kojim suvereno vlada skoro dvije decenije, brzo je vraćena na fabrička podešavanja, pa je sa Manjače uputio novu prijetnju: “Ako nam dirnu imovinu, Republika Srpska ide u samostalnost i tu neće pomoći ni direktor CIA, niti iko drugi ko se ovuda muva.”
Zato i čudi ovo povezivanje posjete direktora američke obavještajne agencije sa državnom imovinom, ako je Dodik prvobitno pozdravio dolazak njenog prvog čovjeka u svjetlu borbe protiv terorizma, kao “obaveze cjelokupnog slobodnog svijeta, s obzirom da je Republika Srpska posvećena toj borbi i pozdravlja svaku saradnju u toj oblasti”.
Enver Halilović, nekadašnji ambasador BiH u Rusiji, misli da su bili naivni oni koji su povjerovali u to da se Dodik nakon posjete šefa CIA promijenio, te da ga treba posmatrati cjelokupno kako bi ga uopšte “shvatili jer je jedan dan za secesiju a drugi dan kaže da se nije nikada razmatrala secesija”. Halilović naglašava kako je Deklaracija sa svesrpskog sabora pravni i politički dokument koji predstavlja oblik secesije i ujedinjenja Srbije i Republike Srpske:
“I državna imovina je spomenuta u deklaraciji. Potrebno je razumjeti i analizirati političku ličnost Dodika. Slobodno ću kazati da je njegov politički profil hoštapleraj. Glumac jednog američkog trilera koji pravi skandale dok mu se neko ne suprotstavi. Njegovo djelovanje možemo shvatiti kada ga se cjelokupno posmatra. Mi smo za BiH kada se poštuje Dejtonski sporazum, kaže Dodik, i onda ga tumači kako hoće. Jedan dan hoće a drugi neće secesiju. On se poigrava političkom javnošću u BiH. Stvara psihozu nestabilnosti i opasnosti po životne okolnosti u BiH. To je jedna igra koja liči na one triler filmove. Kada se posmatraju odnosi Srbije i RS, možemo ih usporediti sa onim odnosima Irana i Hezbollaha. Isto je i ovdje. Vlast u RS je izvršilac srbijanske politike koja provodi tu velikosrbijansku politiku u BiH. Sada smo u opasnosti kao kada je Merkel uvela na neki način Rusiju u EU, a ova je skoro razvalila ovu zajednicu. Sada Šolc radi isto predstavljajući Srbiju kao demokratsku. Međutim, to je država koja ima izražene etnocentrističke vrijednosti”, kaže Halilović.
Zapravo, Dodiku je secesija mirno razdruživanje, samostalnost koju u njegovoj viziji daje Dejtonski okvir iako on entitetima ne dopušta nikakvo otcjepljenje. Sa govornice Narodne skupštine RS u februaru 2020. godine Dodik je poručio “Goodbye BiH, welcome RS exit”.
Koraci ka pravnoj secesiji učinjeni su u Narodnoj skupštini RS kada su usvojeni zaključci o “antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH”, povratku na ‘izvorni Dejton’, ukidanju Oružanih snaga BiH, vraćanju Vojske RS”. U oktobru 2021. godine Dodik je najavljivao skoru samostalnost entiteta.
“Neskriveno radimo na projektu samostalne Republike Srpske u okviru dejtonske BiH”, tada je izjavio.
Krajem aprila prošle godine ponovno je bio izričit i odlučan, govoreći o “izlasku iz prazne i nametnute ljušture”: “Mi ne živimo u BiH kao državi, za nas je nametnuta ljuštura, mi bismo željeli da budemo sa Srbijom, to je istorijska težnja našeg naroda”, obećao je Dodik na RTS i naveo da će RS biti “samostalna država i da će to ostvariti u miru”. A onda je otpočeo sagu o mirnom razdruživanju, osnovao Komisiju za sporazum o mirnom razdruživanju, nudio planove Federaciji BiH kako da se to izvede, koristio Rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN kao prijetnju za ovaj korak… I onda isti plan u dvanaest i pet povlači sa sjednice Narodne skupštine RS. Očito pod pritiskom neke nevidljive ruke.
Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini mjesecima upućuje kritike vlastima u Republici Srpskoj. Između ostalog, upozoravali su i strane investitore na secesionističke aktivnosti lidera u Republici Srpskoj.
“Potencijalni investitori žele znati gdje je novac prije planiranja ulaganja. Stejt Department je objavio analizu stanja za investicije u BiH za 2024. godinu, gdje se investitorima savjetuje rigorozna pravna provjera prije investiranja u Bosnu i Hercegovinu. Važno je izbjegavati izloženost sankcijama SAD i potvrditi prava na vlasništvo zemljišta kako bi se izbjegla eventualna uključivanja u nelegalne i/ili neustavne aranžmane. Ovo je posebno važno u Republici Srpskoj, gdje secesionističke aktivnosti lidera, napori da se neustavno preuzme kontrola nad državnom imovinom i neprovođenje odluka Visokog predstavnika stvaraju pravne rizike koji dodatno komplikuju poslovno okruženje”, istakli su iz Ambasade SAD.
U tom kontekstu, neimenovani zvaničnik američke vlade je u izjavi za Radio Slobodna Evropa rekao da su svi razgovori bili usmjereni na “eskalaciju napetosti koju potiče Milorad Dodik. On stoji otvoreno uz Vladimira Putina s kojim se više puta sastao od početka ruske invazije na Ukrajinu”.
BiH se “pridružila” sankcijama EU, ali ih nije sprovela zbog protivljenja političkih predstavnika iz RS u državnom Vijeću ministara BiH, predvođenih Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
MOSKVA I BEOGRAD
O posjeti visokih zvaničnika sigurnosti NATO i CIA Sarajevu, Beogradu i Prištini za “Oslobođenje” je govorio bivši ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković.
“U svakom slučaju, poruka je prije svega Miloradu Dodiku i njegovim separatističkim tendencijama da Sjedinjene Američke Države to svakako neće dozvoliti niti će blagonaklono gledati na ono što Dodik i njegovi ljudi rade u Bosni i Hercegovini”, odgovorio je na pitanje o tome šta znači posjeta Bernsa regiji. “Ono što ostaje nejasno jeste da ono što se očigledno ne toleriše u Bosni i Hercegovini, svakako se toleriše u Beogradu, jer pretpostavljam da se ni Milorad Dodik ne bi ponašao na način na koji se ponaša da nema apsolutnu podršku Beograda i Aleksandra Vučića. Dakle, da li je u pitanju neki širi interes ili šta je, ali u svakom slučaju ostaje zagonetka zašto Sjedinjene Američke Države dopuštaju Beogradu da nestabilnost izvozi van granica svoje zemlje.”
Profesorica na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu Edina Bećirević u razgovoru za “Vreme” ukazuje na dva važna sastanka koja je Berns imao u Sarajevu, jedan sa Almirom Džuvom, direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA), drugi sa članovima Predsjedništva BiH, na kojem je bila i osoba pod američkim sankcijama – Željka Cvijanović. Sastanak sa Džuvom, smatra profesorica Bećirević, važan je “posebno u kontekstu regionalne sigurnosti i borbe protiv stranih utjecaja, prije svega malignog utjecaja Rusije”. Cvijanovićeva je bila na sastanku kako bi direktno prenijela poruku Dodiku, smatra ona.
“Ne znamo sadržaj Bernsovih poruka na zatvorenim sastancima, ali je činjenica da je Dodik dan nakon Bernsove posjete izjavio kako nikada nije planirao secesiju. To sugerira da je poruka bila veoma oštra. Međutim, brz povratak Dodika na secesionističku retoriku, povezivanjem pitanja državne imovine s odlukom o secesiji, pokazuje da pritisak SAD nije bio dovoljan da ga trajno obuzda. Očigledno je da Dodik neuspješno pokušava balansirati između američkog pritiska koji uključuje ozbiljne sankcije koje su izazvale finansijski krah entiteta Republika Srpska, i ruskih instrukcija da održava nestabilnost u Bosni i Hercegovini. Dodik je dugo jedan od ključnih ruskih projekata na Balkanu i teško je očekivati značajnu promjenu njegove politike i strateških ciljeva koji su dogovoreni s Rusijom. Zanimljivo je i da je televizija “Pink”, koja je pod kontrolom Aleksandra Vučića, dva dana nakon Bernsove posjete Srbiji emitovala emisiju u kojoj se Dodiku savjetuje napuštanje vlasti. Ovo se može tumačiti kao rezultat pritiska CIA na Vučića da se distancira od Dodika ili kao Vučićeva taktika da pokaže kooperativnost prema Zapadu dok iza kulisa nastavlja podržavati Dodikove secesionističke ambicije. To bi bila ustaljena taktika koju Vučić koristi sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i sa Zapadom općenito”, zaključuje Bećirević.
Domaćim akterima ostalo je da nagađaju i da svako na svoj način tumači teme razgovora, posljedice ovog posjeta i projekcije budućnosti prije svih BiH, što će svakako postati jasnije u mjesecima koji dolaze.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su studenti prozreli i prezreli naprednjački režim? Zašto umesto naivnosti pokazuju zrelost? Šta Vučić nikada neće moći da razume? Kolika je visina njegove autoritarne temperature? I zbog čega sve više liči na svoj lik sa Koraksovih i Petričićevih karikatura
Kako se osećaju i šta danas misle roditelji i braća i sestre mladića pobijenih 14. decembra 1998. godine u Peći? Zbog čega je Aleksandr Vučić 2013. izjavio da ima saznanja da ovaj zločin nisu izvršile osobe albanske, već srpske nacionalnosti? Zašto nikad nije htio da primi porodice žrtava i, uprkos više puta ponovljenim obećanjima, podeli s njima informacije za koje je tvrdio da ih poseduje? I dokle je stigla istraga o ovom zločinu
Srednje ocene (pa i ocene uopšte) više skoro ništa ne znače jer SNS armija ocenjuje slično kao što i glasa. Dakle, “Aci pet, njima svima jedan (ili nula, ako može, obavezno nula)”. A naročito onima koji se u nekom trenutku izdvajaju kao akutno ili potencijalno opasni po režim. Što znači da se lavina negativnih ocena dobijena od strane režimskih glasača može tretirati maltene i kao svojevrsni opozicioni orden. Hoću reći da je u ocenjivanju sve manje nijansi, a upravo su nijanse ovde nekad bile važne
Tragedija od 1. novembra na stanici u Novom Sadu ogolila je čitav sistem i pokazala pravu sliku ovog režima. Nova pobuna bila je neminovna. Protesti zbog državnog nemara i propusta sistema započeti u maju 2023. godine ponovili su se i u jesen. Ovog puta režim nije mogao da kaže – nije do nas. Krv prolivenu ispred Železničke stanice u Novom Sadu ne može da opere
Intervju: Tanja Ćirković Veličković, profesorka Hemijskog fakulteta i članica SANU
Učimo studente da je teži put – put znanja i poštenja – jedini ispravan. A onda oni vide bezbrojne afere u visokom školstvu i kako se lako prečicom dolazi do diploma i posla. Jasno im je šta se dešava i to je jedan deo ovog fenomena, gde nam poručuju da više ne žele da uče
Doba sarme i ruske salate neće ugasiti bunt u Srbiji. Na opoziciji je sada da preuzme politički deo posla, napravi dogovor i svim silama traži prelaznu vladu
Kako su naša deca koju su naprednjaci stavljali u svoje izborne slogane proglašena za najveći subverzivni element u državi? I zbog čega je, posle istupa šefa države u Briselu, mnogim građanima došlo da kleknu poput onog novosadskog direktora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
I u najmirnija vremena prvi čovek američke spoljne službe ima pune ruke posla. Ova sadašnja vremena daleko su od mirnih. Postavlja se pitanje koja je muka naterala direktora CIA Vilijama Bernsa da potroši nekoliko dana na Balkanu, gde trenutno ne plamti nikakva upala. Istovremeno, u svetu u ovom momentu ima nekoliko akutnih žarišta. Pomenimo samo Ukrajinu i Bliski istok i ostavimo po strani Venecuelu i nekoliko kriznih žarišta u Africi. Dva su moguća razloga, a oba su naravno geopolitička i imaju veze sa stanjem u Ukrajini
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!