

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




"Svrha snimanja da se dokumentuje primena policijskih ovlašćenja, za analizu, obuku i unapređenje rada ali i sprečavanje zloupotreba od strane policijskih službenika, kao i korupcije", kaže u MUP-u
Od 1. septembra jedan broj saobraćajnih policajca će imati kamere na uniformama. Saobraćajna policija je dobila 60 kamera od Ministarstva pravosuđa SAD. U početku kamere će biti korišćene na deonicama auto-puta u okolini Beograda i u presretačima širom zemlje.
Načelnik Uprave saobraćajne policije MUP-a Srbije Slaviša Lakićević ističe da je svrha snimanja da se dokumentuje primena policijskih ovlašćenja, za analizu, obuku i unapređenje rada ali i sprečavanje zloupotreba od strane policijskih službenika, kao i korupcije.
„Ove kamere nećemo koristiti za procesuiranje krivičnih dela i prekršaja. Koriste se samo za audio i video snimanje ili dokumentovanje postupanja policijskih službenika da bi njihov rad bio zakonit, profesionalan i odgovoran. I da bude dokaza kada bude potrebe za tim“, precizirao je Lakićević za RTS.
Mora se reći da se snima
Lakićević kaže da će policajac imati obavezu da obavesti građane da će njegova intervencija biti audio-video snimljena. Takođe, dužan je i da sve podatke koje snimi dostavi svom neposrednom starešini i unese u nalog za izvršenje službenog zadatka.
Pristup podacima imaće samo ovlašćeni pripadnici saobraćajne policije, a snimljeni video i audio materijal čuvaće se 45 dana nakon čega će se automatizovano brisati.
Na pitanje ko su ovlašćena lica koja bi imala pristup ovim podacima, Lakićević kaže da će to biti neposredne starešine i službenici iz unutrašnje kontrole, kao i oni koji dobiju zadatak da određenu intervenciju ili policijsko ovlašćenje preispitaju.
„Imamo radnu grupu koja već implementira da ovo bude korišćeno u svim linijama rada MUP-a u direkciji policije. Nadamo se da će do kraja godine svi saobraćajci imati ovu kameru i koristiti je“, naveo je načelnik Uprave saobraćajne policije.
Nepotreban strah
Milan Božović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja kaže za Euronews Srbija da u ovom slučaju nema straha od zloupotrebe podataka jer, kako kaže, podatke čuvaju nadležni organi.
„Državni organi imaju obavezu čuvanja određenih podataka koji ne smeju da dospeju u javnost. To se primenjuje svuda u svetu pa i kod nas. Kada bi pričali o zloupotrebi onda bi došli do toga da vi onda nikome ne smete da date ni svoj matični broj – ni opštini, ni poreskoj i slično. Ne bi onda trebalo da postoje ni službe koje imaju vaše podatke“, objašnjava on.
Drugačije je pred kamerama
Kako je „Vreme“ pisalo, praksa je pokazala da građani često menjaju ponašanje prema policijskim službenicima, kada su obavešteni da se razgovor snima. Kamere mogu da spreče upotrebu sile u nekim situacijama. Ovakva metoda poboljšava interakciju između policijskih službenika i učesnika u saobraćaju.
Brže rešavanje žalbi i tužbi građana koji se pozivaju na pogrešno sprovođenje zakona, prekomernu upotrebu sile ili druge oblike nedozvoljenog ponašanja takođe je jedna od prednosti korišćenja ovih kamera.
Potvrdni dokazi dobijeni na ovaj način, snimljeni podaci, slika, video, ton mogu se koristiti kao dokazi u hapšenju ili krivičnom gonjenju kao i u dokumentovanju pojava i prirode raznih vrsta prekršaja.
B.G./RTS/Euronews Srbija
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve