

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Rektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović izabrana je za ličnost godine većinom glasova uređivačkog kolegijuma nedeljnika "Vreme". Kriterijum za priznanje je, kao i prethodnih godina, doprinos unapređenju institucija u javnom interesu
U poslednjih nekoliko godina, prilikom izbora ličnosti godine, uredništvo „Vremena“ koristilo je široko shvaćenu definiciju institucija u javnom interesu. Ovog puta to nije slučaj. Zahvaljujući radu i zalaganju rektorke Ivanke Popović, ugled Univerziteta u Beogradu, institucije koja je nedvosmisleno u javnom interesu, sačuvan je u kriznim trenucima, a zahvaljujući konačnoj odluci o plagijatu doktorata ministra finansija Siniše Malog, ugled Univerziteta je i porastao. Ivanka Popović ispunila je u prvoj godini svog mandata gotovo sva obećanja koja je dala kada je 2018. stupila na dužnost. Takođe, Univerzitet u Beogradu će uskoro postati deo „mega-univerziteta“ zajedno sa Univerzitetom u Oslu, Arhus univerzitetom iz Danske, Katoličkim univerzitetom u Luvenu u Belgiji, Pariskim univerzitetom iz Francuske, Kings koledžom iz Londona i Univerzitetom Humbolt iz Berlina. Osim konkretnih rezultata, Ivanka Popović svojim javnim nastupima daje primer kako se smireno i uz poštovanje sagovornika ili protivnika može doći do dogovora i time celom društvu vraća veru u moć dijaloga. Opširniji intervju sa Ivankom Popović biće objavljen u narednom broju „Vremena“.
Priznanje za ličnost godine „Vreme“ dodeljuje od 2001. godine. Od tada do danas, ličnosti godine nedeljnika „Vreme“ bili su: Božidar Đelić (2001), Mlađan Dinkić (2002), Ljiljana Raičević (2003), Rasim Ljajić (2004), Vladimir Vukčević (2005), Zdravko Ponoš (2006), Sonja Liht (2007), Vigor Majić (2008), Milica Delević (2009), Dragan Đilas (2010), Ivan Tasovac (2011), Jovan Ćulibrk (2012), Branko Kukić (2013), Olja Bećković (2014),
Saša Janković (2015), Ivan Ivanji (2016), Ivan Medenica (2017) i Tatjana Lazarević (2018).


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve