

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Vlast je na primeru "Južnih vesti" primenila do sada neviđenu metodu čiju je nezakonitost nemoguće dokazati, a koja, korak po korak, ukoliko se nešto pod hitno ne preduzme, vodi do sigurne propasti tog medija
Za devet godina postojanja, redakciju regionalnog portala „Južne vesti“ obišlo je mnogo inspekcija – nadležnih za protivpožarnu bezbednost, opštu bezbednost, za proveru legalnosti softvera, poštovanja zabrane pušenja, poreska. Nijedna nije otkrila nikakvu nepravilnost. I nijedna se nije zadržala ni približno koliko poslednja, koja već šest meseci prečešljava papire najčitanijeg portala južne Srbije i jednog od najčitanijih na nacionalnom nivou – medija poznatog po ozbiljnim istraživačkim pričama, koje su zabolele mnoge lokalne i državne funkcionere.


Rekordna po trajanju, aktuelna poreska inspekcija sasvim je avangardna i po metodologiji: nadležni inspektori nisu se zadržali samo na papirima, već su zaždili po Nišu – što u inspekciju preduzeća koja posluju s „Južnim vestima“, što u posete rodbini zaposlenih u tim preduzećima, kako bi im objasnili s kim imaju posla. Vlast koja je sa zemljom već sravnila mnoge nezavisne medije, i koja je različitim javnim i tajnim mehanizmima one preostale dovela na rub opstanka, primenila je tako jednu inovativnu i do sada neviđenu metodu čiju je nezakonitost nemoguće dokazati, a koja, korak po korak, ukoliko se nešto pod hitno ne preduzme, vodi do sigurne propasti „Južnih vesti“.
NEMAŠ KOME DA SE ŽALIŠ: „Te poreske inspekcije su ono što se u knjigama i filmovima označava kao idealan zločin. Teško je, praktično nemoguće, da se dokaže da su oni došli s namerom, a ne kao neka redovna kontrola“, kaže za „Vreme“ urednik „Južnih vesti“ Predrag Blagojević. „Ovde na to nemaš kome da se žališ, a ako se žališ međunarodnoj zajednici, njima je teško da razumeju šta se zapravo dešava. Kada im kažemo da nam dolazi poreska inspekcija i šta sve rade, oni objasne kako moramo da plaćamo porez i ne shvataju dublju nameru iza svega toga.“
Po svemu sudeći, međunarodne novinarske i druge organizacije zapravo su jedine koje bi u ovom trenutku mogle da pomognu. Domaća novinarska udruženja nemaju nikakvu praktičnu moć i njihova se akcija svodi na saopštenja u kojima se bune ili protestuju, a praksa je pokazala da se na planu medija svaki pomak događao upravo na „mig spolja“.
Što se tiče domaćih institucija, stvar je daleko jasnija: da država funkcioniše kako bi trebalo, poreske hajke u Nišu ne bi ni bilo. Ukoliko bi se desila, momentalno bi reagovali i nadležno ministarstvo, i zaštitnik građana, i vrh države. Umesto svega toga, državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Saša Gajović i praktično je pokazao da od žalbi vajde nema. U intervjuu za serijal „Kvaka 23“, on je najpre objasnio da „Ministarstvo kulture i informisanja uvek najžešće kritikuje i protestuje protiv bilo kakvog napada na novinare, pretnje ili pritiske“ (što u najmanju ruku nije istina – prim. T.S.), a zatim pozvao Blagojevića da im se obrati. „Niste mi dali dovoljno elemenata da bih mogao da zaključim“, rekao je odgovarajući na pitanje kome bi „Južne vesti“ mogle da se požale: „Elementi bi morali biti u pisanoj formi, kako bismo imali uvid o čemu se tu radi, ko ga pritiska, zašto i na koji način“.
Ukoliko bi se bilo kome žalili, ljudi iz „Južnih vesti“ svoje bi tvrdnje morali potkrepiti izjavama svedoka – svih onih čije su firme takođe postale meta inspekcija, onih kojima su inspektori zakazivali sastanke po niškim kafanama i pokazivali im ugovore „Južnih vesti“ s ovim ili onim donatorom, pa i onih koji su dobijali informacije da su Blagojević i njegovi saradnici pod stalnom „pratnjom“ nadležnih organa. A ko bi se pri zdravoj pameti, u današnjoj Srbiji, usudio na takav korak?
NE ZNAŠ ŠTA DA RADIŠ: „To je situacija u kojoj ne znaš šta da radiš. Ukoliko ćutiš, puštaš ih. Ukoliko izađeš i kažeš šta se dešava, šalješ poruku i ostalim oglašivačima šta će im se desiti. Pritom, toliko smo čačkali vlast i toliko puta su nas proveravali, da bi sigurno našli nešto da bilo čega ima“, kaže Blagojević, napominjući ipak da je u našim uslovima praktično nemoguće da vodiš firmu sa skoro trideset zaposlenih, a da ne napraviš nešto što će biti označeno kao greška. „Stvar je samo u tome kako će oni da tumače ovu ili onu stvar.“ Kako će to tumačenje da izgleda, sasvim je jasno. Jer „oni“ koji tumače jesu isti „oni“ koji su i smislili da se – u državi u kojoj malo šta funkcioniše u skladu sa pravilima – do iznemoglosti ispituje baš jedan lokalni medij.
Isti „oni“ koje su „Južne vesti“ godinama stavljale na tapet zbog marifetluka kojima su se bavili. Konačno, isti „oni“ kojima smetaju ne samo mediji, već i svi oni koji se usude da misle i govore slobodno.
Njima su trenutno na redu „Južne vesti“, a drugi neka se spreme.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve