

Podkast
Intervju Vremena – Glasovi pobune: Zoran Kesić
U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS




Vlast je na primeru "Južnih vesti" primenila do sada neviđenu metodu čiju je nezakonitost nemoguće dokazati, a koja, korak po korak, ukoliko se nešto pod hitno ne preduzme, vodi do sigurne propasti tog medija
Za devet godina postojanja, redakciju regionalnog portala „Južne vesti“ obišlo je mnogo inspekcija – nadležnih za protivpožarnu bezbednost, opštu bezbednost, za proveru legalnosti softvera, poštovanja zabrane pušenja, poreska. Nijedna nije otkrila nikakvu nepravilnost. I nijedna se nije zadržala ni približno koliko poslednja, koja već šest meseci prečešljava papire najčitanijeg portala južne Srbije i jednog od najčitanijih na nacionalnom nivou – medija poznatog po ozbiljnim istraživačkim pričama, koje su zabolele mnoge lokalne i državne funkcionere.


Rekordna po trajanju, aktuelna poreska inspekcija sasvim je avangardna i po metodologiji: nadležni inspektori nisu se zadržali samo na papirima, već su zaždili po Nišu – što u inspekciju preduzeća koja posluju s „Južnim vestima“, što u posete rodbini zaposlenih u tim preduzećima, kako bi im objasnili s kim imaju posla. Vlast koja je sa zemljom već sravnila mnoge nezavisne medije, i koja je različitim javnim i tajnim mehanizmima one preostale dovela na rub opstanka, primenila je tako jednu inovativnu i do sada neviđenu metodu čiju je nezakonitost nemoguće dokazati, a koja, korak po korak, ukoliko se nešto pod hitno ne preduzme, vodi do sigurne propasti „Južnih vesti“.
NEMAŠ KOME DA SE ŽALIŠ: „Te poreske inspekcije su ono što se u knjigama i filmovima označava kao idealan zločin. Teško je, praktično nemoguće, da se dokaže da su oni došli s namerom, a ne kao neka redovna kontrola“, kaže za „Vreme“ urednik „Južnih vesti“ Predrag Blagojević. „Ovde na to nemaš kome da se žališ, a ako se žališ međunarodnoj zajednici, njima je teško da razumeju šta se zapravo dešava. Kada im kažemo da nam dolazi poreska inspekcija i šta sve rade, oni objasne kako moramo da plaćamo porez i ne shvataju dublju nameru iza svega toga.“
Po svemu sudeći, međunarodne novinarske i druge organizacije zapravo su jedine koje bi u ovom trenutku mogle da pomognu. Domaća novinarska udruženja nemaju nikakvu praktičnu moć i njihova se akcija svodi na saopštenja u kojima se bune ili protestuju, a praksa je pokazala da se na planu medija svaki pomak događao upravo na „mig spolja“.
Što se tiče domaćih institucija, stvar je daleko jasnija: da država funkcioniše kako bi trebalo, poreske hajke u Nišu ne bi ni bilo. Ukoliko bi se desila, momentalno bi reagovali i nadležno ministarstvo, i zaštitnik građana, i vrh države. Umesto svega toga, državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Saša Gajović i praktično je pokazao da od žalbi vajde nema. U intervjuu za serijal „Kvaka 23“, on je najpre objasnio da „Ministarstvo kulture i informisanja uvek najžešće kritikuje i protestuje protiv bilo kakvog napada na novinare, pretnje ili pritiske“ (što u najmanju ruku nije istina – prim. T.S.), a zatim pozvao Blagojevića da im se obrati. „Niste mi dali dovoljno elemenata da bih mogao da zaključim“, rekao je odgovarajući na pitanje kome bi „Južne vesti“ mogle da se požale: „Elementi bi morali biti u pisanoj formi, kako bismo imali uvid o čemu se tu radi, ko ga pritiska, zašto i na koji način“.
Ukoliko bi se bilo kome žalili, ljudi iz „Južnih vesti“ svoje bi tvrdnje morali potkrepiti izjavama svedoka – svih onih čije su firme takođe postale meta inspekcija, onih kojima su inspektori zakazivali sastanke po niškim kafanama i pokazivali im ugovore „Južnih vesti“ s ovim ili onim donatorom, pa i onih koji su dobijali informacije da su Blagojević i njegovi saradnici pod stalnom „pratnjom“ nadležnih organa. A ko bi se pri zdravoj pameti, u današnjoj Srbiji, usudio na takav korak?
NE ZNAŠ ŠTA DA RADIŠ: „To je situacija u kojoj ne znaš šta da radiš. Ukoliko ćutiš, puštaš ih. Ukoliko izađeš i kažeš šta se dešava, šalješ poruku i ostalim oglašivačima šta će im se desiti. Pritom, toliko smo čačkali vlast i toliko puta su nas proveravali, da bi sigurno našli nešto da bilo čega ima“, kaže Blagojević, napominjući ipak da je u našim uslovima praktično nemoguće da vodiš firmu sa skoro trideset zaposlenih, a da ne napraviš nešto što će biti označeno kao greška. „Stvar je samo u tome kako će oni da tumače ovu ili onu stvar.“ Kako će to tumačenje da izgleda, sasvim je jasno. Jer „oni“ koji tumače jesu isti „oni“ koji su i smislili da se – u državi u kojoj malo šta funkcioniše u skladu sa pravilima – do iznemoglosti ispituje baš jedan lokalni medij.
Isti „oni“ koje su „Južne vesti“ godinama stavljale na tapet zbog marifetluka kojima su se bavili. Konačno, isti „oni“ kojima smetaju ne samo mediji, već i svi oni koji se usude da misle i govore slobodno.
Njima su trenutno na redu „Južne vesti“, a drugi neka se spreme.


U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve