Šabački proizvođač ambalaže probio se na tržište kafe s kesicom kroz koju se oseća miris. Napredak u proizvodnji folija za prehrambenu robu počeo je kada je kupio mašinu vrednu milion evra
Proizvodnja hrane pokazala se kao jedna od najvažnijih „prilika“ Srbije u trgovini sa Evropom i svetom, pa veći broj domaćih prehrambenih proizvođača poslednjih godina beleži rast prihoda od izvoza. Jedan od uslova za ulazak domaćih prehrambenih proizvoda na strana tržišta je adekvatno pakovanje, koje ispunjava stroge evropske sanitarne i standarde kvaliteta. Šabačka firma COMEX je još pre nekoliko godina u ovome videla svoju veliku šansu.
„Proizvodimo fleksibilnu ambalažu od višeslojnih sintetičkih materijala napravljenih kombinovanjem poliestra, polipropilena, polietilena, poliamida i drugih. Kombinovanjem ovih slojeva kupcima nudimo najbolja barijerna svojstva za čuvanje prehrambenih artikala“, kaže za „Vreme“ Živorad Arsenović, direktor i vlasnik COMEX-a, jednog od najznačajnih domaćih proizvođača ambalaže. Arsenović objašnjava da je ova firma sa oko pedeset zaposlenih pre svega štamparsko preduzeće, koje je pre mnogo godina shvatilo da će tržište prehrambenih artikala doživeti ekspanziju, pa se specijalizovala za štampanje zaštitnih folija za prehrambenu robu. „Pre šesnaest godina počeli smo da radimo sa jednom mašinom koju sam kupio jeftino i nazvao je Gutenberg, jer je bila toliko stara da je izgledalo kao da je iz tog doba. Od tada smo mnogo napredovali, tako da sada imamo nove mašine koje rade po novim tehnologijama“, kaže Arsenović i navodi da COMEX sada poseduje tehnologiju na evropskom nivou, zahvaljujući i novoj mašini, vrednoj milion evra, koju je kupio pre nekoliko meseci. Ova investicija je šabačkoj firmi omogućila da domaćim i stranim kupcima ponudi ambalažu koja obezbeđuje duži rok trajanja i viši kvalitet proizvoda koje čuva.
IGRASLOJEVIMA: „Nova ambalaža ima više slojeva: poliester, zatim aluminijumsku foliju i onda, na unutrašnjoj strani, polietilen koji je i sam sastavljen iz tri sloja. Krajnji proizvod je toliko slojevit da već možemo da se, što kažu ‘igramo’, i u tom smislu da kupcima izlazimo u susret“, priča Arsenović. Sva nova ambalaža ispunjava stroge kriterijume koji se odnose na prolaz vodene pare, razmenu kiseonika, propuštanje ultraljubičastih zraka i na ostale parametre čije ispunjenje kupci traže. Jedan od specijalnih prozvoda je zaštitna folija koja sprečava razmenu gasova na štetu proizvoda, odnosno propušta gasove samo u jednom pravcu. Ovu foliju koriste pojedini domaći proizvođači kafe, jer omogućava da gasovi izlaze kroz ambalažu, a da istovremeno ne mogu da uđu unutra, zbog čega kafa može da „miriše kroz kesicu“ a da miris ne „ispari“.
U COMEX-u se ipak na ovome ne zaustavljaju, pa direktor kaže da su u planu još neke investicije koje će pomoći da se ova nova tehnologija bolje iskoristi. „Planiramo da prethodnu investiciju zaokružimo jednom ‘još novijom’, koja bi ovoj prvoj obezbedila iskorišćenje kapaciteta od sto odsto, što će praktično zaokružiti tehnološki ciklus. To ćemo najverovatnije ostvariti ove godine.“ Arsenović objašnjava da je tu reč o filmovima koji su tehnički savršeniji i sa boljim svojstvima nego dosadašnji. „Verujem da će nam to dodatno poboljšati poziciju na tržištu. Time postavljamo lestvicu na novu visinu“, kaže Živorad Arsenović.
KONKURENCIJA: Kupci za koje COMEX godišnje proizvede oko 1200 tona ambalaže, uglavnom su domaće firme, među kojima su najveće Pionir, Svisslion i Drenik. Oko četvrtina proizvodnje se izvozi, najviše u zemlje u okruženju (Hrvatska, Makedonija i BiH), ali je odnedavno počeo izvoz i u Veliku Britaniju. „U Britaniju izvozimo tek oko pola godine, ali se već pokazalo da smo konkurentni i po kvalitetu i po ceni, tako da od tog izvoza očekujemo dobre rezultate“, kaže direktor. On smatra da se konkurentnost domaćih proizvoda, uz sličnu tehnologiju kao na Zapadu, zasniva na nižoj ceni radne snage i jeftinijoj energiji. „U konkurenciji sa stranim firmama iz regiona mi imamo određene prednosti. Radimo na istim mašinama, a imamo jeftiniju radnu snagu – zato ne vidim u čemu to oni nas mogu da pobede“, zaključuje Arsenović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radimo i na boljoj komunikaciji sa studentskim i omladinskim pokretom. Sasvim mi je razumljivo i to što su se ogradili od incidenta ispred Skupštine Kraljeva. Prirodi njihove borbe ne odgovara priroda ovog incidenta. Stoga odgovornost za njega u u potpunosti preuzimamo moji saborci i ja. Ne želimo da deci, čiji su protesti bili i ostali mirni, bez ikakvih jaja i bez agresivnog suprotstavljanja vlasti, prebacujemo odgovornost
Studenti u blokadi su svojim zahtevima, načinom na koji artikulišu svoj protest, načinom na koji planiraju marševe i velike blokade, postavili okvir za sve ostale koji i te kako imaju zašto da ustanu i protiv čega da se bore. Sada nam je jedinstvena prilika da preispitamo sami sebe, odaberemo bitke i prestanemo da se bavimo sami sobom
Vlast je tvrdila da su opozicioni odbornici pozvani da prisustvuju sednici gradske skupštine, ali brojni snimci pokazuju upravo suprotno. Ne samo da su sprečeni da uđu u “svoju kuću”, nego su trpeli i nasilje od pripadnika policije i žandamerije. Možda je to model koji naprednjaci smišljaju i za druge lokalne, ali i za pokrajinski i republički parlament. Spreče opoziciju da prisustvuje sednicama, i onda – nema opozicije, nema problema
Ana Brnabić je pre ministarke u ostavci Slavice Đukić Dejanović najavila da će profesori i nastavnici u štrajku biti plaćeni prema učinku. Ali koliko je ona radila? Od konstitutivne sednice, 8. februara 2024, Brnabić je zakazala četiri sednice u dva redovna zasedanja, dve vanredne i jednu posebnu sednicu. Skupština je tako za nešto više od godinu dana zasedala tačno 27 dana – jedva nešto više od dva dana mesečno
Zašto su đački zvižduci najjezivije svedočanstvo, a nazivanje studenata „srpskim ustašama“ – nisu. I zbog čega Vučić i Diodik posle „Jači smo od sudbine“ u duetu pevaju „Mir, brate, mir“ uzdajući se milost stranaca
„Češljanje“ nevladinih organizacija je obračun sa kritičarima režima. Da nije, tužilac bi prvo pokucao na vrata Ane Brnabić koja je bila udarna igla USAID-a. Ovi koje „češljaju“ su za Anu treća liga
Mlad i pametan svet pokuljao je na ulice i sa sobom poneo duhovitost. Humor je važan za oslobađanje od straha, ali ne samo to – on je supstancijalno politički
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!