Šabački proizvođač ambalaže probio se na tržište kafe s kesicom kroz koju se oseća miris. Napredak u proizvodnji folija za prehrambenu robu počeo je kada je kupio mašinu vrednu milion evra
Proizvodnja hrane pokazala se kao jedna od najvažnijih „prilika“ Srbije u trgovini sa Evropom i svetom, pa veći broj domaćih prehrambenih proizvođača poslednjih godina beleži rast prihoda od izvoza. Jedan od uslova za ulazak domaćih prehrambenih proizvoda na strana tržišta je adekvatno pakovanje, koje ispunjava stroge evropske sanitarne i standarde kvaliteta. Šabačka firma COMEX je još pre nekoliko godina u ovome videla svoju veliku šansu.
„Proizvodimo fleksibilnu ambalažu od višeslojnih sintetičkih materijala napravljenih kombinovanjem poliestra, polipropilena, polietilena, poliamida i drugih. Kombinovanjem ovih slojeva kupcima nudimo najbolja barijerna svojstva za čuvanje prehrambenih artikala“, kaže za „Vreme“ Živorad Arsenović, direktor i vlasnik COMEX-a, jednog od najznačajnih domaćih proizvođača ambalaže. Arsenović objašnjava da je ova firma sa oko pedeset zaposlenih pre svega štamparsko preduzeće, koje je pre mnogo godina shvatilo da će tržište prehrambenih artikala doživeti ekspanziju, pa se specijalizovala za štampanje zaštitnih folija za prehrambenu robu. „Pre šesnaest godina počeli smo da radimo sa jednom mašinom koju sam kupio jeftino i nazvao je Gutenberg, jer je bila toliko stara da je izgledalo kao da je iz tog doba. Od tada smo mnogo napredovali, tako da sada imamo nove mašine koje rade po novim tehnologijama“, kaže Arsenović i navodi da COMEX sada poseduje tehnologiju na evropskom nivou, zahvaljujući i novoj mašini, vrednoj milion evra, koju je kupio pre nekoliko meseci. Ova investicija je šabačkoj firmi omogućila da domaćim i stranim kupcima ponudi ambalažu koja obezbeđuje duži rok trajanja i viši kvalitet proizvoda koje čuva.
IGRASLOJEVIMA: „Nova ambalaža ima više slojeva: poliester, zatim aluminijumsku foliju i onda, na unutrašnjoj strani, polietilen koji je i sam sastavljen iz tri sloja. Krajnji proizvod je toliko slojevit da već možemo da se, što kažu ‘igramo’, i u tom smislu da kupcima izlazimo u susret“, priča Arsenović. Sva nova ambalaža ispunjava stroge kriterijume koji se odnose na prolaz vodene pare, razmenu kiseonika, propuštanje ultraljubičastih zraka i na ostale parametre čije ispunjenje kupci traže. Jedan od specijalnih prozvoda je zaštitna folija koja sprečava razmenu gasova na štetu proizvoda, odnosno propušta gasove samo u jednom pravcu. Ovu foliju koriste pojedini domaći proizvođači kafe, jer omogućava da gasovi izlaze kroz ambalažu, a da istovremeno ne mogu da uđu unutra, zbog čega kafa može da „miriše kroz kesicu“ a da miris ne „ispari“.
U COMEX-u se ipak na ovome ne zaustavljaju, pa direktor kaže da su u planu još neke investicije koje će pomoći da se ova nova tehnologija bolje iskoristi. „Planiramo da prethodnu investiciju zaokružimo jednom ‘još novijom’, koja bi ovoj prvoj obezbedila iskorišćenje kapaciteta od sto odsto, što će praktično zaokružiti tehnološki ciklus. To ćemo najverovatnije ostvariti ove godine.“ Arsenović objašnjava da je tu reč o filmovima koji su tehnički savršeniji i sa boljim svojstvima nego dosadašnji. „Verujem da će nam to dodatno poboljšati poziciju na tržištu. Time postavljamo lestvicu na novu visinu“, kaže Živorad Arsenović.
KONKURENCIJA: Kupci za koje COMEX godišnje proizvede oko 1200 tona ambalaže, uglavnom su domaće firme, među kojima su najveće Pionir, Svisslion i Drenik. Oko četvrtina proizvodnje se izvozi, najviše u zemlje u okruženju (Hrvatska, Makedonija i BiH), ali je odnedavno počeo izvoz i u Veliku Britaniju. „U Britaniju izvozimo tek oko pola godine, ali se već pokazalo da smo konkurentni i po kvalitetu i po ceni, tako da od tog izvoza očekujemo dobre rezultate“, kaže direktor. On smatra da se konkurentnost domaćih proizvoda, uz sličnu tehnologiju kao na Zapadu, zasniva na nižoj ceni radne snage i jeftinijoj energiji. „U konkurenciji sa stranim firmama iz regiona mi imamo određene prednosti. Radimo na istim mašinama, a imamo jeftiniju radnu snagu – zato ne vidim u čemu to oni nas mogu da pobede“, zaključuje Arsenović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uništavanje kulturnog nasleđa je zločin, a ako to neko radi svojoj zemlji, onda je to jasan čin izdaje, kažu u naslovnoj temi novog „Vremena“ konzervatori Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kojima se preti otkazom ako ne uklone Generalštab i okolne zgrade sa spiska zaštićenih dobara
Od zaposlenih u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture se traži, pod pretnjom otkaza, da postupe protiv Ustava, profesije i morala, kako bi leks specijalis o Generalštabu zaživeo u praksi. Oni odbijaju. Šta je to što im se dešava i koje vrednosti Generalštaba štite
Sa raznih strana razni dobro obavešteni ljudi javljaju da je Maji Gojković istekao rok trajanja i da će joj uskoro biti uručena zahvalnost za saradnju. U kojoj formi, videćemo. Ako će tako biti, zašto je Maja nastradala? Ona je poslušna, ali možda ne baš toliko koliko se od nje očekivalo. Možda se pravila luda više nego što joj je to bilo dozvoljeno. Prošle godine je preko noći likvidirana Razvojna agencija Vojvodine, koju je u toj formi osnovala Mirovićeva vlast. Deo zaposlenih, oni podobni, prebačen je u Fond za evropske poslove AP Vojvodine, kojim rukovodi “poznati evropejac” Ognjen Dopuđ, prepoznatljivog izgleda, “slavan” po tome što je fizički napadao i vređao studente koji su u septembru prošle godine blokirali ulaz u novosadski Rektorat. E sada, da li eventualni odlazak Maje Gojković ima veze sa svim ovim? Ako ima, onda je to zbog toga što nije bila efikasnija i brža u diferencijaciji, druge nema
Kako se odnosi na međunarodnom planu komplikuju i sukobi pojačavaju, sve više postaje jasno da desetogodišnje tvrdnje Aleksandra Vučića kako Srbija sa pojedinim državama ima bratske odnose nisu ništa drugo osim prazne priče
S obzirom na to da je bruto društveni proizvod Srbije oko 80 milijardi evra, a prihod Nisa u 2023. bio je oko 3,4 milijarde, gde je dodata vrednost oko 300 miliona, udeo u rastu BDP manji je od polovine procenta, ali gašenje rafinerije utiče i na rast cena, kao i na devizno tržište i neizbežan rast inflacije
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu
Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!