"Mi smo sadili duvan zbog premije, inače po ovoj ceni ja ne bih sadio nikada, ne ja, nego svi... Niko, bre, niko", kaže Danilo Stojković, uzgajivač duvana iz Preševa
TEŠKO DO ZARADE: Uzgajivač duvana
Dok je prerada duvana i promet cigareta visokoprofitni posao, uzgajanje duvana u listu nije: farmeri zahtevaju da država kroz premije participira u troškovima proizvodnje, a u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je logično da proizvodnju duvana finansira duvanska industrija.
Nekoliko stotina uzgajivača duvana protestovalo je u ponedeljak ispred Vlade Srbije sa zahtevom da ih primi premijer Srbije Mirko Cvetković kako bi se dogovorili o proizvodnji duvana u ovoj godini, odnosno da se donese uredba o premiranju njihove proizvodnje, ali i isplati premija od prošle godine. Po rečima Miodraga Antonića, predsednika skupštine Udruženja proizvođača duvana Srbije, protest je bio neuspešan, jer „niko nas nije primio“.
S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da su sa predstavnicima uzgajivača duvana razgovarali ministar poljoprivrede i šefica kabineta predsednika Vlade i da su potvrdili spremnost Vlade da dugovanja preneta iz prošle godine budu isplaćena u najkraćem roku, kao i sve drugo u skladu sa ranije postignutim sporazumom između Ministarstva i Udruženja proizvođača duvana. U stvari, baš taj sporazum, odnosno tumačenje tog sporazuma osnov je nesporazuma.
Naime, sredinom februara Ministarstvo poljoprivrede izdalo je saopštenje da je postignut sporazum sa Udruženjem proizvođača duvana po kome će proizvođačima u ovoj godini biti dostupan regres od 12.000 dinara po hektaru zasejanih površina kao i svim drugim poljoprivrednim gazdinstvima, uz bonus od 20.000 dinara za sve površine pod duvanom prijavljene prošle godine, kao i da će Ministarstvo poljoprivrede podržati Udruženje u osnivanju Fonda za duvan koji bi ostvarivao prihode od prometa cigaretama. Uz saopštenje priložen je i faksimil pisma podrške sa sednice Upravnog odbora Udruženja proizvođača duvana.
„Nije postignut nikakav dogovor sa Ministarstvom poljoprivrede, ni pre ni posle današnjih protesta“, ljutit je Antonić i izvinjava se zbog povišenog tona. „Uzaludan je pokušaj ministra poljoprivrede Saše Dragina da ubedi javnost u postizanje dogovora. Udruženje proizvođača duvana Srbije je 9. februara ove godine pismeno podržalo ministrova nastojanja i uveravanja da će nam pomoći u rešavanju problema premija za duvan. Dogovora između Ministarstva poljoprivrede i proizvođača duvana, nažalost, nema. Kada bude došlo do dogovora, objavićemo mi na sva zvona.“ Ljut je i na novinare: „Svi čitaju samo prvu tačku tog nazovi sporazuma, a nikako da dosegnu do druge i treće. Ništa po tim tačkama Ministarstvo poljoprivrede nije uradilo, sem što su napisali Nacrt statuta fonda za duvan, koji svako može napisati za pola sata. Problem je, međutim, što je taj statut u suprotnosti sa važećim zakonima, koji bi morali da se menjaju. E sad, ovi nisu sposobni jednu uredbu da napišu, a očekuju da im poverujemo da mogu zakone da menjaju. Koješta.“
Uz opasku da je sporazumom dogovorena podrška osnivanju fonda, a ne da će ga Ministarstvo osnivati, da je pravna služba Ministarstva pisanjem Nacrta statuta fonda učinila uslugu Udruženju uzgajivača duvana, koje bi moralo biti osnivač fonda, ministar Dragin objašnjava da su svi potezi Ministarstva poljoprivrede u skladu sa programom Evropske unije po kome se do kraja 2011. prekida bilo kakav oblik subvencionisanja uzgajanja duvana: „Zbog toga, Ministarstvo je napravilo program koji podrazumeva da sledeće tri godine proizvođači duvana dobijaju 32.000 dinara po hektaru bez obzira na to šta seju na zemlji. To znači da ako ne vide perspektivu u proizvodnji duvana bez državnih premija, mogu da pređu na proizvodnju nečega drugog, voća na primer, pri čemu će im država preuzeti sve zaostale kredite, reprogramirati ih na duži vremenski rok i otpisati kamate. Imali bi prednost pri dodeli bespovratnih sredstava za nabavku mehanizacije, podizanju višegodišnjih zasada… Malo li je?“
„Jasno smo dali do znanja ministru da su za nas jedino prihvatljive premije po kilogramu i kvalitetu i da ponuđena subvencija od 32.000 dinara po hektaru ne pokriva ni 20 odsto proizvodnje duvana. Potpuno smo zgroženi načinom na koji ministar pokušava da nas sve ubedi da je dogovor postignut“, kategoričan je Antonić i najavljuje „radikalizaciju“ protesta. „Sa radikalima se nećemo družiti, ali ćemo na puteve rado izaći. Cela Srbija je dobro pokrivena proizvodnjom duvana, od Vojvodine i Mačve do Pirota i Preševske doline. Sigurno će nam se pridružiti i drugi ojađeni poljoprivredni proizvođači, tako da će cela Srbija biti blokirana. Nema nam druge.“
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Srbiji ima 4026 registrovanih proizvođača koji godišnje proizvedu nešto više od 8000 tona duvana. Ako bi prosečna premija bila evro po kilogramu, ukupni iznos premije bi bio oko osam miliona evra. Od jednog kilograma duvana se napravi 50 paklica cigareta, a povećanje cene cigareta od svega 30 para po paklici namirilo bi sve zahteve proizvođača.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!