"Mi smo sadili duvan zbog premije, inače po ovoj ceni ja ne bih sadio nikada, ne ja, nego svi... Niko, bre, niko", kaže Danilo Stojković, uzgajivač duvana iz Preševa
TEŠKO DO ZARADE: Uzgajivač duvana
Dok je prerada duvana i promet cigareta visokoprofitni posao, uzgajanje duvana u listu nije: farmeri zahtevaju da država kroz premije participira u troškovima proizvodnje, a u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je logično da proizvodnju duvana finansira duvanska industrija.
Nekoliko stotina uzgajivača duvana protestovalo je u ponedeljak ispred Vlade Srbije sa zahtevom da ih primi premijer Srbije Mirko Cvetković kako bi se dogovorili o proizvodnji duvana u ovoj godini, odnosno da se donese uredba o premiranju njihove proizvodnje, ali i isplati premija od prošle godine. Po rečima Miodraga Antonića, predsednika skupštine Udruženja proizvođača duvana Srbije, protest je bio neuspešan, jer „niko nas nije primio“.
S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da su sa predstavnicima uzgajivača duvana razgovarali ministar poljoprivrede i šefica kabineta predsednika Vlade i da su potvrdili spremnost Vlade da dugovanja preneta iz prošle godine budu isplaćena u najkraćem roku, kao i sve drugo u skladu sa ranije postignutim sporazumom između Ministarstva i Udruženja proizvođača duvana. U stvari, baš taj sporazum, odnosno tumačenje tog sporazuma osnov je nesporazuma.
Naime, sredinom februara Ministarstvo poljoprivrede izdalo je saopštenje da je postignut sporazum sa Udruženjem proizvođača duvana po kome će proizvođačima u ovoj godini biti dostupan regres od 12.000 dinara po hektaru zasejanih površina kao i svim drugim poljoprivrednim gazdinstvima, uz bonus od 20.000 dinara za sve površine pod duvanom prijavljene prošle godine, kao i da će Ministarstvo poljoprivrede podržati Udruženje u osnivanju Fonda za duvan koji bi ostvarivao prihode od prometa cigaretama. Uz saopštenje priložen je i faksimil pisma podrške sa sednice Upravnog odbora Udruženja proizvođača duvana.
„Nije postignut nikakav dogovor sa Ministarstvom poljoprivrede, ni pre ni posle današnjih protesta“, ljutit je Antonić i izvinjava se zbog povišenog tona. „Uzaludan je pokušaj ministra poljoprivrede Saše Dragina da ubedi javnost u postizanje dogovora. Udruženje proizvođača duvana Srbije je 9. februara ove godine pismeno podržalo ministrova nastojanja i uveravanja da će nam pomoći u rešavanju problema premija za duvan. Dogovora između Ministarstva poljoprivrede i proizvođača duvana, nažalost, nema. Kada bude došlo do dogovora, objavićemo mi na sva zvona.“ Ljut je i na novinare: „Svi čitaju samo prvu tačku tog nazovi sporazuma, a nikako da dosegnu do druge i treće. Ništa po tim tačkama Ministarstvo poljoprivrede nije uradilo, sem što su napisali Nacrt statuta fonda za duvan, koji svako može napisati za pola sata. Problem je, međutim, što je taj statut u suprotnosti sa važećim zakonima, koji bi morali da se menjaju. E sad, ovi nisu sposobni jednu uredbu da napišu, a očekuju da im poverujemo da mogu zakone da menjaju. Koješta.“
Uz opasku da je sporazumom dogovorena podrška osnivanju fonda, a ne da će ga Ministarstvo osnivati, da je pravna služba Ministarstva pisanjem Nacrta statuta fonda učinila uslugu Udruženju uzgajivača duvana, koje bi moralo biti osnivač fonda, ministar Dragin objašnjava da su svi potezi Ministarstva poljoprivrede u skladu sa programom Evropske unije po kome se do kraja 2011. prekida bilo kakav oblik subvencionisanja uzgajanja duvana: „Zbog toga, Ministarstvo je napravilo program koji podrazumeva da sledeće tri godine proizvođači duvana dobijaju 32.000 dinara po hektaru bez obzira na to šta seju na zemlji. To znači da ako ne vide perspektivu u proizvodnji duvana bez državnih premija, mogu da pređu na proizvodnju nečega drugog, voća na primer, pri čemu će im država preuzeti sve zaostale kredite, reprogramirati ih na duži vremenski rok i otpisati kamate. Imali bi prednost pri dodeli bespovratnih sredstava za nabavku mehanizacije, podizanju višegodišnjih zasada… Malo li je?“
„Jasno smo dali do znanja ministru da su za nas jedino prihvatljive premije po kilogramu i kvalitetu i da ponuđena subvencija od 32.000 dinara po hektaru ne pokriva ni 20 odsto proizvodnje duvana. Potpuno smo zgroženi načinom na koji ministar pokušava da nas sve ubedi da je dogovor postignut“, kategoričan je Antonić i najavljuje „radikalizaciju“ protesta. „Sa radikalima se nećemo družiti, ali ćemo na puteve rado izaći. Cela Srbija je dobro pokrivena proizvodnjom duvana, od Vojvodine i Mačve do Pirota i Preševske doline. Sigurno će nam se pridružiti i drugi ojađeni poljoprivredni proizvođači, tako da će cela Srbija biti blokirana. Nema nam druge.“
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Srbiji ima 4026 registrovanih proizvođača koji godišnje proizvedu nešto više od 8000 tona duvana. Ako bi prosečna premija bila evro po kilogramu, ukupni iznos premije bi bio oko osam miliona evra. Od jednog kilograma duvana se napravi 50 paklica cigareta, a povećanje cene cigareta od svega 30 para po paklici namirilo bi sve zahteve proizvođača.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ceremonija otvaranja 33. Letnjih olimpijskih igara u Parizu, prva koja se nije dogodila na stadionu, ostaće upamćena po eksploziji kreativnosti, kiši i nerazumevanju pop-kulturnih referenci od strane Marije Zaharove i Ilona Maska preko hrišćanskih i desničarskih krugova širom sveta do dela, teorijama zavere sklone, domaće javnosti
Koliko je Nikola Jokić bitan za igru reprezentacije Srbije? Sa njim na terenu Srbija je bila u potpunom rezultatskom egalu (81:81), dok je periode sa Jokićem na klupi protivnik iskoristio da napravi neverovatnu razliku (3:29)
Prvi put je na Olimpijadi učestvovao 1936. u Berlinu i tada je postigao državni rekord u skoku motkom. Prisustvovao je Olimpijskim igrama u Tokiju zato što je jedini znao da otpeva japansku himnu. Bio je takmičar, prvak, trener, pokretač, masovik, pisac, svirao je violinu. Bio je sportska legenda
Sport i život: Olimpizam, amaterizam i grčko poreklo Evrope
Kako je Spiridon Luis, nepismeni vodonoša iz Atike bez mnogo mogućnosti u životu, pobedio u prvom maratonu na Olimpijskim igrama u Atini 1896; uticao na moderni olimpizam više od bilo koga, osim Pjera de Kubertena; odbio besplatno brijanje do kraja života; uručio Hitleru grančicu mira sa svete masline u Olimpiji; vratio se u svoje selo Marusi i umro u martu 1940, nekoliko nedelja pre nego što su u Grčku upali Italijani
Prošlog petka u zoru, onog jutra pred sad već mitsko otvaranje pariskih OI 2024, tri od četiri glavna kraka brzih pruga francuske železnice našla su se “izbačena iz koloseka”. Razlog: serija veoma koordinisanih aktova sabotaže. Istraga je u toku i ide u nekoliko pravaca. Da li je u pitanju delo ultralevičarskih militanata? Ili se iza svega možda krije “strani faktor”?
Slika malobrojnih i umornih ekoloških aktivista jutro posle u Pionirskom parku, je slika svih dosadašnjih protesta protiv autokratske vlasti Aleksandra Vučića i njenih nauma. Nije, međutim, rudarenje ili nerudaranje litijuma srž problema u Srbiji
Šta to Olimpijske igre već 2800 godina pokreću u ljudima? Zašto jedan Lebron Džejms posle svega hoće i olimpijsko odličje? A Novak Đoković, koji je osvojio sve što se osvojiti može, plače kao dete zbog toga što je osvojio zlato na Olimpijadi. Zašto, čoveče?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!