

Požar
Prevoznik koji podržava studente: Počeli su da mi pale autobuse
Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Novinar


Osnovni podaci: Rođen je 12. aprila 1953, u Beogradu. „Zar se ne vidi po meni da sam iz Beograda?“
Obrazovanje: Trogodišnja Elektrotehnička škola, stekao zvanje kvalifikovanog pogonskog električara. „Ja sam bio američki student, stipendirala me je američka vlada. Ja sam razne stvari učio i studirao, a struju ne da znam već je apsolutno dobro poznajem. I ne samo struju. Ja sam čovek koji se bavio raznim profesijama, od pranja prozora do ronjenja.“
O učenju: „Novinar celog života treba da se obrazuje. Neki završe fakultete pa su onda neko i nešto, bože moj. A ja ih posmatram. Pola dunstera ima. A znate zašto? Samo zato što ne uče. Treba učiti celog života.“
Kako je postao Hadži: Posle putovanja u Jerusalim na Uskrs 1989. „Hadži“ je crkvena titula. Na hadžiluk se ide u vreme uskršnjeg posta, kada se obilaze mesta Hristove golgote. Mnogi ljudi odlaze u Jerusalim turistički. Ja sam od pokojnog patrijarha Germana dobio blagoslov za hadžiluk, a titulu hadžije dobio sam lično od jerusalimskog patrijarha. O tome imam sertifikat.“ Koji se može kupiti za jedan dolar, dodaju zlobnici.
Pomažući pri obredima i na bogosluženjima dobio titulu ipođakona (čtec).
Od januara 1990. do 15. februara bio član uređivačkog odbora „Pravoslavlja“ (list Srpske pravoslavne crkve).
Karijera: Počeo kao radnik Elektrodistribucije da piše za list „Politika“ o isključenjima struje, što mu je donelo nadimak „Struja“. Bio honorarni saradnik i tehnički sekretar deska do 1980, kada je primljen u stalni radni odnos u svojstvu novinara saradnika. U oktobru 1991. imenovan za zamenika glavnog urednika (Aleksandra Prlje). Od aprila 1993. direktor, a od avgusta i v.d. glavnog i odgovornog urednika lista „Politika“. Jedno vreme bio i direktor TV Politika. Direktor kompanije Politika bio do oktobarskog prevrata 2000. godine, kada je „nestao“ iz javnog života. Zvanično je razrešen dužnosti direktora 17. maja 2001.
Protiv Antića se vodi istraga zbog sumnje da je učestvovao u malverzacijama prilikom uvoza televizijske opreme u vrednosti od 2,5 miliona dinara za osam TV stanica čiji je osnivač SPS.
Oktobra 2001. vraća se u javnost kao čovek koji je obezbedio novac za pokretanje lista „Dnevne novine“. U njegovoj vili na Dedinju smeštena je redakcija lista. Vilu je stekao kao direktor „Politike“, a deli je sa Marijom Milošević i još jednim stanarom. Vila je bila vlasnistvo Saveznog MUP-a i imala je 620 kvadratnih metara. Antić i stanari su kvadraturu povećali na zavidnih 818 kvadratnih metara.
Autor je dve zabranjivane knjige (Slučaj Gojka Đoga – dokumenti i Bela knjiga – dokumenti).
Kako je napredovao: Munjevito i uz pomoć moćnih patrona. Posebno je blizak sa ženskim delom familije Milošević. Glavni potez odigrao je kada je u leto 1992. godine Radoman Božović pokušao da list podržavi. „Ispravno držanje“ za vreme štrajka zaposlenih vlasti su nagradile – dovode ga na čelo lista „Politika“ (avgust 1993). Do tada u redakciji „Politike“ bio je znan pod nadimkom Struja.
Kako je postao prvi čovek Kompanije: Sukob Antić, direktor NP Politika na jednoj, i Živorad Minović, direktor kompanije Politika na drugoj strani, razrešen je privođenjem Minovića u policiju. Za to vreme Upravni odbor Kompanije novembra 1995. godine po hitnom postupku donosi odluka o smenjivanju Minovića sa funkcije predsednika Kompanije Politika.
Kako vidi sebe kao direktora: „Ovo je posao, biznis, nema tu milosti. Tu nema ljubavi, tako samo devojčice mogu da rezonuju. Jednostavno, oni koji gube biće dovedeni na nulu.“
Šta ga interesuje: „Samo dve stvari. Profit i profesionalizam. Ostalo me ne zanima.“
O Mariji Milošević: „Ona je meni jako draga prijateljica, poznajem je dugo i u veoma smo dobrim odnosima. Ali taj naš odnos nema nikakve veze sa roditeljima – ta je stvar potpuno odvojena.“
Kakva je budućnost Srbije: „Demokratska. Nama strašno izgleda sadašnje vreme, tragično, ali sve je to jedan normalan proces. Potrebno je vreme da se stanje popravi bar onoliko koliko je bilo utrošeno da se pokvari. To sam davno naučio.“
Najbolji posao: „Nema bolje stvari nego biti novinar i nemati nikakvu drugu funkciju. To je moje iskustvo. Sve drugo je zamorno.“
Politički stav: Fleksibilan, u skladu sa prilikama.
Kako vidi svoj život: „To je američki san. Ostvarite vi to ako možete. Probajte.“


Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome


Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”


Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije


Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve